Intrigator

Ženska fronta protiv Zakona o radu

Videom protiv ZOR-a

Kampanja će se sastojati od videoklipova u kojima sindikalisti, aktivisti, studenti i sveučilišni profesori govore zašto se protive novom Zakonu o radu

Ženska fronta za radna i socijalna prava pokrenula je videokampanju “Pozor – ZOR!” kojom upozorava javnost na negativne posljedice novog Zakona o radu.

– Vlada je Zakon o radu uputila u saborsku proceduru, pa tek slijede dva čitanja u Saboru, tokom kojih planiramo svim sredstvima pokušati izvršiti pritisak na zastupnike kako Zakon ne bi bio izglasan zbog njegovih iznimno štetnih posljedica na ove i buduće generacije radnica i radnika – kaže Vedrana Bibić iz BRID-a (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju).

Kampanja protiv ZOR-a sastojat će se od videoklipova koji će se tokom veljače emitirati na YouTube kanalu Skripte TV, ali i od niza popratnih akcija. U planu je i nastavak diskusije o posljedicama takve reforme radnog zakonodavstva. Odgovarajući u videima na pitanje zašto se protive novom ZOR-u, sindikalisti, aktivisti, studenti i sveučilišni profesori komentiraju utjecaj reformi na mlađu i stariju populaciju, specifičnost ženskog rada, sužavanje mogućnosti štrajka, radničku perspektivu LGBTIQ osoba, fleksibilizaciju radnog vremena, zamke agencijskog rada, neoliberalne poteze “socijaldemokratske” vlade i širu perspektivu problematike deregulacije i fleksibilizacije.

– Najspornije točke Zakona koje dodatno afirmiraju i promoviraju nesigurne i atipične oblike zapošljavanja su rad na određeno, agencijski rad i outsourcing. Izmjenama ZOR-a fleksibilizira se i radno vrijeme – pod krinkom preraspodjele radnog vremena na mala se vrata uvodi prekovremeni rad koji nije adekvatno plaćen, a kroz primjer sezonskog rada legalizira se i prekovremeni rad od 60 sati tjedno – kaže Ankica Čakardić iz BRID-a.

Dodaje kako se širenjem tzv. atipičnih oblika rada, na kojima počiva novi ZOR, produbljuje siromaštvo, smanjuju nadnice, onemogućava planiranje slobodnog vremena i slabi sindikalno organiziranje. U Ženskoj fronti ističu da ovakvom reformom radnog zakonodavstva Vlada legitimira dugoročnije socijalne procese čije će posljedice biti vidljive u neposrednim radnim odnosima i mirovinskoj potpori, a odredit će smjer društvenih kretanja budućim generacijama.

Uz BRID, Žensku frontu za radna i socijalna prava čini još čitav niz organizacija: Autonomna ženska kuća Zagreb, Centar za ženske studije, CESI, Inicijativa za rad spremne, Kontra, Koordinacija žena HURS-a, Odbor žena NHS-a, Roda, ROSA, Sindikat trgovine Hrvatske, Sindikat umirovljenika Hrvatske, Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga, Ženska mreža Hrvatske sa 30 grupa i Ženska sekcija SSSH-a.

Mirna Jasić

  •  

Interventna politika

Ma, zaista presmiješno izgleda vijest o nestašici cjepiva protiv tetanusa, koja nas je stigla proteklog tjedna. Svakako da se očekivalo kako će sa zatvaranjem Imunološkog zavoda ubrzo ponestati tog imunoglobulina – jedinog antitetanusa koji je bio dostupan u Hrvatskoj – ali svejedno daljnji razvoj događaja u živoj praksi izaziva ushit. Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), naime, pozvala je dobavljače lijekova da podnesu zahtjev za interventni uvoz tog preparata. Jer, zakonski gledano, nema drugog načina da se dovoljno brzo novim, još neodobrenim lijekom pokrije rupa nastala udarom na Imunološki zavod.

