Ivo Baldasar: Za mene su Srbi i Bosanci domaći gosti

Na naše uvodno pitanje kojim je problemima trenutačno zaokupljen, gradonačelnik Splita Ivo Baldasar odgovara: “Košarkaški klub Split, dio kadrova, komunalni problemi, osobito s psima.” Grad Split obilježio je naime lokacije za pse na pojedinim plažama, oko čega je izbio rat među kupačima. “Otprilike su se podijelili popola, kao i u svemu kod nas”, kaže Baldasar, kojeg građani od stupanja na dužnost opsjedaju sa svih strana. Očekuju, kaže, da nova vlast u nekoliko mjeseci riješi sve ono što nije prethodna. Nakon mandata Željka Keruma problemi Splita su veliki, no istovremeno se događa takav turistički bum da bi gradski proračun mogao bit spašen čak i bez najavljenog rezanja plaća.

Može li se sanirati kriza gradskih financija?

Može. Kriza je ozbiljna, slabije punjenje proračuna traje već nekoliko godina i prije mjesec dana je izgledalo da ćemo zaista loše proći. Međutim, prošlotjedni podaci govore da se punjenje ipak poboljšava, zahvaljujući prvenstveno turističkoj sezoni. To ne znači da će financije biti dobre, ali neće biti tako dramatične, pogotovo ako uspijemo pokrenuti barem dva projekta od kojih bismo dobili neki komunalni doprinos.

Jeste li se kao bivši turistički radnik i osobno uključili u aktivnosti oko sezone?

S ove pozicije više ne, ali sam, radeći godinama kao turistički operativac, sudjelovao u ovome što Split danas ima. Split je očigledno postao turistička zvijezda Hrvatske, a to je rezultat jednog dužeg rada u kojem su sudjelovali svi, i hotelijeri, i Turistička zajednica, i agencije, a osobito građani. Sada to pomaže proračunu, za koji sam mislio da će biti ispod 650 milijuna kuna, ali se poboljšava i pređemo li 700 milijuna kuna, neće trebati rezati plaće.

Lako je upropastiti destinaciju

Dok se druge industrije urušavaju, turistička izuzetno raste. Kako mislite upravljati njenim razvojem?

Drago mi je što ste koristili izraz “industrija”, jer odavno govorim da turizam nije disciplina od danas do sutra. To je industrija koja se dugoročno razvija, u koju se dugoročno ulaže i koja na duži period daje rezultate. To se danas vidi, ali razmišljam da je ipak potrebno uspostaviti ozbiljniju kontrolu turističkog kretanja u Splitu i šire, i upravo zato smo odlučili osnovati komunalnu turističku agenciju, koja bi se bavila ozbiljnim usmjeravanjem turističkih poslova i brendiranjem Splita. To ne bi više bila priprema za turizam vezan samo uz privatne apartmane koji imamo danas, nego za dodatne elemente. Želimo li zadržati trend i imati razvoj, trebamo više hotelskih kreveta i drukčije upravljanje cijelom destinacijom, odakle bismo išli prema kongresnom turizmu, bez kojeg nećemo imati turizam tijekom 12 mjeseci. Na zapadnoj obali Gradske luke mogla bi se napraviti još dva hotela, ali suština je na istočnoj, gdje prvo moramo riješiti prometnu infrastrukturu. Tada bismo mogli reći da smo zaista postali kongresni centar, a to ne ide preko noći.

U vašoj je domeni urbanističko planiranje vezano uz taj razvoj, a tu se već pojavio spor oko zapadne obale Gradske luke, gdje vi ne želite vidjeti jahte?

Iako u županijskim planovima postoji mogućnost da tu bude i luka nautičkog turizma, konačnu odluku će donijeti Gradsko vijeće. No ja nisam za tu luku. Prvo, tu obalu smo projektirali kao šetnicu i bila bi potrebna velika ulaganja da ona postane marina, a drugo, Split ima 200 tisuća stanovnika i ako ćemo napraviti marinu, onda to više neće biti šetnica kakvu smo navikli imati, a koja jednom velikom gradu, ovogodišnjoj zvijezdi turizma, donosi puno više.

Slažu li se s vama koalicijski partneri?

Možda postoje neki koji drugačije misle, pa i u SDP-u, ali na nivou stranaka i koalicije slažu se i HNS i HSU. Mislim da tu branim javni interes, dok je privatni interes vezati desetak velikih jahti. A garantiram vam, napravili smo i nekoliko elaborata, da grad tu ne bi imao velike zarade.

