Kult ličnosti

Alice Munro

Kraljica kratke priče, 83-godišnja kanadska književnica dobitnica je ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost. Počela je pisati još kao tinejdžerica, a prvu priču objavila je tijekom studija novinarstva. Ubrzo nakon toga odustala je od pisanja zbog braka u kojem je rođeno troje djece, a talentirana je autorica postala kućanica. Ponovno je počela pisati 1963., a prva zbirka priča nosila je naslov “Dance of the Happy Shades”. Uslijedilo je 13 zbirki priča (u nas je prevedena “Služba, družba, prošnja, ljubav, brak”), za koje je književnica osvojila brojne nagrade, uključujući i respektabilnog Bookera, čiji je žiri ustvrdio: “Alice Munro uglavnom je poznata kao autorica pripovijedaka, ali svaka njezina priča ima dubinu, mudrost i preciznost za kakve mnogim romanopiscima treba cijeli vijek.” Kanadska spisateljica tek je trinaesta žena koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost.

Milena Pavlović Barilli 

Izložba poznate likovne umjetnice pod nazivom “Snovi i sanjarenje” nedavno je otvorena u Klovićevim dvorima. Uz 85 slika izloženi su i njezini osobni i odjevni predmeti, koje je često sama kreirala. Izložba je organizirana uz pomoć veleposlanstva Republike Srbije u Zagrebu, koje omogućilo da se izloženi predmeti prenesu iz Muzeja Milene Pavlović Barilli u Požarevcu, mjestu gdje je rođena. Tu su i svjedočanstva njezina druženja s velikim ličnostima epohe: Jeanom Cocteauom, Paulom Valéryjem, Andréom Bretonom, Jeanom Cassouom i Giorgiom de Chiricom. Veliki teoretičar Jean Cassou dolazio joj je u Požarevac u posjete, a De Chirico ju je hvalio. Paul Valéry je pak za njezinu sliku “Djevojka s lepezom” (djevojka sakrivena iza lepeze, vide joj se samo izražajne, krupne i pomalo plašljive oči, tipičan Milenin motiv) izjavio da je riječ o “čistoj poeziji”.

Borivoj Dovniković Bordo

Renomirani crtač stripa, autor animiranih filmova i karikaturist, ujedno suradnik naših novina, bio je specijalni gost 11. Međunarodnog salona stripa koji je krajem rujna održan u Beogradu. Među 235 učesnika iz 22 zemlje Bordo je u Galeriji Studentskog kulturnog centra imao izložbu grafičkih radova – s područja stripa, karikature, animiranog filma i dizajna – koji su predstavljali presjek njegove 70-godišnje karijere. Zagrebački izdavač Vedis, organizator izložbe, promovirao je brojne albume s Bordinim stripovima, a premijerno je prikazan i 55-minutni dokumentarni film “Bordo – vječna stripovska mladost”. Na posebnoj večernjoj projekciji prikazano je devet Bordinih animiranih filmova nastalih od 1952. do 1989. godine.

Darko Rundek

Kultni rock muzičar na neobičan je način postao glavni junak knjige Ante Perkovića pod nazivom “Rundek, između”. Naime, to nije biografska knjiga o jedinom umjetnički i autorski preživjelom junaku novoga vala, ni knjiga koja približava Rundekovu umjetnost ili njegov život, već knjiga u kojoj autor uzima Rundeka i njegove pjesme kao početak vlastite asocijativne publicističke putanje. “Meni je inspiracija za drugačije pisanje o glazbi i glazbenicima već dugo Greil Marcus, Darko me uputio na neke starije autore poput Viktora Šklovskog koji je napisao krasnu antibiografiju Majakovskog, a potom je proces istraživanja vodio rukopis dalje. Na kraju, knjiga ima dramaturgiju albuma ili koncerta, poglavlja nose imena pjesama ili stihova iz njih, a povezuju ih Darkovi autobiografski zapisi proizašli iz naših e-mail prepiski”, kaže Perković.

Giacomo Scotti 

Riječki ogranak Društva hrvatskih književnika organizirao je skup u vijećnici Grada Rijeke posvećen 85. rođendanu i 65. godišnjici književnog stvaralaštva Giacoma Scottija. Nakon dolaska iz Italije, gdje je 1928. rođen u Savianu kraj Napulja, Scotti je postao stanovnik Rijeke, grada koji se ponosi multikulturalnošću, istaknuo je gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, podsjetivši da je Giacomo Scotti dobitnik godišnje nagrade i nagrade za životno djelo Grada Rijeke. Scotti je autor više od 160 djela na talijanskom i hrvatskom jeziku te dobitnik brojnih priznanja. O njemu se na skupu govorilo kao o hrvatskom i talijanskom književniku te prevoditelju i antologičaru makedonske književnosti, kojeg odlikuju maštovitost i lakoća pisanja, jednostavnost i angažiranost, teme prolaznog i neprolaznog te jedan, kako je rečeno, zajednički moto: “Živjeti da bi se pisalo i pisati da bi se živjelo bolje.”

Papa Franjo

Poglavar Katoličke crkve razgovarao je s čuvenim novinarom Eugeniom Scalfarijem o stanju u crkvi, religiji, reformama u katoličkom svijetu, ali i o ljubavi prema sedmoj umjetnosti. U intervjuu objavljenom u listu “La Repubblica”, papa Franjo je rekao da najviše voli filmove iz doba talijanskog neorealizma, koje je gledao kao mladić, zajedno s roditeljima, talijanskim emigrantima u Argentini. Izdvojio je neke od omiljenih filmova: “Rim, otvoreni grad” Roberta Rossellinija, “Ulicu” Federica Fellinija i “Geparda” Luchina Viscontija, a Scalfari mu je preporučio noviju političku satiru “Živjela sloboda” Roberta Anda.