Rabljena sedmica

Protiv

Politička angažiranost i agresivnost, te pokvarena lukavost udruge “U ime obitelji”, izvest će građane Hrvatske ove nedjelje na glasačka mjesta. Riječ je o referendumu kojim se želi u Ustav unijeti odredba prema kojoj bi brak bio definiran kao ekskluzivni muško-ženski oblik povezanosti. U suštini, radi se o homofobnoj propagandi jedne organizacije i jedne osobe – bogate bespravne graditeljice Željke Markić – koje uživaju snažnu podršku Katoličke crkve i čitavog desnog političkog i društvenog miljea, uključujući i Hrvatsku demokratsku zajednicu. Desna Hrvatska poduzela je, dakle, široku operaciju čiji je jedini smisao da se diskriminira LGBT-populacija, te da se tamjanom zapraši svaki kutak ove zemlje, da se obilježi teritorij iz kojeg valja protjerati različitost i sekularnost.

I stoga, nedjeljni referendum više je moralna obaveza nego puko ispunjavanje takozvane građanske dužnosti. Važno je izići i glasati protiv dodatnog pretvaranja Hrvatske u zemlju koja je neprijateljski raspoložena prema svemu što se ne uklapa u vrijednosti koje su jedine poželjne u, kako ju je nazvao Viktor Ivančić, katoličkoj jazbini. Važno je izići i glasati protiv, bez obzira na to kakav će biti konačni ishod referenduma, jer ono što će se dogoditi u nedjelju manje je politički čin, a više, makar formalni, prilog spašavanju vlastite duše. A kad je tako, prebrojavanje glasova prilično je nevažan posao.

Proračun

Premijer Zoran Milanović iznio je u srijedu u Saboru ekonomski i politički kontekst državnog proračuna za 2014., s naznakama za 2015. i 2016. godinu, te politiku kojom se Vlada rukovodila u sastavljanju budžeta teškog 130 milijardi i 500 milijuna kuna, budžeta čiji će deficit u idućoj godini iznositi više od 17 milijardi kuna. “Vlada mora paralelno konsolidirati javne financije i provoditi mjere poticanja održivog gospodarskog rasta”, rekao je Milanović i dodao da su ta dva posla u dobroj mjeri međusobno suprotstavljena, to jest: konsolidacija javnih financija otežava i usporava provedbu mjera ekonomskog oporavka, odnosno novog uspona i zapošljavanja. I obrnuto. “Stoga se veliki dio Vladinih aktivnosti i promišljanja sastoji u potrazi za najboljim balansom između tih dvaju osnovnih odrednica naše ekonomske politike. Kad govorim o balansu, mislim ponajprije na vođenje računa o izbjegavanju socijalnih lomova i dodatnog raslojavanja. Naše je čvrsto načelno opredjeljenje da proces reformi državne uprave, u što većoj mjeri, treba ići ukorak s oporavkom i rastom privatnog gospodarskog sektora, te sa sređivanjem teškog stanja javnih financija”, iznio je Milanović suštinu svoje ekonomske politike koja je, po njegovu mišljenju, paralizirana enormnim troškovima za servisiranje kreditnih obaveza koje su skupo i često nepotrebno preuzimale prethodne HDZ-ove Vlade.

Vukovar

Ministarstvo uprave obustavilo je primjenu člana 22. statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta Vukovara, kojim je područje tog grada bilo izuzeto od primjene Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Suspendiranim članom u gradu bi samo hrvatski bio službeni jezik, a latinica službeno pismo. Odluka Ministarstva donesena je u postupku nadzora zakonitosti općeg akta, pokrenutog na traženje Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Vukovara. Za ostatak statutarne odluke, uključujući i proglašenje Vukovara mjestom posebnog pijeteta na žrtvu Domovinskog rata, Ministarstvo je utvrdilo da je u skladu s Ustavom i zakonom. Ministarstvo uprave odluku je uputilo Vladi koja ima rok od 30 dana da uputi Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonima.

Da je odluka Ministarstva uprave očekivana slažu se svi akteri glasanja u Vijeću, navodeći ipak svoje razloge za to. “Odlukom Ministarstva razbijen je pokušaj političke manipulacije pravima koja pripadaju srpskoj zajednici u Vukovaru”, rekao je zamjenik gradonačelnika i predsjednik SDSS-a u Vukovaru Srđan Milaković. Predsjednik vukovarskog SDP-a Goran Bošnjak izjavio je medijima da je već na famoznoj sjednici Gradskog vijeća upozoravao da je nelogično da gradski Statut, pa bio on i vukovarski, može derogirati odluke Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Odluka Ministarstva za njega je, kaže, očekivana. Što će učiniti Vlada i Ustavni sud, vidjet ćemo do kraja godine.

N. J.

Iran

Šest svjetskih sila, predvođenih Sjedinjenim Američkim Državama, s jedne strane, i Islamska Republika Iran s druge, u Ženevi su postigli privremeni sporazum o kontroli iranskog nuklearnog programa. Sporazumom je zaustavljen napredak iranskog nuklearnog programa, ali Iranu nije zabranjeno obogaćivanje urana: Islamska Republika pristala je na inspekcije Međunarodne organizacije za nuklearnu energiju (IAEA), uključujući i tajna postrojenja, a dogovoreno je i to da Iran ne smije obogaćivati uran na razini višoj od pet posto i da mora razmontirati pogone u kojima je moguće značajnije obogaćivanje urana. Nakon šestomjesečnog “probnog” roka, ženevski sporazum trebao bi dobiti trajniji vijek.