Kult ličnosti
Bogdan Diklić
Proglašen je najboljim glumcem ovogodišnjeg Sarajevo film festivala za ulogu Slavka u filmu redatelja Bobe Jelčića “Obrana i zaštita”, koji je nagrađen i specijalnom nagradom žirija. Nagrada za najbolji film pripala je redateljskom dvojcu iz Gruzije, Nani Ekvtimishvili i Simonu Grossu za film “U procvatu”, a najboljim dokumentarnim filmom proglašen je “Sickfuckpeople” austrijskog redatelja Jurija Rechiskyja. Nagradu za najbolji kratki film dobio je rumunjski redatelj Radu Jude za “Shadow of a Cloud”, dok je posebna nagrada žirija dokumentarnog filma dodijeljena filmu “Jugoslavija – kako je ideologija pokretala naše grupno tijelo” redateljice Marte Popivode.
Orhan Pamuk
Turski pisac i nobelovac u intervjuu za njemački “Süddeutsche Zeitung” teško je optužio Zapad za nedjelotvornost u slučaju nove eskalacije nasilja u Egiptu. Rekao je kako se moglo reći “ne” krvoproliću i da se međunarodna zajednica mogla izjasniti da vojni udar ne može biti sredstvo političkih sukoba. “Egipatski ministar odbrane Abdel Fatah al-Sisi dva dana prije vojnog udara objavio je cijelom svijetu da će to učiniti. Taj svijet je okrenuo glavu, a posebno zemlje Zapada to nisu htjele čuti. A sada vojska ubija građane, a američke i evropske vlasti, kao i općenito javnost u zemljama Zapada, prave se da nemaju nikakvu odgovornost po ovom pitanju. Demokracija ili postoji u smislu zapadnjačkih vrijednosti poput ljudskih prava ili ne postoji zbog političkih i ekonomskih interesa”, izjavio je Pamuk.
Rade Šerbedžija
Utemeljitelj je postdiplomskog studija glume na Sveučilištu u Rijeci, koji od ove jeseni započinje s novim trogodišnjim preddiplomskim studijem pod nazivom Gluma i mediji. Na studiju će se izučavati raznovrsni predmeti, kao što su Gluma, Glumac i koreografija, Uvod u medije, Estetika, Povijest drame, Uvod u dramaturgiju i filmski jezik, Umjetnost i moral, Laboratorij režije i drugi, a u profesorskoj postavi bit će riječki profesori i Šerbedžijini suradnici: skladatelj Nigel Osborne, redateljica Lenka Udovički, koreograf i redatelj Staša Zurovac, profesor književnosti Nikica Petković, filozofkinja Snježana Prijić Samaržija, glumica i redateljica Deborah Kinghorn, etičar Elvio Baccarini, sociolog Nenad Fanuko, mediolog Hajrudin Hromadžić i mnogi drugi.
Natalija Manojlović
Koreografkinja iz Zagreba, autorica je plesne predstave “Đubrad prokleta!” koja je s uspjehom izvedena na upravo završenom 14. Festivalu plesa i neverbalnog kazališta u Savičenti. Šest izvrsnih plesačica otvara osebujnu priču u asocijacijama o Slavenkama: o schiavama (ropkinjama), o bakama i djedovima koji su se borili za više ciljeve, a da to nije lamentacija nad nekim prošlim vremenima, već svojevrsna introspekcija, putovanje kroz kolektivnu prošlost i razne sfere življenja, gdje između privatnog i kolektivnog postoji tanka granica. O sličnoj temi govorila je i predstava “She who stays” ciparske umjetnice Milene Ugren Koulas, nadahnuta pričom o albanskim ženama koje se, prema kodeksu Lekë Dukagjinija iz 15. stoljeća koji u nekim dijelovima Albanije i Kosova vrijedi i danas, zavjetuju na djevičanstvo i nose mušku odjeću.
Vladimir Frelih
Likovni umjetnik iz Osijeka, jedan je od sudionika Pokretne kolonije koju ovih dana organizira Mali umetnički centar iz Zemuna u selu Babe nadomak Beograda. Radi se o regionalnoj land-art koloniji pod nazivom “Tihe komšije”, nastaloj u suradnji sa Zeta centrom iz Tirane i organizacijom Za Druga iz Petrovca u Crnoj Gori, koja će okupiti učesnike iz Slovenije, Hrvatske, Albanije i Srbije, a posvećena je beskućnicima kao najvećim gubitnicima tranzicije. Drugi dio projekta Pokretne kolonije bit će održan u porodičnoj kući Bosnića u Reževićima u Crnoj Gori od 20. do 30. rujna, a u njemu će sudjelovati studenti treće godine Arhitektonskog fakulteta u Beogradu. Pored više izložbenih postava i trojezičnog kataloga, rezultat ovogodišnjeg projekta bit će i dokumentarni film o održivim modelima umjetničkih kolonija u regiji.
Zbigniew Stępiński
Zamjenik je ravnatelja novootvorenog Muzeja povijesti Židova u Poljskoj, koji bi nakon mnogo godina šutnje mogao ponovno osvijetliti bogatu povijest Židova u Poljskoj što je bila uništena nacističkom okupacijom te zemlje. Muzej na sedam jezika predstavlja mnoge poljske gradove i oživljava tragove židovskog života. Riznica je to za povjesničare, ali i za sve one koji su u potrazi za svojim obiteljskim korijenima. “Neprestano nam se javljaju ljudi iz Njemačke koji ne govore poljski ili hebrejski. Za njih su ponude na drugim jezicima od pomoći”, kaže Stępiński. Tako je, uz obilje dokumenata, fotografija i zapisa, na web-stranici Muzeja moguće vidjeti i jedinstven projekt: virtualni Schtetl ili gradske četvrti, kako su ih na jidišu zvali istočnoevropski Židovi. Bogdan Białek, poljski novinar, kaže da je kultura prisjećanja danas čvrsto ukorijenjena, ali da je za oživljavanje židovskog života prekasno jer za to nedostaje ono najvažnije – Židovi koji žele živjeti svoju tradiciju.