Rabljena sedmica

Deficit

Samo koji dan nakon što su saborski zastupnici većinom usvojili državni proračun za iduću godinu, oglasila se Europska komisija s jasnim nalozima za postupanje ove zemlje koja će iduće tri godine prolaziti kroz tzv. proceduru prekomjernog deficita. Prema briselskom nalogu, Hrvatska u 2014. mora svesti proračunski deficit (deficit konsolidirane države) na 4,6 posto BDP-a, 2015. na 3,5 posto, a 2016. na 2,7 posto BDP-a. Konkretno i vrlo kratkoročno, to znači da Hrvatska u idućoj godini mora smanjiti deficit za najmanje tri milijarde kuna u odnosu na proračunski plan Vlade, to jest da deficit ne smije prelaziti 16 milijardi kuna. Komisija je ministru financija Slavku Liniću dala rok do 30. travnja 2014. da izradi i počne provoditi mjere koje bi rezultirale ispunjavanjem naputaka o smanjenju deficita.

Bruxelles od Hrvatske načelno zahtijeva da u proceduri prekomjernog deficita rastereti rashode budžeta racionalizacijom plaća, subvencija i socijalnih davanja, potom da poveća proračunske prihode dodatnim inzistiranjem na poreznoj disciplini, te da poboljša institucionalni okvir javnih financija. Vidjet ćemo što će ovi načelni zahtjevi značiti u praksi, ali već je sad sasvim jasno da će značajnom broju građana Hrvatske iduća godina biti mnogo teža nego što se moglo shvatiti iz stavki proračuna koji je prošlog tjedna izglasan u Saboru, proračuna koji ionako nije davao povoda optimizmu.

Ukrajina

Policija je na glavnom kijevskom trgu najprije golom silom rastjerala tisuće opozicijskih demonstranata koji traže ostavku predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča i ukrajinsko približavanje Europskoj uniji, a zatim su policijske snage opet prepustile trg prosvjednicima. Povlačenje policije najvjerojatnije je izazvano posjetom šefice EU-diplomacije Catherine Ashton Kijevu, ali i oštrom reakcijom američkog državnog tajnika Johna Kerryja. “SAD izražava gnušanje odlukom ukrajinskih vlasti da na mirne prosvjede na kijevskom trgu odgovori specijalnom policijom, buldožerima i pendrecima, umjesto da poštuje demokratska prava i ljudsko dostojanstvo”, saopćio je Kerry. Janukovič, međutim, zasad ne pokazuje namjeru da odustane od priklanjanja Putinovoj Rusiji i hlađenja odnosa s Bruxellesom.

Višejezičnost

“Izjednačavanjem ćirilice i tenkova želi se jedan civilizacijski prostor, a ne samo jedno pismo, poistovjetiti s ratnim stradanjima, i to dvadeset godina nakon rata”, izjavio je saborski zastupnik Milorad Pupovac (SDSS) na okruglom stolu “Europsko bogatstvo višejezičnosti: Quo vadis Croatia”, koji je povodom Dana ljudskih prava 10. decembra održan u Saboru. “Takva situacija rezultat je totalitarnosti jezične politike, nedostatka tolerancije, ali i sve teže gospodarske situacije”, rekao je Pupovac. “Vukovar je uvijek isti grad, i na latinici i na ćirilici”, rekao je talijanski zastupnik Furio Radin, dodavši da će se “uvijek netko pobrinuti da rane ostanu otvorene, jer soli za njih nikad ne nedostaje”. “Grad i sredina koji drže do svojeg identiteta znat će prevladati svoje konflikte”, zaključio je. Aktivisti za zaštitu ljudskih prava upozorili su da bi urušavanje zakonske zaštite manjina cijelom društvu, ali i drugim evropskim zemljama, poslalo sramotnu poruku da se u Hrvatskoj manjinske jezike smatra nužnim zlom, a ne bogatstvom.

AUTOR: N. J.

Ustav

Posljednje informacije s Markova trga kazuju da bi promjene Ustava mogle biti izglasane u Saboru do 20. prosinca, jer je među parlamentarnim strankama i nezavisnim zastupnicima, koji zajedno čine dvotrećinsku većinu, postignut dogovor o budućem ustavnom tekstu. Dakle, bit će ukinuta zastara za teška ubojstva. Ustav će propisati pitanja o kojima ne može biti raspisan referendum: referendumski se tako neće moći odlučivati o pitanjima koja se odnose na ograničavanje ili umanjivanje Ustavom zajamčenih ljudskih prava i sloboda sadržanih u Glavi II. i Glavi III. Ustava, o obavezama koje proizlaze iz međunarodnih ugovora (osim potvrđivanja, otkazivanja ili povlačenja iz tih ugovora), o donošenju i izvršenju proračuna i o poreznom sustavu, o obrani i nacionalnoj sigurnosti te izboru i imenovanjima u Hrvatskom saboru. Također, za pokretanje referenduma ubuduće će trebati 200 hiljada potpisa, dok će se Ustav moći mijenjati ako se na referendumu za prihvaćanje inicijative izjasni najmanje 50 posto upisanih birača. Za referendumske promjene zakona bit će propisana četrdesetpostotna, odnosno 25-postotna prihvaćenost. Jedna od vrlo važnih izmjena predviđa da će se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donositi, ili mijenjati, u proceduri propisanoj za donošenje Ustava, dakle kroz tri faze i dvotrećinskom većinom u Saboru.  

Borci

Za novog predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske izabran je Franjo Habulin, a za njegovog zamjenika Josip Milat. Habulin je najavio uporan rad na ostvarenju programskih aktivnosti, u čemu očekuje potporu članstva, a ocijenjeno je da Katolička Crkva sve otvorenije postaje propagator fašističkih tendencija i da se SABA treba zalagati za reviziju ugovora Hrvatske s Vatikanom. Novoizabrani zamjenik predsjednika Josip Milat naglasio je potrebu timskog rada. “Osobno ću se zalagati za transformaciju i reorganizaciju SABA-e, koja je usvajanjem novog Statuta već započela, kao i za uspostavljanje čvrste suradnje s nadležnim tijelima izvršne i zakonodavne vlasti”, kazao je. SABA će se, kako je rekao, zalagati za obnovu, očuvanje spomeničke i druge baštine iz NOB-a i poraća, ulagati trajne napore na sprečavanju neofašističkih pojava ma od koga dolazile i poduzimati aktivnosti protiv svih oblika diskriminacije po bilo kojoj osnovi.

AUTOR: N. J.