Od Zore do sumraka

Krajnje desna grčka politička stranka Zlatna zora 2009. godine imala je podršku biračkog tijela od samo 0,2 posto, da bi na izborima tri godine kasnije ušla u parlament s osam posto podrške i 18 zastupnika. Nešto više od godinu dana nakon tog meteorskog uspjeha, Zlatna je zora prošlog tjedna doživjela hapšenje dvadesetak svojih dužnosnika i izvjesnu perspektivu da će joj se suditi kao “zločinačkoj organizaciji”. Povod tome ubojstvo je grčkog glazbenika Pavlosa Fyssasa, 34-godišnjeg repera antifašističkog svjetonazora, kojega je 17. rujna u atenskom predgrađu Keratsini nožem ubio pristaša Zlatne zore.

Nakon toga događaja iz Ministarstva unutarnjih poslova promptno je Vrhovnom sudu poslana lista zločina za koje se vjeruje da su ih počinili pripadnici i pristaše Zlatne zore, sa zahtjevom da se stranku progoni kao zločinačku organizaciju i time omogući njezina zabrana. Po hitnoj proceduri donesena je i odluka da se stranku prestane financirati iz državnog proračuna. Uhapšena su 22 člana stranke, među kojima i predsjednik Nikolaos Michaloliakos i njegov zamjenik Christos Pappas, a to je bilo prvo hapšenje nekog vođe političke stranke od kraja vojne diktature 1974. godine. Izvršeni su pretresi stanova i stranačkih prostorija, prilikom čega su pronađene velike količine oružja i novca, kao i nacističke memorabilije poput zastava sa svastikama i Hitlerovih portreta.

Iz nedugo zatim objavljenog izvještaja državnog odvjetništva doznalo se da se Zlatnu zoru sumnjiči za “11 vrsta zločina kao što su ubojstvo na mah i ubojstvo s predumišljajem, pokušaji ubojstva, oružane pljačke, detoniranje eksplozivnih naprava, nanošenje teških tjelesnih ozljeda i remećenje javnog reda i mira”. Mediji spominju i pranje novca, ucjene i iznude, formiranje i treniranje paravojnih jedinica i fizičke napade na tamnopute imigrante koje su bande pripadnika i pristaša stranke provodile u rutinskim “patrolama” atenskim ulicama, naoružane hladnim oružjem. U izvještaju se navodi i da se skupina “koja se prvi put pojavila ranih 1980-ih godina, transformirala u političku organizaciju Zlatna zora s političkim i operativnim krilom, pri čemu operativno krilo provodi nasilne napade protiv onih koje organizacija doživljava kao neprijatelje”. Takozvane “jurišne jedinice” raspolažu vještinama “onih koji služe u elitnim jedinicama Oružanih snaga Grčke”, a “oružje se čuva na nepoznatim lokacijama u blizini kampova za trening”. Spominje se i da je organizacija strukturirana na temelju nacističkog fürherprinzipa, da su “ovlasti vođe svete i neupitne”, dok se “imigranti, Romi, invalidi i svi koji ne prihvaćaju ideje organizacije smatraju nižom rasom”.

Za komentar slučaja Novosti su upitale Sappho Xenakis, kriminologinju s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Londonu koja se bavi organiziranim kriminalom i koja nam je rekla da je vodstvo Zlatne zore dosad “preuzelo odgovornost samo za napade na imigrantske trgovce na štandovima, ali odbija umiješanost u mnoge druge incidente poput premlaćivanja, napada nožem i ubojstva, s kojima ih vezuju mnogi mediji i nevladine organizacije”.

– Kao što se naveliko izvještavalo u medijima, grčka policija i sudstvo dugo su vremena nedovoljno kvalitetno procesuirali zločine za koje se vjeruje da su ih počinili pripadnici i pristaše Zlatne zore, zbog čega danas postoji vrlo malo službenih dokaza o tim zločinima dostupnih javnosti. Stoga će razmjeri do kojih su obavještajne službe te zločine zabilježile postati dostupni javnosti tek tijekom procesa koji se trenutno vodi – rekla nam je Xenakis.

