Pokrajine
U pedeset godina pet različitih Dana općine Vojnić
Hoće li 21. april biti sretan datum?
Općina Vojnić obilježila je 21. aprila svoj dan, kojom je prilikom načelnik općine Branko Eremić podsjetio na nekoliko datuma u prošlosti kada se obilježavao Dan općine.
– Od 1945. godine Kotar Vojnić slavio je 4. jul, nekadašnji Dan borca, kao svoj dan. Prelaskom na niži oblik organiziranja lokalne samouprave sredinom pedesetih, pa sve do 1995. godine, Općina Vojnić je 12. januar slavila kao Dan općine. Naime, tog dana 1942, u NOB-u, oslobođeno je prvo kotarsko mjesto u Hrvatskoj. Nakon rata 1991-95, novi doseljenici, hrvatski prognanici iz sjeverozapadne Bosne, odlučuju da se Dan općine obilježava 13. juna, na svetog Antuna Padovanskog, i taj se datum slavio do 2002. Tada je on zamijenjen važnim antifašističkim datumom, 14. majem, datumom proboja obruča na Petrovoj gori i Ključaru. Tek 2007. donosi se odluka o 21. aprilu kao sadašnjem Danu općine, po datumu kada je 1881. utemeljen Kotar Vojnić – kazao je Branko Eremić.
Kotar Vojnić je u vrijeme raspuštanja i demobilizacije Vojne krajine brojao oko 30 hiljada stanovnika na oko 700 kvadratnih kilometara, a činile su ga općine Vojnić, Barilović, Perjasica, Vukmanić, Krstinja i Krnjak.
– Danas, nakon 129 godina, Općina Vojnić, u sastavu Karlovačke županije, prostire se na 240 kvadratnih kilometara i broji oko šest hiljada stanovnika, koji žive u mjestu Vojnić i 44 sela koja su organizirana kroz 14 mjesnih odbora. Dobna struktura stanovništva je daleko iznad državnog prosjeka. Kako potaknuti natalitet, kako zadržati mlade, obezbijediti radna mjesta i normalan život na ovom prostoru? To je teško, ali moguće. Općina ima niz uslova koje treba boljom organiziranošću iskoristiti: Petrovu goru, prometni položaj, prirodna i rudna bogatstva, šume, stočarstvo, ratarstvo i voćarstvo… U planu su mnogi infrastrukturni objekti koji bi kroz nekoliko godina trebali vratiti standard kakav je Vojnić imao do devedesetih – rekao je Eremić.
Povodom Dana općine nagrađeni su brojni pojedinci i organizacije, a nagradu za životno djelo dobila je prosvjetna radnica Zorka Mileusnić. M. Cimeša
Generalni konzul u Baranji i Vinkovcima
Generalni konzul Republike Srbije u Vukovaru Živorad Simić posetio je 20. aprila Opštinu Darda. Na sastanku s domaćinima, načelnikom opštine Antom Vukojom, zamenikom načelnika Radomirom Čvarkovićem, predsednikom VSNM-a Spasojom Bancem i direktorom Srpskog kulturnog centra u Vukovaru Perom Matićem, razgovarao je o međuljudskim odnosima na području opštine, prekograničnoj saradnji Darde i Inđije, mogućim gospodarskim aktivnostima i saradnji lokalne samouprave i srpske nacionalne manjine.
Načelnik Vukoje predočio je generalnom konzulu sve što je urađeno i plan rada u narednom razdoblju koji bi služio na dobrobit svih stanovnika opštine, a također se razgovaralo i o saradnji sa institucijama i predstavnicima srpske nacionalne manjine u negovanju specifičnih manjinskih potreba. Konzul je pohvalio Opštinu Darda za rad na polju zaštite prava srpske nacionalne manjine.
Živorad Simić posetio je i Beli Manastir, koji je bio domaćin festivala pisaca za decu “Vitezovo proleće”. U pratnji zamenika gradonačelnika Predraga Stojanovića, nakratko je posetio i Radio Bansku kosu gde se u razgovoru sa direktorom Srđanom Kolarom i novinarima upoznao sa radom i financijskim problemima ovog jedinog manjinskog radija u Osječko-baranjskoj županiji.
