Eksperti iz uvoza

Maratonska rekonstrukcija Vlade Srbije trebala bi napokon biti dovršena krajem kolovoza i u njoj bi trebali ministrovati i neki strani stručnjaci, ali se zasad zna tek da je 29-godišnji Lazar Krstić, financijski ekspert školovan na sveučilištu Yale i zaposlen u konzultantskoj kući McKinsey, prihvatio funkciju ministra financija. Dok u Americi pakuje kofere za povratak u domovinu, nagađa se tko bi još od stranaca mogao zasjesti na funkcije u rekonstruiranoj Vladi, usprkos tome što su svi dosad dovedeni stranci od 1990. naovamo imali uz strano i domaće državljanstvo.

Ne bi to bio, doduše, potpuni novum u srpskoj povijesti: za vrijeme vladavine kneza Mihajla Obrenovića za ministra vojnog Kneževine Srbije postavljen je 1861. Francuz Ipolit Monden, a ovih dana spominje se i Pavle Jurišić Sturm, koji je u Srbiju došao da se pridruži borbi protiv Turaka (1876.), a vojničku je karijeru završio kao general i komandant Treće srpske armije.

Sam potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić nedavno je izjavio da će u Vladi biti angažirani stručnjaci iz inozemstva te potvrdio da je o tome već bilo razgovora s nekadašnjim prvim čovjekom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Dominiquem Strauss-Kahnom, kao i još nekim stranim ekspertima. Medijima je preostalo da nagađaju, pa tako dnevni list “Danas” – pozivajući se na neimenovane izvore u Londonu, bliske Foreign Officeu – tvrdi da bi budući Vučićevi savjetnici za privredu trebali biti britanski stručnjaci Stephen Buers i Peter Lilley. Prvi je laburist i nekadašnji član vlade Tonyja Blaira, a drugi zastupnik konzervativaca u britanskom parlamentu i bivši dužnosnik u vladama Margaret Thatcher i Johna Mayora. Izvori “Danasa” procjenjuju da je razlog što Vučić upravo među britanskim stručnjacima traži buduće savjetnike prvenstveno to što će aktualni ambasador Velike Britanije u Beogradu Michael Davenport u rujnu preuzeti dužnost šefa delegacije EU-a u Srbiji, pa bi “snažna britanska veza mogla itekako biti korisna srpskoj Vladi”.

Ovih dana izvlače se pojedinosti iz biografije novog ministra Lazara Krstića. U najkraćem: kao učenik generacije maturirao je u niškoj gimnaziji “Bora Stanković”, vlasnik je brojnih medalja s matematičkih takmičenja, potom je uz stipendiju primljen na prestižno američko sveučilište Yale, gdje je na trećoj godini studija proglašen najperspektivnijim studentom. Diplomirao je 2007. u oblasti matematike, etike, politike i ekonomije, nakon čega počinje karijeru u McKinseyju. Na Yaleu je bio jedan od osnivača Društva evropskih studenata, a primljen je i u bratstvo “Delta Kappa Epsilon”, čiji su članovi bili i američki predsjednici, otac i sin George Bush. Osim toga, član je srpske “Mense”.

U prvim kratkim izjavama medijima govorio je najprije o “skeniranju stanja”, a potom o tome da valja imati viziju. U svakom slučaju, čekaju ga teški zadaci: Mlađana Dinkića, bivšeg ministra financija i privrede, nasljeđuje u trenutku u kojem Srbiji nedostaju tri milijarde eura za prijevremeno vraćanje skupih kredita i zaustavljanje rasta kamata. U međuvremenu, za skupu državu i otplatu dugova valja do proljeća iduće godine naći još oko milijarde eura, kako je predviđeno emisijom euroobveznica s kamatom od oko 7,5 posto. Tu su i gašenja poduzeća u restrukturiranju, prodaja javnih poduzeća, reforma mirovinskog sistema, promjena radnog zakonodavstva u skladu sa željama potencijalnih investitora, sječa nepotrebnih propisa… Dakle, sve ono o čemu se godinama već priča, ali za što nije bilo političke volje.

Lista uvoznih eksperata koji su tokom dva desetljeća dolazili u Srbiju pozamašna je i svi su se oni redom ili vrlo brzo prilagodili domaćim uvjetima ili otpali: od Milana Panića kao premijera do dr. Dragoslava Avramovića koji je 1993. tadašnju SR Jugoslaviju izvukao iz jezive hiperinflacije. Tu su potom i bivši ministar financija (poslije znanosti) Božidar Đelić i bivši guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić, usput, obojica svjetski đaci koji su karijeru počeli u McKinseyju, pa bivši ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić… Nitko od njih nije – ma koliko to možda i želio u početku – dobio borbu s okoštalim sistemom, koji se stalno mijenja samo na riječima, a ne i stvarno.

Osim toga, koliko se zasad zna, Krstić nema partijsku knjižicu nijedne od partija na vlasti, a jasno je da su poluge vlasti upravo u partijama i njihovim šefovima. Možda mu pomogne činjenica da je buduću funkciju dogovarao upravo s Vučićem, trenutno najmoćnijim političarom u Srbiji, pa ako Vučić ozbiljno misli o ekonomiji i izvlačenju zemlje iz katastrofalnog stanja, možda i Krstiću nešto od neophodnih reformi uspije…

Ekonomski stručnjaci pak imaju podijeljeno mišljenje o tome da li će mlađani i novopečeni ministar uspjeti u reformama; većina misli da bi i on, kao i mnogi prije njega, mogao vrlo brzo biti potrošen upravo od strane političara od kojih danas ima podršku. Tako Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, kaže da nema ništa protiv da se Krstiću da šansa, ali da je u prošlosti bilo mnogo boljih i iskusnijih ljudi iz inozemstva koji nisu najbolje iskorišteni: već spomenuti Avramović i Panić, ali i Đelić i Jeremić, kojem su leđa okrenuli upravo ljudi koji su ga doveli u Srbiju. Bilo bi, po njemu, puno bolje da se Vlada oslonila na strane stručnjake s daleko većim životnim i radnim iskustvom, poput bivšeg šefa MMF-a Strauss-Kahna, jer su “mladi skloniji da prećutno prihvate da im se neko meša u posao”.

– Mada Krstić navodno insistira da mu se da potpuna sloboda, do sada je bio slučaj da politika počne da se meša u nečiji rad, odnosno da krene da upravlja njime, čim se udari u određene interese – upozorava Ljubodrag Savić.

Ekonomist Miroslav Prokopijević misli, kako je izjavio beogradskom “Danasu”, da Lazar Krstić nije dobro rješenje, ističući da mu nedostaju iskustvo s javnim financijama i politička podrška, “jer se ova koju ima lako može povući”.

– Krstićev program rada je tako napravljen da se izbegnu strukturne reforme, a to je u Srbiji glavni problem – smatra Prokopijević.

Ostaje da se vidi da li će famozna politička volja i ovoga puta biti jača od dobre biografije i dobre volje.