Uoči policijske akcije suspendirano je sedam policajaca koje se sumnjiči za povezanost sa Zlatnom zorom, dvojica su uhapšena, a jedan je dao ostavku iz “osobnih razloga”. O infiltraciji pripadnika Zlatne zore u obavještajno-sigurnosni aparat, Tolis Malakos s londonskog sveučilišta Metropolitan piše da je šef policije u središtu Atene u posljednjih sedam godina štitio pripadnike Zlatne zore koji su po kvartu provodili “reket”, hapseći umjesto njih imigrante koje su desničari zlostavljali, a u njegovoj kući također su pronađeni oružje, krivotvorena roba i adrese imigranata.

Grčki mediji također su analizirali povezanost Zlatne zore s vojskom i policijom, primjerice dnevnik “Ethnos”, koji je objavio zajedničke fotografije pripadnika Zlatne zore i specijalne antiterorističke jedinice, dok je jedan bivši član stranke televiziji Alpha News rekao da ih je vojska “uvijek puštala u svoje centre za obuku”. Što se tiče financijske podrške, dnevnik Kathimerini pisao je da su Zlatnu zoru financirali “brodarski tajkuni, kooperanti, odvjetnici, možda i jedna banka”, pa čak i “demokratske stranke” s ciljem sprječavanja izbornog uspjeha LAOS-a, još jedne stranke krajnje desnice.

Saphho Xenakis također nam je rekla da “postoje brojni navodi da su upravo simpatije za desni ekstremizam među grčkom policijom i vojskom razlog zbog kojeg zločini nisu dovoljno dobro dokumentirani, ali i razlog za opću pasivnost, pa i podršku policije desničarskom nasilju”.

– Postoji bojazan i da su dijelovi vojske također naklonjeni Zlatnoj zori, do te mjere da su navodno pomagali trenirati desničarske milicije. Simpatije za ekstremnu desnicu spominju se i u kontekstu sudstva, pa svi ovi faktori zajedno sugeriraju da će biti potrebna iznimno snažna politička volja i akcija da bi se takve neliberalne i antidemokratske prakse rasprostranjene po državnim institucijama iskorijenile – govori Xenakis.

Upravo zbog ovakvih pojava i unatoč obećanjima grčkog premijera Antonisa Samarasa da će “iskorijeniti sramotu neonacizma”, u grčkoj su se javnosti pojavile sumnje u čvrstoću slučaja kada su nakon tri dana svi osim jednog uhapšenog pušteni iz pritvora, tim više što iz Zlatne zore tvrde da se optužbe temelje na nezakonito provedenom prisluškivanju. Izlazeći iz zatvora pripadnici Zlatne zore gurali su novinare, a njihovi pristaše izvikivali “Krv! Čast! Zlatna zora!”. Vođa stranke, 56-godišnji Michaloliakos koji je iz pritvora prijetio da će iz parlamenta povući svojih 18 zastupnika, što bi dovelo do prijevremenih izbora, rekao je da vlada pokušava diskreditirati stranku uoči lokalnih izbora idućeg proljeća i “da će oni koji demoniziraju Zlatnu zoru biti odgovorni ako zemlja uđe u novi ciklus nestabilnosti”.

S obzirom na žilavu “reputaciju” korumpiranosti grčke politike, brojni su analitičari ovu akciju vlade dočekali s posvemašnjom skepsom. Oni se pitaju zašto je koalicijska vlada stranke desnog centra Nova demokracija, lijevog centra PASOK i Demokratske ljevice tu akciju pokrenula baš sada, a ne ranije, iako je ured grčkog pravobranitelja u posljednjih nekoliko godina represivnim organima proslijedio podatke o 300 slučajeva rasističkih napada koji se povezuju sa Zlatnom zorom. Također napominju da je sam premijer Samaras u proljeće 2012. godine javno grmio o “okupaciji” grčkih gradova od strane ilegalnih imigranata, da je spriječio liberalizaciju zakona o državljanstvu i pokrenuo operaciju Xenios Zeus u kojoj su ilegalni imigranti hapšeni i zatvarani u kampove.