Pokušavate uspostaviti neki red u gradu, smatrate da i u jezgri vlada kaos?

Zapadna obala bit će borba za taj drukčiji način razmišljanja. Što se tiče jezgre, ove godine unijeli smo malo reda u taj kaos, a preko zime ćemo se pripremiti s novim ugovorima za ugostitelje. Ne želim ništa zabranjivati, ali ako sami sebe dovedemo u red, ako smanjimo nivo buke, ograničimo štekate, uvedemo više čistoće, postavimo nekakva pravila, svima će nam biti bolje, a i gosti će to prepoznati.

Protivite se i marini za megajahte na Žnjanu. Za čovjeka iz turizma, od kojeg se moglo očekivati i da će gurati sve projekte, dosta ste suzdržani?

Lako je upropastiti destinaciju, dovoljan je samo jedan krivi potez. A tvrdim vam da ni bogati gosti, ako ih budemo imali, neće poštovati to da pred hotelom kao što je “Marjan” imaju marinu.

Nema više čistih ideoloških pitanja

Skloni ste privatizaciji KK Splita, a Hajduka nešto manje?

Koliko god je Split kao trostruki prvak Europe veliki klub, tamo su problemi veći nego u Hajduku jer je košarka manje bogat sport od nogometa. Gubitak Hajduka od 124 milijuna kuna zvuči strašno, ali u svijetu nogometa nije toliko velik kao što je gubitak Splita od 13-14 milijuna kuna. Grad to ne može financirati i zato sam skloniji prodaji.

Što grad dobiva privatizacijom, kada su se klubovi ionako pretvorili u pogone za preprodaju mladih igrača?

Zadržava jedan veliki klub, o kojem će se brinuti privatni vlasnik, ali koji ostaje u Splitu. Zadržava se i škola košarke i sve ono što košarka znači u Splitu. Ovako su se u posljednjih 20 godina samo gomilali problemi. Tamo su se svi, i staro i mlado, upleli u loše međusobne odnose, za koje baš ne vidim rješenje. Slažem se s vama, ali to je profesionalni sportski pogon koji i po tome ne bi trebao biti u gradskom, nego u privatnom vlasništvu. KK Split i Hajduk su ti granični slučajevi, kada zaista moramo odlučiti što želimo, želimo li biti u kapitalizmu s pogrešnim navikama iz socijalizma ili imamo kapitalizam s visokim stupnjem socijalne svijesti.

A s druge strane osnivate gradsku turističku agenciju?

Da, osnivam je zato što nijedna druga agencija nema interes koji ima grad u smislu razvoja turističke industrije na nivou cjelokupne destinacije. E sad, ima li grad interes zadržati KK Split? Teoretski ima, ali je pitanje tko će to platiti.

Marin Jurjević najavio je odlazak s čela splitskog SDP-a, a vi ga želite preuzeti. Kakve su vam namjere sa strankom?

Imam ambiciju i nadam se pobjedi. Dugo sam u stranci, četiri godine bio sam potpredsjednik Jurjeviću i mislim da imam znanje i iskustvo da preuzmem SDP, malo ga promijenim, ali ne radikalno. Treba nastaviti ono što su kolegice i kolege radili posljednjih 20-ak godina, ali se dijelom i prilagoditi novoj političkoj situaciji i novim načinima.

Konkretnije?

Treba se malo više otvoriti prema javnosti i, što je ista stvar, povećati koalicijski potencijal. Moje je mišljenje da su one stare platforme ljevice i desnice povijest.

A što bi onda SDP-u trebalo davati identitet?

Projekti.

Znači, samo natjecanje u projektima?

Po meni, nadmetanje u projektima. Ali za mene ni Gay Pride nije samo ideološko pitanje nego i jedan projekt, koji je netko osmislio. Po meni, nema više čistih ideoloških pitanja, nego nekih koja su navezana na ideologije, ali su u konačnici ipak projektna.

Možete tako svaku djelatnost nazvati projektom, ali čini se da ste time banalizirali čak i taj vaš potez na početku mandata, dolazak na Gay Pride?

Nisam banalizirao, nego bih ga htio prikazati onakvim kakav bi trebao biti, a to je jedan najnormalniji događaj o kojem se previše ne razglaba.

Da bi se do toga došlo ipak je potrebna politička borba?

Slažem se, ali su tu borbu napravile neke druge djevojke i dječaci, a na meni je bilo naprosto da dođem i kažem kako ne vidim zašto bi to nekome trebalo smetati.

