Šibenik se budi

U travnju prošle godine, članovi udruge Šibenski građanski forum organizirali su dotad nezapamćen performans: okupljeni u pogrebnoj povorci, noseći vijenac i drveni križ s imenom pokojnika, defilirali su gradskim ulicama kako bi, na simboličan način, javnosti poručili da je Šibenik konačno umro. Gdje je nestala industrija i zašto nitko desetljećima nije lobirao za Šibenik, pitali su se “pogrebnici”, kojima je SDP-ova gradska vlast odmah poručila da im je ideja katastrofalna, da obmanjuju javnost i slično. Iako bi se moglo razglabati o umjetničkoj vrijednosti performansa, ostaje pitanje tko je kriv za pogubne posljedice deindustrijalizacije devedesetih, koje su se odrazile na propast lokalne ekonomije, a time i na loš (za mnoge gotovo i nikakav) standard Šibenčana. Nekada u vrhu jugoslavenske ekonomije, taj je grad – umnogome zahvaljujući lokalnim političarima – ratnih i poratnih godina izgubio svoj prepoznatljiv identitet, a u novije ga vrijeme pokušava vratiti investicijama u poduzetničke zone, ulaganjem u turizam i muzičke festivale, poput netom završenog Terranea.

Festival alternative i ljevice FALIŠ, koji će se u Šibeniku prvi put održati od 4. do 7. rujna, u perspektivi je svakako odlična ideja koja, između ostalog, za cilj ima kritički progovoriti o pošasti deindustrijalizacije upravo na primjeru Šibenika.

– Slučaj uništenja šibenske privrede vrlo je jasan i uočljiv slučaj općega tranzicijskog načela, pa je utoliko lokalna katastrofa i načelna. On je savršen grad za raspravu o potraćenim i izgubljenim kapacitetima te je bio svojevrstan obrazac izbrisane socijalističke paradigme. Naravno, i u Sisku bi se moglo govoriti o pomoru industrije i umiranju grada, o depopulaciji i temeljitom propadanju; šibenski slučaj propasti i devastacije, zahvaljujući turističkim eurima, ipak je manje izražen ili amortiziran – kaže Kruno Lokotar, jedan od organizatora i direktor umjetničkog programa festivala.

Spomenuta socijalistička paradigma vidljiva je i na logotipu festivala, za koji je uz Lokotara zaslužan art-direktor Ante Filipović Grčić: njime dominira panoramska fotografija TEF-a (danas nepostojeće Tvornice elektroda i ferolegura), s tvorničkim dimnjacima po kojima je Šibenik bio prepoznatljiv gotovo kao i po svojim povijesnim spomenicima i prirodnim ljepotama.

U nekoliko festivalskih dana, uz projekcije filmova u Gradskoj knjižnici, šibenska će Mala loža postati gradska agora, središte okupljanja i kritičkoga poimanja prošlosti i budućnosti, pa je FALIŠ (organizacijski i izborom gostiju) već ponio epitet mlađeg brata zagrebačkoga Subversive festivala. Idejni pokretač FALIŠ-a je novinar i književnik Emir Imamović Pirke, kojemu je Šibenik postao drugi dom; tu su i pisac Igor Štiks te urednik konferencijskog programa Srećko Horvat. Šibenik će imati čast ugostiti poznatog teoretičara, pisca i aktivista Tariqa Alija, zatim teoretičara kulture i publicista Borisa Budena, koji će održati predavanja i potaknuti razgovore o pobunama u Europi i na Balkanu te o ljevici u današnjem svijetu. Na književnim večerima – predstavljanju knjiga i interaktivnom programu čitanja angažiranih tekstova po načelu otvorenog mikrofona – nastupit će, uz voditelja Aleksandra Stankovića, publicistkinje Katarina Luketić, Ankica Čakardić i Mima Simić te šibenske snage, spisateljica Jela Godlar, bloger Informatičar Starog Kova, fra Gavun i drugi. Moći će im se pridružiti i svi koji će željeti čitati svoje ili tuđe tekstove. Svoje karikature izložit će Mario Jurjević, Sandra Vitaljić sudjelovat će s fotografijama, a Boris Čelar predstavit će instalacije pod imenom “Nada”, posvećene radnicama nekadašnje Tvornice “Nada Dimić”, ali i ostalim tekstilnim radnicama koje su danas tehnološki višak. Održat će se i koncerti grupa Drvena Marija i Dok AnalogX.

Ideja je da festival, iza kojeg je stala Mreža udruga, postane tradicionalan, a gradska bi se vlast tek trebala uključiti u njegov razvoj.

– Gradsko će čelništvo s ovom manifestacijom besplatno dobiti pregršt ideja i kritika, ali i uočljivost, suvremenost, istaknute goste iz svijeta, pa će je valjda sljedeće godine i podržati. Želi li raditi za dobrobit grada, učit će je, u protivnom, i dalje će masno plaćati brendiranje grada prodavačima magle koji im otkrivaju toplu vodu na moru, a to je da je brend Šibenika stara gradska jezgra. Na FALIŠ-u će se moći čuti i o tome koliko je neprepoznatoga svjetskog u Šibeniku – rekao nam je Lokotar.

Dodaje da se festival u konačnici obraća svima, uključujući i turiste i tvrđave i papige, te da je područje borbe široko, pa prvo izdanje nije mjesto za partikularnije pristupe i posljedičnu stratifikaciju publike, koja je zasigurno zainteresirana za ovakve događaje, ali je prvo treba stvoriti.

S obzirom na to da se Šibenik počeo reklamirati kao grad festivala, interes publike za prvi FALIŠ ne bi trebao biti upitan. Možda se u kvalitetnim raspravama ukaže smjer u osmišljavanju ideja na koji način treba pristupiti ovome gradu.