Balkan prolaz
Nimetz
Misija Matthewa Nimetza, posrednika UN-a u pregovorima između Makedonije i Grčke, propala je. Njegov prijedlog da Makedonija promijeni ime u Gornja Makedonija, što je, navodno, prihvatljivo za zvaničnu Atinu, odbijen je u cijelosti tokom njegove posjete Skoplju i razgovora sa makedonskim predsjednikom Đorđem Ivanovim, ministrom inostranih poslova Nikolom Popovskim i premijerom Nikolom Gruevskim. “Činjenica je da i dalje postoje suštinske razlike između dvije vlade i da još nemamo odluku. Postoje ozbiljne razlike u nekim aspektima, zbog čega treba da nastavimo proces”, izjavio je vidno razočarani Nimetz nakon susreta u Skoplju. Nimetz se u New York vraća neobavljena posla, kao što se vraćaju svi njegovi prethodnici još od 1992. godine.
Blokade
Ekonomisti tvrde da će šteta nastala kao posljedica devetodnevnog “trgovinskog rata” između Kosova i Makedonije premašiti pet milijuna eura, javlja balkanski servis Al Jazeere. Granični prelazi između ovih dviju zemalja bili su prošle sedmice u potpunoj blokadi, a trgovinski rat je počeo nakon što je makedonska vlada donijela odluku kojom je ograničen uvoz pšenice i brašna s Kosova, na koju je kosovska vlada odgovorila zabranom uvoza svih proizvoda iz Makedonije, na što je opet Makedonija uvela pristojbu za motorna vozila i Kosovare koji žele preći granicu s Makedonijom. Blokade i zabrane u potpunosti su onemogućile razmjenu roba između dviju zemalja, koje su prošle godine ostvarile trgovinsku razmjenu od 320 milijuna eura, sa velikim suficitom na makedonskoj strani. Nakon ukidanja svih donesenih mjera sa obje strane, prekogranični promet ponovno se nesmetano odvija.
Povjerenje
Albanski parlament izglasao je povjerenje novoj vladi koju predvodi Edi Rama, nakon što je lijeva koalicija, predvođena Socijalističkom strankom, 23. lipnja pobijedila na izborima. Novoizabrana vlada ima 20 članova, među kojima je i šest žena. Rama je u inauguracijskom govoru obećao da će sprovesti reforme u cilju oporavka privrede i borbe protiv korupcije. Ramini protivnici, desničarska koalicija predvođena gradonačelnikom Tirane Lulzimom Bashom, smatraju da je Rama dao “neostvariva obećanja, ista onakva kakva je Grcima nudio Papandreu“, zbog čega će Rama, po Bashinim riječima, “na kraju i završiti kao Papandreu”, prenosi agencija ANSA. Ipak, sudeći prema signalima iz Bruxellesa, EU je zadovoljna ishodom događaja u Albaniji. Već nakon prvog susreta sa Ramom, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso rekao je da bi Albanija mogla dobiti status kandidata za članstvo u Europskoj uniji do kraja godine. “Mislim da Albanija može doći do statusa kandidata ove godine. To je izvodivo, ali to zahtijeva još napora. Jasno smo stavili do znanja da je za preporuku dodjeljivanja statusa kandidata Albaniji važno napraviti napredak u nekim reformama. Doista, Albanija je napravila korake”, poručio je Barroso.
Špijun
Akcija makedonske policije kodnog naziva “Špijun” rezultirala je uhićenjem najmanje 17 osoba iz vrha politike i vojske, ali i javnog života, dok je još troje osumnjičenih u bijegu. Među uhićenima su i bivši direktor Agencije za sprječavanje pranja novca Vane Cvetanov, general Goran Stojkov, bivši dužnosnik obavještajne agencije Ace Dinevski, redatelj Boris Damovski, producent i autor animiranog filma “Jednooki”, te Marjan Madžovski, šef kabineta predsjednika makedonskog Sobranja 2005. godine, a svima se na teret stavljaju špijunaže i zločinačko udruživanje, javljaju skopski mediji. Prema informacijama koje je u javnost pustilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Makedonije, uhićeni su već “dulje razdoblje surađivali s predstavnicima stranih sigurnosnih službi i odavali im klasificirane dokumente, državne tajne i druge informacije koje nisu smjeli imati, niti dijeliti sa stranim sigurnosnim službama”.
Limaj
Fatmir Limaj, bivši pripadnik Oslobodilačke vojske Kosova, pred Osnovnim sudom u Prištini oslobođen je optužbi za ratne zločine nad Srbima. Tako su, drugi put zaredom, Limaj i još devet boraca Oslobodilačke vojske Kosova optuženih u slučaju “Klečka”, gdje su počinjeni zločini nad Srbima i Albancima zatvorenima u logoru, proglašeni nevinima jer Tužiteljstvo, prema sudskoj presudi, nije uspjelo van razumne sumnje dokazati njihovu nevinost. Istovjetnu presudu sud je donio i 2012. godine, ali je ona bila poništena nakon žalbe EULEX-a i zahtjeva za ponovnim suđenjem. Nakon ove presude, premijer Kosova Hashim Thaci je izjavio kako je “OVK vodio pravedan rat” i kako su se “optužbe ponovno dokazale kao neosnovane”. Fatmir Limaj još je 2005. pred Međunarodnim krivičnim Tribunalom za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu oslobođen istih optužbi, nakon čega se vratio u Prištinu kao heroj, ubrzo postavši ministrom prometa i telekomunikacija, a kasnije i poslanikom Demokratske partije u Skupštini Kosova. Pred Limajem je sada novo suđenje – ovoga puta za organizirani kriminal i korupciju iz njegovih ministarskih dana.
Bolovi
Pokušaji crnogorskog parlamenta da porode nove zakone u okviru eurointegracijskih reformi – Zakona o tužiteljstvu, Ustavnom sudu, sudovima i sudskom vijeću – za sada rezultiraju isključivo porođajnim bolovima. Nakon što je Vijeće Europe saopćilo da će ranije najavljena rasprava o otvaranju poglavlja o pravosuđu i vladavini prava u pregovorima s Crnom Gorom biti odgođena, uslijedila je salva optužbi iz jednog dijela crnogorske javnosti, koja sumnja u napredak Crne Gore prema EU-u. Oporba, ali i pravni stručnjaci, nezadovoljni su prijedlozima zakonskih rješenja iz spomenutih oblasti Vlade Crne Gore, dok premijer Igor Lukšić, sa svoje strane, optimistično tvrdi da nikakvih odlaganja i zastoja Crne Gore na europskom putu neće biti. No o tome će konačni sud dati Europska unija krajem listopada, nakon redovnog godišnjeg izvještaja Komisije o napretku.