Srećom da je za određene situacije predviđena interventna nabavka, kako ne bismo uskoro počeli u grčevima skapavati po ulicama i stubištima ili gdje nas već zatekne fatalni tonički spazam. Ali ovaj moment znači i svojevrstan egzemplar liberalizacije domaće ekonomije, a političke i društvene infekcije ne rješava imunoglobulin, nažalost. Upravo tako, naime, izgleda širenje slobodnog tržišta na nova prostranstva. Samo lijepo pregaziš ovu ili onu znanstveno-istraživačku ustanovu, ljubazno je preporučiš privatnom sektoru, ako je baš zainteresiran, a onda iznađeš optimistični modus za intervenciju, jer užurbana poduzetnička stvarnost nužno pretrčava inertne zakone. A bili bi valjda i oni kvalitetniji da i njih sasvim prepustimo privatnicima.

Inače, nije riječ samo o znanstvenim institutima, nego ista pošast pogađa kompletnu privredu, industriju sve od agrara do brodogradnje. Dovoljno je neku granu proglasiti definitivno neuspješnom – i neka to obavezno učini onaj tko je istu i napravio takvom – pa je izručiti eventualnom privatnom kupcu, tobožnjem nastavljaču djelatnosti, spasitelju radnih mjesta. Nakon toga ne treba puno da nam ponestane mlijeka, struje, brodova, cipela, antitetanusa, i onda na red dolazi interventni postupak olakšavanja poslovanja tzv. dobavljačima, raznim todorićima iz područja farmacije ili prehrane, svejedno, a kojima ionako dominantno služi ukupna naša politika, od monetarne do znanstvene i obrazovne.

Igor Lasić

  •  

Kratko & jasno

Jurica Malčić, bivši ustavni sudac i pučki pravobranitelj

Glasanja o ćirilici ne smije biti

Smatram da do referenduma neće doći i samo se pitam da li će se ići putem koji je trasirao Ustavni sud ili tako da Sabor pošalje zahtjev za ocjenu ustavnosti 

Hoće li biti referenduma o ćirilici, s obzirom na to da i Sabor i Ustavni sud imaju mogućnosti da ga spriječe?

Osobno smatram da do referenduma neće doći, naravno, ne treba isključiti i drugu mogućnost. Samo se pitam da li će se ići putem koji je trasirao Ustavni sud, koji je napomenuo da može po službenoj dužnosti ocjenjivati ustavnost referendumskog pitanja, ili nekim drugim, odnosno tako da Sabor pošalje zahtjev za ocjenu. Nažalost, osim pojedinačnih istupa zastupnika, iz Sabora nema takvih najava.

Jesu li iz referenduma o definiciji braka izvučene pouke kako se s ovim referendumom na bi desilo isto?

Smatram da traženje ocjene ustavnosti neke referendumske inicijative treba omogućiti i udrugama koje zastupaju određene manjine, bez obzira na to o kojim manjinama se radi. Pitanje o podizanju praga za korištenje jezika i pisma manjina zadire u nacionalnu ravnopravnost, pa Ustavni sud može i samostalno ocijeniti ustavnost tog pitanja, neovisno o Saboru. A ako, kao o prošlom referendumu, Sud formalno ne odlučuje obvezujućom odlukom, nego nekim aktima poput priopćenja ili upozorenja, daje se osnova onima koji smatraju da je djelomično riječ o političkim odlukama, što nije dobro.

Da li se nivo zaštite ljudskih prava u odnosu na vrijeme kada ste bili pravobranitelj povećao ili smanjio?

Nažalost, ima dosta verbalnih istupa i incidenata koji ukazuju na atmosferu društva koje dovodi u pitanje ljudska prava. Atmosfera se u tom smislu pogoršala, međutim ne mogu reći da nadležne institucije ne štite ljudska prava kao i ranije.

Treba li najavljenim izmjenama Ustava bolje regulirati provođenje referenduma?

To bi bilo jako dobro što prije učiniti, jer napetosti i podjele u društvu jačaju ako nemate jasne odredbe o referendumu. Sada nije određen prag potrebnog odaziva, ni prag broja glasova koji odlučuju. No trebalo bi mijenjati i Ustavni zakon o Ustavnom sudu, jer mnoge odredbe nisu dobro regulirane. Ustavni sud je i više nego što je trebao suzio interpretaciju tih odredbi. Smatram da bi trebalo omogućiti ocjenu ustavnosti i prije nego što se skupe potpisi i naelektrizira atmosfera u društvu.

