Kult ličnosti

Magdalena Vodopija

Direktorica je Sajma knjiga u Puli, čije se devetnaesto izdanje otvara 5. prosinca. Glavne teme Sajma o kojima će se razgovarati na okruglim stolovima i predstavljanjima knjiga, autora i izdavača su “Socijalizam na klupi”, “Izlet u Rusiju” i “Vojvodina – regija u regionu”. Očekuje se i međunarodna konferencija o suradnji nakladnika u digitalnom okruženju, kao i čitav niz kružoka i pojedinačnih razgovora s piscima i teoretičarima književnosti. Među mnogim poznatim imenima, na Sajam dolaze Slobodan Tišma, Tatjana Tolstaja, Luko Paljetak, Vladislav Bajac, Ivo Štivičić, Želimir Žilnik, Laslo Blašković, Ivan Lovrenović i mnogi drugi. O značaju Sajma Magdalena Vodopija kaže: “Iako je ostvario izvjesne rezultate i izvan granica naše zemlje, najveća je vrijednost Sajma što je on uvijek bio i ostao pulski sajam, a mi unutra znamo da je to rezultat neuobičajenog spoja različitih individualnosti.”

Karin Šerman

Profesorica na Katedri za teoriju i povijest arhitekture, selektorica je hrvatskog nastupa na sljedećem Venecijanskom bijenalu arhitekture. Tema Bijenala je “Apsorpcija moderniteta 1914. – 2014. godine”, a teza selektorice je da modernizam kod nas nije ugrozio nacionalni identitet, već ga je pomogao definirati, što prikazuje kroz 300 primjera u navedenom razdoblju, od Vitićeva Doma JNA, preko Iblerovih i Planićevih vila, do Plivališta Lovre Perkovića u Dubrovniku… Osim toga, ova arhitektura bila je prisutna i u zemljama Trećeg svijeta zahvaljujući tadašnjoj jakoj poziciji Jugoslavije u Pokretu nesvrstanih. “Spomenimo tu Miru Marasovića i njegov studentski dom i klub nastavnika u sveučilišnom kampusu u Kumasiju u Gani, opus Branka Petrovića u Etiopiji, arhitekta Branka Tučkorića u Gvineji, nagrade Richteru i Bregovcu za Arheološki muzej u Alepu, stadion Vladimira Turine u Teheranu, te džamiju Žarka Vinceka u Homsu u Libiji”, ističe Karin Šerman.

Jelena Tomašević 

Likovna umjetnica iz Podgorice, imala je ovih dana zapaženu izložbu u frankfurtskoj galeriji “Perpetuel”. Novinar Kristof Šite napisao je prave panegirike u “Frankfurter Allgemeine Zeitungu” o toj izložbi: “Umjetnička gesta koja zaslužuje divljenje! Čudnovato nadrealno nadahnuto slikarstvo, kojim je Jelena već prije osam godina na Bijenalu uvjerljivo skrenula pažnju na svoj rad. Možda je moralo doći do toga. Jelena Tomašević već godinama preferira čelik, kao radni materijal svoje umjetnosti, ali se napokon motiv vode pojavljuje zapanjujuće često u njenom djelu, tako da ćemo jednog dana, u vodećim žurnalima, čitati kako je iskorak u prostor crnogorske umjetnice bio gotovo prorokovan u njenim slikama.”

Višnja Kisić

Mlada doktorandica UNESCO-ove katedre za kulturnu politiku i menadžment pri Univerzitetu umjetnosti u Beogradu, dobila je Evropsku nagradu za kulturnu politiku (CPRA) za 2013. godinu, u konkurenciji 36 kandidata iz 17 zemalja. Nagrađeni istraživački projekt Višnje Kisić odnosi se na upravljanje “disonantnim kulturnim naslijeđem” i raspoloživim alatima kulturne politike u tom procesu. Disonantno naslijeđe su objekti i mjesta koje različite grupe različito određuju, najčešće u postkonfliktnim područjima Jugoistočne Evrope. Istraživanje Višnje Kisić trebalo bi doprinijeti unapređenju postojećih mehanizama kulturne politike, nasuprot rastućim nacionalističkim interpretacijama naslijeđa, kao i proširenju koncepta naslijeđa, kako od teoretičara tako i u okviru evropskih kulturnih politika.

Albert Camus

U Univerzitetskoj biblioteci “Svetozar Marković” u Beogradu 7. novembra otvorena je izložba “U traganju za smislom” u čast stogodišnjice rođenja Alberta Camusa i stogodišnjice od početka objavljivanja ciklusa “U potrazi za izgubljenim vremenom” Marcela Prousta. Djela Alberta Camusa trajna su vrijednost svjetske književnosti i filozofije, u kojima autor snažno izražava osjećaj apsurda svijeta i života, ali i konačnu vrijednost ljudske egzistencije. Kultni roman “Stranac” svojevrsni je prikaz besmisla, svjetski je poznat i njegov esej “Mit o Sizifu”, a ostala poznatija djela su “Kuga” i “Pad”, kazališni komadi “Caligula”, “Pravednici” i “Opsadno stanje”, te eseji “Svadba”, “Pisma njemačkom prijatelju” i “Pobunjeni čovjek”. Camus je dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957. godine. Poginuo je 1961. u saobraćajnoj nesreći.

Orson Welles 

Slavni redatelj i glumac, autor je “Rata svjetova”, najpoznatije radioemisije u povijesti, emitirane 30. listopada 1938., koja je izazvala pravu eksploziju panike u Americi i od koje je prošlo 75 godina. Tada dvadesettrogodišnji Welles inscenirao je direktan radijski prijenos invazije Marsovaca na Zemlju, uz fingirane izvanredne vijesti, javljanje s mjesta događaja, izjave zvaničnika i odglumljeni glas predsjednika Amerike Theodora Roosevelta. Tokom emisije Welles je saznao da se širom zemlje širi panika i da su ljudi prihvatili dramu kao stvarnost, iako je CBS u nekoliko navrata prekidao emitiranje naglašavajući da se radi samo o dramskom djelu. Procjenjuje se da je program slušalo oko šest miliona ljudi, 1,7 miliona je povjerovalo u istinitost prijenosa, a 1,2 miliona zahvatili su strah i potpuna panika.