Kult ličnost

Borut Šeparović

Kazališni redatelj iz Zagreba, autor je predstave “55+” u izvedbi grupe Montažstroj, koja je na upravo završenom kazališnom festivalu BITEF u Beogradu dobila specijalnu nagradu žirija. Prema priopćenju žirija, “predstava daje glas ljudima koji ga inače ne dobivaju. Ona ih također tjera da taj glas upotrijebe – ne uvijek u svoju korist. Ova izvedba predstavlja specifičan oblik dokumentarnog kazališta, ali je također i veliko djelo fikcije”. Isti komad na ljubljanskom festivalu Ex Ponto publika je nagradila ovacijama, a ovjenčan je i nagradom za najbolju predstavu tog festivala. Inače, na BITEF-u je nagradu žirija za najbolju predstavu osvojio “Zoran Đinđić” Olivera Frljića u produkciji Ateljea 212 iz Beograda, nagradu publike dobio je “Galeb” Tomija Janežiča u produkciji Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, dok je nagradu žirija kulturne rubrike lista “Politika” osvojila “Oluja” Jerneja Lorencija u produkciji Mestnega gledališča iz Ljubljane.

Joe Strummer 

Legendarni lider grupe The Clash, najpoznatije po pjesmama “London Calling”, “Should I Stay Or Should I Go”, “Rock the Casbah” i “The White Riot”, dobio je svoj spomenik u Zagrebu. Nakon što je po Milanu Mladenoviću iz Ekatarine Velike nazvana jedna zagrebačka ulica, nova je to počast svijetu rocka, kojem se napokon počinju priznavati vrijednosti i utjecaj općeg kulturnog tipa, a ne samo unutar skučenih supkulturnih okvira. Spomenik je postavljen ispred kluba “Beertija”, u Ulici Pavla Hatza 16, a prema najavama inicijatora, vlasnika “Beertije” i Tvornice kulture, Strummerov bi kip trebao biti prvi u nizu statua u dvorištu koje ima tendenciju postati Park rock’n’rolla.

Aleksandar Hemon

Renomirani bosanskohercegovački pisac, autor je novog djela pod nazivom “Knjiga mojih života”, koja je ovih dana promovirana u Sarajevu. Knjigu s tekstovima koji su nastajali posljednjih 13 godina Hemon je okarakterizirao kao zbirku istinitih priča ili ličnih eseja. Aleksandar Hemon već dvadesetak godina živi u Chicagu, gdje piše na engleskom jeziku. Zapažen uspjeh predstavljala je njegova prva zbirka priča “Pitanje Bruna”, a nakon nje slijedio je roman “Čovjek bez prošlosti” koji je potvrdio status Hemona kao mladog i izrazito talentiranog pisca. “Knjiga mojih života” do sada je objavljena na engleskom, španjolskom, portugalskom, njemačkom i bosanskom jeziku, a uskoro se očekuje objavljivanje izdanja na talijanskom, slovenskom i hrvatskom.

Ivan Tasovac

Novi ministar kulture Srbije izjavio je u svom prvom intervjuu listu “Politika” da je od upravnih odbora ustanova kulture zatražio da već od 1. listopada raspišu javne natječaje za direktore tih kuća. “Zahtijevam da svaki korak u tom procesu bude javan, dakle izložen oku medija, čime će upravni odbori u pravom smislu riječi preuzeti javnu odgovornost za svoj izbor. Kao ministar neću se miješati u njihov izbor, ali ću se veoma miješati ako ovakva procedura bude iznevjerena”, kaže Tasovac. “Da bismo danas uopće počeli da razmišljamo o kulturi u Srbiji, moramo da je razlikujemo od estrade. Gdje god je kultura u povlačenju, tu se kao ambrozija na njenom mjestu i u njenim budžetima pojavljuje estrada”, dodao je ministar.

Faruk Šehić

Bosanskohercegovački pisac, autor romana “Knjiga o Uni”, jedan je od 12 ovogodišnjih dobitnika Nagrade za književnost Europske unije. Nagrada Europske unije za književnost (EUPL) otvorena je natjecateljima iz 37 zemalja koje sudjeluju u aktualnom programu EU-a za kulturu; osim 28 država članica EU-a, tu su i Albanija, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Island, Lihtenštajn, Norveška, Srbija i Turska. Ovogodišnjim dobitnicima nagrade će biti uručene 26. studenoga na svečanosti u Bruxellesu, u prisutnosti visoke povjerenice za kulturu i obrazovanje Androulle Vassiliou i istaknutih predstavnika iz svijeta književnosti, kulture i politike. Nagradu dodjeljuju Europska komisija, Europski i međunarodni savez knjižara, Europsko vijeće književnika i Europska udruga nakladnika.

Haruki Murakami 

Renomirani japanski pisac i ove je godine jedan od najozbiljnijih kandidata za Nobelovu nagradu za književnost. Murakami je prije svega “medijski” kandidat sa znatnim izgledima, jer je malo vjerojatno da nakon Kineza Mo Yana, koji je nagrađen prošle godine, prva sljedeća nagrada ode u Japan. S druge strane, postoji utemeljeno mišljenje da je najozbiljniji kandidat za 2013. veliki sirijski pjesnik Adonis. Arapski pjesnik evropske kulture i svjetonazora bio bi u ovom trenutku idealan kandidat, u svjetlu političke dimenzije te nagrade. U obzir dolaze i američki pisci Philip Roth, Thomas Pynchon, Don DeLillo, Cormac McCarthy i Joyce Carol Oates. No Roth je, po svemu sudeći, bio zanimljiviji kandidat prije dvadesetak godina, a Pynchon ima problem kao i svi krajnje nekonvencionalni pisci – Nobelov komitet nije siguran da bi on došao u Stockholm primiti nagradu, a postoji i opasnost od njegovih krajnje razbarušenih komentara…