Nenad Jovanović

  •  

Nezavisni portali na udaru poreznika i velikih izdavača

Medijski lešinari

Teško se oteti dojmu da je Index u ozbiljnijim financijskim problemima upravo zato što je izrazito kritičan prema vlasti, kaže predsjednik HND-a Zdenko Duka

U posljednjih nekoliko mjeseci najveće hrvatske medijske kuće EPH i Styrija krenule su u agresivni šoping internetskih portala, od onih koji se bave banalnim temama poput kuhanja, pa do velikih portala, poput nezavisnog Net.hr-a, koji je nedavno dospio u ruke EPH-a Ninoslava Pavića. Zbog pritiska poreznika gašenje istovremeno prijeti Index.hr-u, koji je uspio temama o korupcijskim aferama Kukuriku koalicije i osobito ministra financija Slavka Linića zaraditi neprijateljstvo dobrog dijela vlade Zorana Milanovića. Upravo zbog pisanja Indexa Linić je bio prisiljen tražiti razrješenje svojeg pomoćnika Branka Šegona, a Index je pisao iznimno kritično i o cijelom Linićevom konceptu predstečajnih nagodbi, kao i najproblematičnijim nagodbama, poput one u kojoj je baš Šegon odobrio već dvije odgode stečaja Pavićevog EPH-a. Zbog kritičkog pisanja o tom izdavaču vlasnik Indexa Matija Babić navalio si je za vrat i Pavićev “Jutarnji list”, koji redovito proziva Index, često i nepotpisanim tekstovima na portalu “Jutarnjeg”.

Iako se nalazi u postupku predstečajne nagodbe, EPH je prošlog tjedna objavio “strateško partnerstvo” u prodaji oglasnog prostora s portalom Net.hr, iza čega se zapravo krije njegovo preuzimanje tog portala. Net.hr već neko vrijeme ima ozbiljnih problema u poslovanju, zbog čega je nekolicina novinara dobila otkaze, dok su preostalima drastično srezane plaće, do 50 posto. Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka komentirao je za “Novosti” kako je riječ o neformalnom pripajanju Neta EPH-u.

– Ako to znači spas za Net, onda dobro, ali je za kvalitetno novinarstvo mnogo bolje imati više vlasnika na medijskoj sceni. Čudno je, isto tako, da EPH koji je u predstečajnoj nagodbi u toj situaciji može kupovati druge medije – kazao nam je Duka.

On ocjenjuje kako je Milanovićeva vlada učinila i neke dobre stvari za medije kada je smanjenje PDV-a za dnevne novine uvjetovala uspostavom redakcijskih statuta. No Duka uočava i druge stvari.

– Teško se oteti dojmu da je Index u ozbiljnijim financijskim problemima upravo zato što je izrazito kritičan prema vlasti, konačno, baš je Index otvorio ovu poznatu aferu s Linićevim pomoćnikom Šegonom, uostalom, kao i druge afere. Index bi svakako trebalo spasiti. Nadam se da neće biti ugašen, a ako bude prodan, što je lako moguće, bitno je da ne izgubi sadašnju žestinu uređivačke politike, jer bez takve beskompromisne uređivačke politike Index ne bi bio Index – kaže Duka.

Iako je u ponedjeljak na portalu ictbusiness.info objavljena informacija o tome da Babić prodaje Index austrijskoj Styriji, koja se ranije interesirala i za Net, a poznata je kao izdavač “Večernjeg lista” i “24 sata”, za cijenu od 820 tisuća eura, uz koju bi Babić preuzeo upravljanje digitalnim izdanjima Styrije, Babić je te informacije istog dana opovrgao.

EPH, koji je preuzeo Net, obećava tom portalu da će zadržati svoju posebnost, no takva su se obećanja pokazala ispraznima u medijima koje je ranije progutao. Ukoliko nakon toga i Index propadne ili padne u ruke Styrije, čiji je vlasnik nadbiskupija iz Graza, medijska će scena u Hrvatskoj ostati bez jednog od rijetkih nezavisnih medija, a demokracija sigurno biti još slabija.

Josip Jagić

  •  

Gulaš od ljudskih prava

Nakon što je Jasmina Jovev, bivša predstojnica kabineta sisačke županice, optužila županicu Marinu Lovrić Merzel da je naređivala lažiranje računa i novac koristila za osobne i stranačke svrhe, sumnje u navodnu korupciju odjednom se umnažaju, sve do pogodovanja nedavno uhapšenom tajkunu Željku Žužiću.

