Balkan prolaz
Tomašica
Još uvijek traju iskopavanja na lokalitetu Tomašica kod Prijedora gdje je pronađena, prema tvrdnjama Tužiteljstva BiH, najveća masovna grobnica u Bosanskoj Krajini u posljednjih deset godina. Prema pisanju sarajevskih medija, grobnica je pronađena zahvaljujući svjedočenju neimenovanog bivšeg pripadnika Vojske Republike Srpske, a bila je skrivena vještačkim nasipima zemlje. Nakon preliminarnih iskopavanja, otkriven je čitav sloj tla, od nekoliko metara, sastavljen od nagomilanih ljudskih posmrtnih ostataka. Isto tako, još uvijek nije utvrđen konačan broj žrtava za koje Amor Mašović, direktor Instituta za nestale osobe (INO) Bosne i Hercegovine, vjeruje da su iz logora Keraterm i Trnopolje. Mašović je, govoreći za bosanske medije, izjavio kako je riječ o primarnoj masovnoj grobnici, budući da su tijela žrtava kompletna i da se nalaze na velikoj dubini. “Čak se ne radi o potpuno skeletiziranim tijelima, nego su djelomično prisutna i meka tkiva jer je tlo glinovito. Kod žrtava smo našli satove, nešto novčanica. No najvjerojatnije da je likvidacija obavljena na drugim mjestima, pa su dovezeni na mjesto sadašnje grobnice”, ispričao je Mašović. U prijedorskom udruženju Izvor, koje okuplja žrtve rata, smatraju da bi u Tomašici moglo biti i do tisuću osoba. U Prijedoru se još uvijek traga za 1.200 nestalih. Na suđenju Mići Stanišiću, prvom ministru policije bosanskih Srba i Stojanu Župljaninu, bivšem načelniku Centra službi bezbjednosti (CSB) Banjaluka, Miloš Janković, nekadašnji šef Odjeljenja veze i kriptozaštite u prijedorskoj policiji, ustvrdio je kako “nikada nije čuo da je u rudniku Tomašica zakopano više hiljada muslimanskih leševa” te da je bivši šef prijedorske policije Simo Drljača predlagao da ih se riješe “mljevenjem ili spaljivanjem”, podsjećaju sarajevski mediji. Janković, kao svjedok Župljaninove odbrane, ostao je pri svojem iskazu i nakon što su mu na suđenju predočeni dijelovi iz dnevnika komandanta vojske bosanskih Srba Ratka Mladića. A tamo piše kako je Simo Drljača, načelnik prijedorske policije, 1993. tražio pomoć od vojske da uklone oko pet hiljada muslimanskih leševa koje su ranije zakopali u rudniku Tomašica. “Drljača bi da to utrapi vojsci”, pisao je Mladić, “i da se leševa reše spaljivanjem, mlevenjem ili na neki drugi način.”
Popis
Prvi objavljeni, doduše nezvanični, rezultati popisa u Bosni i Hercegovini pokazali su da je u odnosu na 1991., kada je u toj zemlji popis posljednji put obavljen, broj stanovnika manji za više od pola milijuna. Prema preliminarnim rezultatima popisa, obavljenim prošlog mjeseca, u BiH živi 3.791.622 ljudi – u Federaciji BiH 2.371.603, u RS-u 1.326.991, a u Distriktu Brčko 93.028 osoba – objavila je Agencija za statistiku BiH.
Budućnost
“Budućnost Bosne i Hercegovine je neizvjesna”, zaključuje sarajevski ured UN-a, koji je ovih dana objavio svoje istraživanje na temu mogućnosti novih sukoba u Bosni i Hercegovini. Prema tom istraživanju, dobar dio građana BiH – čak 35,7 posto – smatra kako pravoga rata ne bi bilo, ali da je moguće izbijanje neke vrste nasilja, poput nasilnih demonstracija, odvojenih etničkih incidenata i širih etničkih sukoba. Za utjehu, dvije trećine ispitanika iz svih etničkih grupa vjeruje kako na Balkanu do novog oružanog sukoba u BiH neće doći u narednih pet godina. Etnički gledano, 58,8 posto Bošnjaka, 55 posto Hrvata i 44,7 posto Srba vjeruje kako ne može doći do mirnog razlaza u BiH. Isto tako, na pitanje o prijetnji cjelovitosti BiH, mali postotak anketiranih je izrazio spremnost za rat: 13,5 posto Bošnjaka, 12,6 posto Hrvata i 1,5 posto Srba reklo je da bi se bili spremni prihvatiti oružja.
Combat 18
Srpski “Blic” objavio je priču o neonacističkoj organizaciji Combat 18, militantnom krilu grupe koja se naziva “Krv i čast divizija Srbije”. “Blic” piše kako je grupa “Krv i čast” osnovana još 1995. godine, sjedište joj je u Velikoj Britaniji, a pripadnici Combata 18 odgovorni su za upad u stan LGBT aktivista Bobana Stojanovića. “Ono što posebno Krv i čast i Combat 18 čini opasnim je međunarodni novčani fond čija su sredstva namijenjena za širenje nacističke propagande, štampanje časopisa i držanje sajtova, ali i kao pomoć uhapšenim pripadnicima. Novac je namijenjen i putovanjima na incidentne skupove, ali i za izvođenje nasilnih akcija”, navodi “Blic”.