Vladajućoj Novoj demokraciji zamjera se politikantski pristup problemu desničarskog nasilja, odnosno manipulacija tim problemom u cilju učvršćivanja vlastite političke pozicije. Mnogi analitičari napominju kako je Nova demokracija uvijek, a naročito nakon iznimnog uspjeha lijeve SYRIZA-e na izborima prošle godine, pribjegavala takozvanoj teoriji o dva ekstrema u cilju diskreditacije te stranke. Nakon što je SYRIZA na izborima postala druga najjača stranka, sa samo dva posto manjom podrškom od one koju je dobila Nova demokracija, ova druga počela je zaoštravati svoju desnu retoriku kako bi pridobila birače Zlatne zore. Tako je, primjerice, početkom ove godine 85 zastupnika Nove demokracije pokrenulo inicijativu da nitko tko nije “grčke rase” ne smije služiti u vojsci i policiji.

Istovremeno, Nova demokracija protivila se donošenju zakona protiv govora mržnje, tvrdeći da se zakon ne bavi dovoljno ljevičarskim nasiljem. Pozivajući se na dugu povijest ljevičarskog nasilja u Grčkoj, koja se protezala od građanskog rata ljevice i desnice tijekom Drugog svjetskog rata, preko vojne diktature od 1967. do 1974., pa do pojave pokreta 17. Novembar aktivnog sve do ranih 1990-ih, Nova demokracija kontinuirano je SYRIZA-u optuživala da je podjednako pronasilna i antidemokratska kao Zlatna zora kako bi istovremeno diskreditirala SYRIZA-u i privukla birače Zlatne zore. No budući da Zlatna zora već nekoliko mjeseci, a naročito nakon ubojstva muzičara Fysassa, bilježi kontinuiran pad podrške, pretpostavlja se da je upravo ta činjenica odredila tajming akcije protiv stranke, jer je Nova demokracija procijenila da će udar na Zlatnu zoru ići u njezinu korist.

Neki analitičari porast desničarskog populizma direktno povezuju s mjerama štednje koje se u Grčkoj provode pod diktatom Međunarodnog monetarnog fonda, Europske unije i Europske središnje banke. Unatoč dvostrukom bailoutu i popratnim rezovima, u Grčkoj se još uvijek smanjuju plaće, uvode se dodatni porezi, BDP se i dalje smanjuje za pet posto godišnje, dok je nezaposlenost dosegnula 30, a među mladima 60 posto. Unatoč mjerama, direktor Europskog stabilizacijskog mehanizma Klaus Regling nedavno je izjavio da će Grčka uskoro trebati novi paket pomoći kako ne bi bankrotirala. Kombinacija osiromašenja i nezaposlenosti, gubitka suvereniteta i slabljenja sustava zbog korumpiranosti i nedjelotvornosti glavnih političkih stranaka, provjeren je kontekst za uspon desnog populizma.

No Tolis Malakos sa sveučilišta Metropolitan napominje da je ekonomska situacija u Španjolskoj i Portugalu vrlo slična onoj u Grčkoj, no da ona nije rezultirala ovakvim usponom desnog populizma. On piše da je “posebnost Grčke” činjenica da je “policija u mnogim slučajevima aktivno surađivala s neonacistima, pravosuđe nije bilo voljno da ih procesuira, a vlade nisu reagirale na stalna upozorenja”. S druge strane, piše Malakos, grčka ljevica također je doprinijela usponu ekstremne desnice činjenicom da se podijelila na aktiviste koji se bore isključivo na ulicama i one koji se samo protive štednji, što ih približava stajalištima koja po tom pitanju ima ekstremna desnica. K tome, tvrdi Malakos, službena je ljevica godinama blokirala svaku reformu kojom su pojave poput Zlatne zore mogle biti spriječene, umjesto da je radila na formiranju šireg antifašističkog fronta.