Balkan prolaz

Turizam

Kako se bliži početak Sarajevo film festivala, u glavnom gradu Bosne i Hercegovine bilježimo povećanu brigu za sve učestalijom pojavom prosjačenja na gradskim ulicama. Briga za najugroženijom sarajevskom populacijom, međutim, dolazi od promotora rečenog festivala, kojima ne odgovara slika koju Sarajevo već godinama odašilje tokom “manifestacije” – tj. redovi prosjaka nasuprot “glamuroznom” crvenom tepihu, po kojem se šetaju holivudski prvaci i prvakinje. “Broj prosjaka različite dobi u Sarajevu je povećan u jeku turističke sezone i uoči Sarajevo film festivala, a koji privlači veliki broj turista i gostiju”, zabrinuto izvještavaju najčitaniji bh. mediji, dodajući kako “ružnu sliku sarajevskih ulica s prosjacima u najposjećenijem periodu godine vidi više od 100.000 gostiju koliko ih je posjećivalo prošlogodišnji SFF”. Borbi protiv “ružne slike” na sarajevskim ulicama priključile su se i socijalne službe, udružene s policijom Kantona Sarajevo, čiji je glasnogovornik Irfan Nefić ovim povodom rekao kako mobilni timovi svakodnevno rade “na pronalaženju rješenja”. Prema njegovom objašnjenju, maloljetnici među prosjacima bi trebali kratkotrajno biti zbrinuti u prihvatnim centrima, dok će punoljetni biti novčano sankcionirani. Gdje će biti smješteno nekoliko hiljada djece, koliko kantonalni Disciplinski centar za maloljetnike procjenjuje da ih ima na ulicama Sarajeva, niko nije rekao. Kao ni to gdje su djeca smještana prije SFF-a, iako ih je u Sarajevu praktično nemoguće zaobići tokom cijele godine. Doduše, van turističke sezone.

Turizam 2

Prema podacima koje nevladine organizacije periodično objavljuju, turistička sezona za bosanskohercegovačke političare je permanentna. Centri civilnih inicijativa iz Sarajeva ovih dana su objavili kako jedan zastupnik u bh. parlamentima u toku jednog mjeseca zaradi koliko i jedan umirovljenik s prosječnom mirovinom za godinu i pol. U prvih šest mjeseci ove godine Parlament Bosne i Hercegovine nije uradio gotovo ništa, dok su sami parlamentarci nakon jednomjesečne stanke zbog protesta oko neusvajanja zakona o jedinstvenom matičnom broju – otišli na kolektivni godišnji odmor. CCI navodi i kako je u prvom polugodištu 2013. Predstavnički dom Parlamenta BiH zasjedao “nešto više od 54 sata”. U prosjeku: devet sati mjesečno. To je vrijeme potrošeno na usvajanje “čak” 12 zakona, što nije ni petina od predviđenog programa rada i tri puta je lošije u odnosu na bivši saziv u prvih šest mjeseci 2009.

Tufik

Za sada nepoznati počinitelj – ili više njih – bacio je u ponedjeljak navečer eksplozivnu napravu u dvorište kuće novinara podgoričkih Vijesti i Monitora Tufika Softića iz Berana, koji je u trenutku eksplozije bio u svojoj kući sa suprugom i djecom. “Cijela porodica se uznemirila od eksplozije koja je bila toliko jaka da je čulo pola grada. Usprkos jačini detonacije i tome što sam vidio prasak, imao sam utisak da je odjeknulo negdje dalje, izašao sam, kao i komšiluk, i gledao gdje je nešto bačeno. Tek poslije pola sata vidio sam krater pored mog automobila”, ispričao je Softić nakon eksplozije, koja nije oštetila njegov automobil, zbog čega policija sumnja da se radi o šok-bombi. Redakcija tjednika Monitor najoštrije je osudila napad na Softića, zahtijevajući od policije da što prije rasvijetli ovaj slučaj. “Pisao je o najopasnijim grupama i klanovima koji su zarobili našu državu, a koji slobodno funkcionišu zaštićeni od vrhova vlasti, policije i pravosuđa”, navodi u reagiranju redakcija Monitora. Tjednik podsjeća da je Softić zbog svojih tekstova bio napadnut i 2007., kada je brutalno pretučen pred svojom kućom, te da je iz istih razloga pred njegovom kućom sad eksplodirala bomba. Na napad na Softića reagiralo je i civilno društvo, podsjećajući da je u ožujku ove godine u Podgorici napadnuta novinarka Vijesti Olivera Lakić, zbog čega je tri mjeseca kasnije Ivan Bušković osuđen na devet mjeseci zatvora.

Dug

Ruski oligarh Oleg Deripaska, tj. njegova En Plus grupa, tužit će državu Crnu Goru i tražiti isplatu jedne milijarde eura navodnog duga, prenose regionalne agencije. Mediji spekuliraju tvrdnjama ruskih poslovnih ljudi, koji kažu kako je crnogorska Vlada krivotvorila financijske izvještaje Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) u kojem su suvlasnici. Inače, ulazna kapija KAP-a u nekoliko je navrata bila blokirana tijelima stotina radnika koji su zbog stečaja ostali bez posla. Obespravljeni radnici sada traže od Vlade Crne Gore i uprave tvrtke da za njih 166, koji su stekli pravo na prijevremenu mirovinu, budu isplaćene otpremnine i novac koji su godinama izdvajali u Stambeni Fond KAP-a. Poručeno im je da “traže nemoguće”. “Grijeh Vlade je i to što nije ispunila obaveze iz ugovora o poravnanju koji je sačinjen nakon privatizacije KAP-a”, rekao je bivši izvršni direktor KAP-a Jurij Moisejev na video-konferenciji sa novinarima, te tom prigodom potvrdio kako će tužba protiv Crne Gore biti pokrenuta pred sudom u Frankfurtu. Stanje u KAP-u je prošle godine izazvalo rebalans državnog proračuna, kada je na teret poreznih obveznika Crne Gore pao kredit kod jedne od banaka za koji je država dala jamstva, a slično se dogodilo i ove godine, zbog čega je opozicija žestoko kritizirala vladajuću koaliciju, ionako rastrganu unutrašnjim nesuglasicama.

Pošiljka

Svi slovenski mediji i sve regionalne agencije objavile su vijest da je gradonačelniku Ljubljane Zoranu Jankoviću na radno mjesto pristigla pošiljka sumnjive sadržine, koja je izazvala opću paniku. Sumnju je, prema saopćenju ljubljanske gradske uprave, pobudio bijeli prah koji je iscurio iz pošiljke po njenom otvaranju, te su službenice Jankovićevog kabineta, koje su otvorile pošiljku, privremeno stavljene u karantenu, dok su u metežu koji je nastao, zgradu osiguravali policija i vatrogasci. Sam paket, tj. njegov sadržaj, proslijeđen je Veterinarskom fakultetu, na kojem je van svake sumnje ustanovljeno da sumnjiva bijela – i još uvijek nepoznata – supstanca nije otrovna. Za pošiljaocem paketa ljubljanska policija još uvijek traga.