Pa dobro, je li to ipak bila neka vaša poruka o tome kakav biste duh grada htjeli poticati?

Rekao bih da je to bio neki povratak u budućnost. Split je kao lučki grad uvijek bio otvoren i tolerantan, Splićani su imali stotine različitih razmišljanja, ali nikad nisu bili isključivi. Bilo je svega u povijesti, i fizičkog nasilja, ali bi u Splitu ipak na koncu prevladala tolerancija, prihvaćanje drugih nacija, vjera i načina.

U intervjuu beogradskom “Novom magazinu” za goste iz Srbije i BiH rekli ste da su “najbliži domaćima”?

Meni su oni praktički domaći gosti, tradicionalno domaći gosti. Imamo iste navike, govorimo istim jezikom – ako gramatički nije isti, stvarno je isti. Desilo se što se desilo, sukobi s ove i one strane, ali mi živimo jedni pored drugih.

Mislite li da takvim porukama možete privući više gostiju? Je li i to neki vaš projekt?

U jednom dijelu jest, projekt pomirbe i normalizacije odnosa. Ja se ipak baziram na nekoj ideološkoj platformi. A oni su nam susjedi i jednostavno moramo biti dobri sa svojim susjedima. Živimo stojećima zajedno i zato ih smatram domaćima.

Na NDH stavljam crtu

Split ima i tamnu stranu iz 1990-ih, s izbacivanjem Srba iz stanova, zločinima u Lori…

Nadam se da je to bila samo epizoda, naravno, crna, negativna epizoda. Do takvih stvari nekada dođe, a nama se to desilo, da jedan dio sugrađana izbacuje vlastite susjede iz stana, da ih progoni i zatvara, a ono u Lori je bilo još strašnije, jer je netko tko u službenom smislu obnaša vlast vršio represiju nad vlastitim građanima, bez provedenog zakonskog postupka.

Unatoč tome, ne smeta vam spomenik Tuđmanu, čiji su protivnici navodili upravo te događaje i njegov odnos prema Splitu?

Kod svake osobe, pogotovo kad je to povijesna ličnost, valja govoriti i o pozitivnim i o negativnim stranama. Nesporno je da je on bio legalno izabran prvi predsjednik i zapovjednik hrvatske vojske koja se borila protiv agresije, i tada je, kao povijesnoj ličnosti, red da mu se podigne spomenik. A kontroverza oko njega stvar je za daljnje razgovore i razmišljanja, iz kojih bismo svi skupa trebali izvući poučak.

S druge strane, biste li prihvatili inicijativu da se postavi spomen obilježje za žrtve zločina u Lori, koju su svojevremeno podržali ministar Predrag Matić i predsjednik Ivo Josipović?

Odmah bih stavio tu spomen-ploču, ali mislim da bi netko drugi trebao dati inicijativu, a ja ću prihvatiti da se obilježi mjesto gdje je bio počinjen zločin, kako bi se na taj način upozorile i nove generacije da se čak i u uvjetima rata treba držati čovječnosti. Hrvatska država te je zločine procesuirala, možda ne sve do kraja, ali onda bi žrtvama sigurno trebalo staviti obilježje.

Kažete da vam se Bandićev populizam na neki način sviđa?

Sviđa mi se što izađe iz svog ureda i ode na tržnicu, na smetlište, na teren i razgovara s ljudima jer gradonačelnik treba biti sa sugrađanima. Ne sviđa mi se njegov ekstremni populizam, kao ono kad zagrli najveću svijeću. Ako ima potrebu da bude vjernik, a nije bio, neka ide u crkvu.

Ima i kod vas tog ideološkog populizma: može Tuđman, može ploča u Lori, može Gay Pride; niste nacionalno isključivi, a može i Thompson, uz kojeg se veže ta vrsta isključivosti?

Imam ja tu nekih ograničenja i stavova. Recimo, za mene je potpuno neprihvatljivo bilo kakvo veličanje NDH i ustaštva. To je i zakonski kažnjivo i tu završavam priču. A ovo drugo, ne trebamo ljudima braniti nešto što nije neophodno zabranjivati. Ljudi imaju različita mišljenja, to treba prihvatiti. Kao što postoje ljudi drukčije spolne orijentacije, tako postoje i oni kojima se Tuđman sviđa. O svemu treba razgovarati, tako i o Tuđmanu, pa neka povjesničari kažu. Ali na NDH stavljam crtu, ne može mi nitko reći da je ta država u bilo čemu bila dobra. Država koja može dozvoliti genocid ne može biti dobra.