Kult ličnosti
Andrzej Wajda
Poljski redatelj autor je filma “Lech Walesa – čovjek nade” o legendarnom vođi pokreta Solidarnost, koji je poljski kandidat za Oscara 2014. Wajdin film imao je svjetsku premijeru na filmskom festivalu u Veneciji, gdje je dočekan s prilično pozitivnim kritikama. Vođa Solidarnosti pojavio se i u redateljevom kultnom filmu “Čovjek od željeza” koji je nagrađen Zlatnom palmom u Cannesu 1981. godine. Sam Wajda je rekao kako mu je ovaj film bio najteži za snimanje u cijeloj karijeri zbog mnogih otpora koji prema Walesi postoje u Poljskoj. Kritike i laži o Walesi, kojega Wajda smatra jednim od najvećih Poljaka u povijesti, natjerale su ga da snimi ovaj film, čija radnja započinje radničkim protestima u Gdanjsku 1970., a završava čuvenim Walesinim govorom u američkom Kongresu 1989. godine.
Sanja Iveković
Autorica je performansa “Zašto umjetnica/umjetnik ne može predstavljati državu-naciju”, održanog 21. rujna u Zagrebačkom plesnom centru. Razvijen je u suradnji s Radom Iveković, a bio je dio dvodnevnog programa otvorenja međunarodnog multidisciplinarnog festivala suvremene umjetnosti Meeting Points 7, što se od rujna 2013. do lipnja 2014. održava u Zagrebu, Antwerpenu, Beču, Beirutu, Hong Kongu, Kairu i Moskvi. Performans “Zašto umjetnica/umjetnik ne može predstavljati državu-naciju”, koji je do sada bio izveden samo jednom, 2012. godine u Musée d’art contemporain du Val-de-Marne, bavi se problematičnošću reprezentacije “nacionalnog korpusa” u svakom obliku, pa tako i u umjetničkom projektu, te apsurdnošću konstruiranja pojma “naše” umjetnice ili umjetnika. Zagrebačku verziju performansa Sanja Iveković pripremila je u suradnji s koreografkinjom i plesačicom Sandrom Banić Naumovski, a uz nju su sudjelovale i Paulina Arbutina, Đurđa Grozaj, Nela Pamuković, Aida Bagić, Vesna Kesić, Ramiza Memedi, Mima Simić i Kata Šečić.
Rade Jarak
Poznati pisac, pjesnik i akademski slikar iz Zagreba objavio je u beogradskoj Laguni novi roman “Yu puzzle”, u sklopu novopokrenute edicije “Plavo, belo, crveno” koja će objavljivati prozu autora iz zemalja bivše Jugoslavije. Roman “Yu puzzle” obrađuje prijelomne godine prošlog stoljeća na ovim prostorima pomoću dvadesetak likova iz tri generacije jedne srpsko-hrvatske obitelji iz Dubrovnika, grada u kojem je Jarak rođen 1968. godine. Jarak je pokretač glasovitog web-portala Knjigomat, dobitnik nagrade na natječaju “Večernjeg lista” za kratku priču 2001. godine i nagrade “Jutarnjeg lista” za roman “Pustinje”. Kako se roman “Yu puzzle” za sada još ne može kupiti u hrvatskim knjižarama, izvadak iz njega može se pročitati u najnovijem broju zagrebačkog časopisa “Prosvjeta”.
Oliver Frljić
Redatelj je predstave “Black Box Schule: They Expect You to Pick a Career” koja je nedavno izvedena u kazalištu Düsseldorfer Schauspielhaus. Predstava se bavi institucijom škole i dominantnim obrazovnim sistemom, kritički preispitujući različite forme prenošenja znanja u suvremenom društvu. Frljić na duhovit i zabavan način razotkriva represivne mehanizme u školskom sistemu, pokušaje njegove reforme i stvaranja alternativnog i utopijskog modela škole. Predstava je namijenjena ponajprije mladim gledateljima, koje putem njihovog aktivnog učešća u scenskim zbivanjima pokušava potaknuti na razmišljanje o položaju koji zauzimaju u postojećem poretku te o spremnosti da ga mijenjaju ili mu se prilagode.
Boris Buden
Autor je zanimljive knjige “Uvod u prošlost”, nedavno objavljene u novosadskom Centru za nove medije, u kojoj se bavi životom u SFRJ, pokušava dati odgovor na pitanje je li Tito bio vizionar južnoslavenskih naroda ili diktator i nudi pregršt zanimljivih detalja o radu filmskog redatelja Želimira Žilnika, koji se u svom fascinantnom filmskom opusom bavio sudbinom života u Jugoslaviji. Knjiga kombinira eseje Borisa Budena o kulturnoj povijesti Jugoslavije i njegov intervju sa Žilnikom, u kojem ovaj predstavnik crnog vala jugoslavenske kinematografije bez problema prolazi sve, od dogodovština sa snimanja filmova (među kojima su i u Berlinu nagrađeni “Rani radovi” iz 1969.), pa do oštre kritičke analize Titova socijalizma, ali još više onoga što ga je naslijedilo.