Ono što se u cijeloj aferi prikazuje kao prvorazredni skandal je domjenak u Lipovljanima koji, po Jasmini Jovev, nikada nije održan, dok županica tvrdi da je bila riječ o Lipovljanskim susretima na kojima su sudjelovala brojna kulturno-umjetnička društva, za koja su posluženi voda, sokovi, sir i drugi naresci, a na fakturi su, kaže Marina Lovrić Merzel, navedene i namirnice potrebne za kuhanje gulaša. I to je po njoj sve. Županica je zatražila zaštitu zbog kršenja temeljnih ljudskih prava jer je, kako kaže, žrtva nezapamćene histerije i javnog silovanja, pa poziva Hrvatski helsinški odbor i druge udruge da se oglase. Koja su ljudska prava u slučaju županice Lovrić Merzel prekršena?

– Ovdje se ne krše ljudska prava županice, ali vidim veliki problem s hrvatskom javnošću koja se momentalno hvata površinskih priča. U toj priči ima mnogo prioritetnijih dimenzija i potrebno je napraviti istraživanje na nekoliko razina: moguće korupcije, političkih igara i na koncu vjerodostojnosti svjedoka koji izlazi s inkriminirajućom dokumentacijom u javnost. Kršenje ljudskih prava trenutno nije linija o kojoj bismo mogli razgovarati, naravno županica je zbog moći koju ima izloženija javnosti, a tu su zasigurno i politikantska nadmetanja – kaže za “Novosti” Vesna Kesić, aktivistkinja i članica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije.

Dragan Grozdanić

  •  

Katran & perje

Sindikati prozvali Josipovića

Najnovija pravednost

Predsjednik je bio vidno uznemiren nasrtajem sindikata, osobito jer se dogodio u vrijeme obilježavanja Svetog Vlaha, taman dok se sunčao na Stradunu 

Bezobzirni sindikalisti, koji očito gube bitku s naprednim kapitalizmom, nastavljaju destruktivnu djelatnost sabotiranja novog Zakona o radu i uznemiruju časne gospodarstvenike, ugledne političare i cjelokupno malograđanstvo.

Posljednji njihov brutalni nasrtaj zabilježen je na integritet lučonoše nove pravednosti i provjerenog zaštitnika ranjivih skupina stanovništva – predsjednika Republike Hrvatske, prof. dr. Ivu Josipovića. Pet sindikalnih centrala optužilo je predsjednika da navodno nije reagirao na “demontažu socijalnih prava” koju izmjenama ZOR-a žele provesti Vlada i HUP. Također su ga priupitali kako to da “u ovako destruktivnom ambijentu” nije imao potrebu sazvati svoje čuveno Vijeće za socijalnu pravdu. Pozvali su Josipovića da primijeni svoje navodne ovlasti i posreduje u sporu sindikata i Vlade.

Predsjednik je bio vidno uznemiren takvim nasrtajem, osobito jer se dogodio upravo u vrijeme obilježavanja Svetog Vlaha, taman dok se na dubrovačkom Stradunu sunčao u društvu gradonačelnika Andra Vlahušića, još jednog neprijepornog humanista današnjice. Josipović je izrazio potpuno iznenađenje nastupom sindikata, pogotovo jer “priča o ZOR-u traje već dosta dugo”.

“Oni imaju svoje predstavnike u mome Vijeću i nikada nije došao zahtjev da bi raspravljali o tome na Vijeću. Nikada nisu tražili da me upoznaju sa svojim stavovima o zakonu i nisu tražili moje mišljenje”, rekao je Josipović, objasnivši javnosti da smo već ušli u fazu kada je zakon pred usvajanjem, a sindikati najavljuju održavanje “nekog generalnog štrajka”.

Potom se priprostim vođama sindikata obratio sofisticiranim rječnikom sveučilišnog profesora i umjetnika. “Sada su se sjetili da prozivaju zašto se nije napravilo ovo ili ono. Mislim da socijalni dijalog, pa i politički dijalog u cijelom društvu ovisi o njima i oni bi taj oblik svoje odgovornosti trebali na vrijeme prepoznati”, kazao je predsjednik Josipović.

U skladu sa svojom skromnom i dobrohotnom prirodom, predsjednik nije želio spomenuti činjenicu da je iz svog ureda u Vladu svojedobno poslao nježnog ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, upravo kako bi isti poradio na dobrobiti radnog naroda.

Petar Glodić