Kult ličnosti

Arsen Ostojić

Redatelj je filma “Halimin put”, koji je nagrađen trima nagradama na Chelsea film festivalu, održanom od 24. do 27. listopada u New Yorku. Nagrade su dobili scenarist filma Feđa Isović za najbolji scenarij, Alma Prica kao najbolja glumica i Olga Pakalović za najbolju sporednu ulogu. Film “Halimim put” hrvatski je kandidat za Oscara i do sada je već skupio 22 nagrade, od kojih 17 međunarodnih; nagrađen je, između ostalog, na festivalu Raindance u Londonu, gdje je u službenom programu bilo prikazano 100 dugometražnih i 150 kratkometražnih filmova. Također je nagrađen na ovogodišnjem Sarajevo film festivalu, a na festivalu South East European (SEEfest) u Los Angelesu osvojio je nagradu publike i ocjenu 4,9, najvišu u dosadašnjoj povijesti festivala.

Snježana Kordić 

Jezikoslovka iz Zagreba, poznata po hrabrim javnim istupima o sličnosti i bliskosti hrvatskog i srpskog jezika te nacionalističkom nasilju koje se provodi nad jezicima južnoslavenskih naroda u političke svrhe, bit će sudionica regionalne konferencije “Susjedstvo riječi” na temu “Jezik koji nas spaja i razdvaja”, koja će se u organizaciji Hrvatskog PEN centra održati 14. i 15. studenog u Vili Arko u Zagrebu. Na skupu će govoriti i Vladislav Bajac, Laslo Blašković, Nadežda Čačinovič, Sinan Gudžević, Enver Kazaz, Vlado Kopicl, Katica Kulavkova, Zvonko Maković, Dušan Marinković, Tonko Maroević, Ranko Matasović, Sibila Petlevski, Krunoslav Pranjić, Sanja Roić, Nermin Sarajlić, Dragan Velikić, Marko Vešović, Velimir Visković, Zdravko Zima i Vjeran Zuppa.

Dražen Kokanović 

Organizator je devetog po redu Vip Zagreb jazz festivala, koji se održava od 7. do 10. studenoga u ZKM-u. Na ovogodišnjem festivalu zbog krize neće biti legendi koje popularnošću natkriljuju okvire jazza (Pat Metheny, Chick Corea, Sonny Rollins), ali dolaze mnogi glazbenici s pedigreom. Tako festival otvara kvartet Tije Fuller koju je ugledni “DownBeat Magazine” proglasio najboljom u kategoriji alt-saksofonistice, a ostale večeri pripadaju američkom saksofonistu indijskog porijekla Rudreshu Mahanthappi, sarajevskoj pjevačici sevdaha Amiri Medunjanin, majstoru lutnje Josephu Tawadrosu i američkom gitaristu Davidu Gilmoreu. “Unatoč recesiji, uspjeli smo i ove godine organizirati festival na koji smo doveli neke od trenutačno najboljih glazbenika svijeta u njihovim kategorijama”, kaže Kokanović.

Vladimir Arsenijević

“Let”, najnoviji roman renomiranog beogradskog pisca, priča je o Pavlu Andrejeviću, mladom avijatičarskom poručniku vojske Kraljevine Jugoslavije, čiji će jedan naizgled sasvim običan let, neposredno pred Drugi svjetski rat, zauvijek promijeniti budućnost čitave porodice… O svom romanu Arsenijević kaže: “Oduvijek sam bio fasciniran epohom između dva svjetska rata, najviše zbog toga što je ona predstavljala period kulturnog i tehnološkog razvoja, a završila je tako tragično. Gledano iz današnjeg ugla, čini mi se skoro nemogućim da 1989. nismo znali da dolazi ’91. godina i početak ratova. I isto tako djeluje nemoguće da ’37. niste mogli da predvidite ’39. To je kao kada se nalazite na ivici provalije, pravite onaj jedan korak, a i dalje ne uviđate da ispod vaše noge nema oslonca i da ćete da propadnete, i u tom smislu ta dva perioda za mene su bila zaista slična.”

Milovan Đilas

Jedan od najznačajnijih političara socijalističke Jugoslavije (1911. – 1995.) i njezin najpoznatiji disident, glavni je junak predstave “Everyman Đilas” koja je nedavno premijerno izvedena u Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici. Redateljica Radmila Vojvodić o novoj predstavi kaže: “Nisam se bavila Đilasom kao historijskom ličnošću, već kao ličnošću historije. On je junak XX vijeka, jednog tmurnog, krvavog razdoblja i junak dramatičnog razdoblja socijalističke Jugoslavije u kojoj se naše društvo ogleda kao u epohi koja nas još uvijek sustiže, zapitkuje, muči, koja nam se sveti, koja je neposredno za nama, a još uvijek u nama. Everyman Đilas je naslov koji se oslanja na srednjovjekovni pojam koji je vremenom, posebno u XX vijeku, evoluirao iz čovjeka, koji je bez svijesti opsjednut obiljem i prividnom srećom, u čovjeka koji je inkarnacija savjesti i osjetljivosti svih onih pritisaka mase na pojedinca.”

Arthur Coleman Danto

Provokativni filozof i kritičar koji je proglasio smrt historije umjetnosti i svojim teorijskim tekstovima proslavio pop-art i Andyja Warhola, umro je u devedesetoj godini. Bio je jedan od najutjecajnijih teoretičara suvremene umjetnosti, kojeg su zvali američkim Hegelom zbog snažnog utjecaja njemačkog filozofa na njegovu teoriju. Činjenica da umjetnici poput Warhola i Royja Lichtensteina mogu transformirati strip ili konzervu juhe u umjetničko djelo u početku je mučila ovog filozofa, ali je s vremenom upravo u tom pokretu pronalazio inspiraciju za svoja najbolja teorijska djela. “Kada sam prvi put pisao o ovom konceptu, bio sam depresivan. Ali odlučio sam da budem potpuno otvoren prema različitosti umjetnosti. U pluralističkom društvu sve su granice srušene”, govorio je Danto.