U Vinkovcima je konzul posetio pravoslavnu crkvu Silaska Svetog Duha, parohijski dom i protu Predraga Azapa. Bili su prisutni i zamenik župana vukovarsko-sremske županije Đorđe Ćurčić i predsednik Zajedničkog veća opština Dragan Crnogorac. Prota Azap goste je upoznao sa dosadašnjim radom na obnovi svetog hram i sa daljnjim planovima. Konzul Živorad Simić istaknuo je da će pokušati da svojim aktivnostima pomogne daljnje uređenje unutrašnjosti hrama. Z. P., N. J.
Delegacija VSNM-a Zagreba u Banjaluci
Delegacija Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba posjetila je 17. aprila udruženje “Jadovno 1941.” u Banjaluci. Delegaciju, u kojoj su bili vijećnici Željko Ciganović, Bogdanka Srdić-Vulpe i Zdravko Kerkez, primio je predsjednik udruženja “Jadovno 1941.” Dušan Bastašić.
Bastašić je upoznao goste sa programom i ciljevima udruženja. Istaknuta je važnost već formiranog Odbora za sjećanje na Jadovno, za trajno obilježavanje mjesta likvidacije nevinih žrtava u kompleksu ustaških logora Jadovno 1941. Razmatrane su i neposredne aktivnosti na organizovanju ovogodišnjeg obilježavanja Dana sjećanja na Jadovno 1941, što će se održati 26. juna na lokaciji spomen-područja logora Jadovno, Šaranove jame i logora Slana na Pagu. R. I.
Studenti učili o Milutinu Milankoviću
U okviru Festivala znanosti, koji je prošlog tjedna održan na sveučilištima u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Zadru i Osijeku, na osječkom fakultetu Josipa Jurja Štrosmajera održan je niz naučno-popularnih predavanja. Jedno od njih bilo je i ono Milana Ivanovića, pomoćnika dekana za znanost i tehnologiju sa osječkog Elektrotehničkog fakulteta, pod naslovom “Milankovićevi ciklusi i milenijska klimatska intervencija”.
– Milanković za života nije doživio pravo priznanje za svoj rad i znanstvene doprinose. To je uslijedilo tek 1976. godine kada je časopis “Sajens” objavio rezultate opsežnog petogodišnjeg istraživanja kojim je dokazano da je teorija Milankovićevih ciklusa u potpunosti tačna. Njegovim imenom u znak priznanja nazvani su krateri na daljoj strani Mjeseca, prečnika 34 kilometra, i na Marsu, prečnika 118 kilometara, te jedan asteroid (1605 Milanković), a Evropska geofizička organizacija od 1993. godine dodjeljuje Milankovićevu medalju, međunarodno priznanje za naučna dostignuća. No, u hrvatskoj javnosti Milankovićev lik i djelo i dalje čekaju pravu valorizaciju – rekao je Ivanović. On se zalaže za to da se u rektoratu Univerziteta u Osijeku, pored bista Štrosmajera i nobelovaca Ružičke i Preloga, postavi i bista Milutina Milankovića. M. C.
Najave događaja
Prvi maj na Kordunu
U brojnim mjestima na Kordunu Prvi maj, Međunarodni praznik rada, bit će obilježen kulturno-sportskim manifestacijama i palit će se prvomajski kresovi.
Tri mjesna odbora u općini Vojnić, MO Vojišnica, MO Ključar i MO Brdo Utinjsko, obilježavaju istovremeno svoje dane mjesnih odbora. U petak, u 19 sati, u Vojišnici će biti upaljeni prvomajski kresovi, uz zabavni program. Na praznik rada, u subotu, bit će okupljanje u Vojišnici, uz polaganje vijenaca. Slijedi polaganje vijenaca i na Ključaru. Nakon kulturno-umjetničkog programa bit će organizirana zakuska za sve prisutne u Vojišnici.
Na igralištu kod Osnovne škole u Slavskom Polju, pored razrušene željezničke stanice Vojnić, i ovaj put održat će se, uz sudjelovanje više ekipa, tradicionalni malonogometni turnir. Malonogometni prvomajski turnir održat će se i u Perjasici. Počinje u devet sati, a očekuje se sudjelovanje lanjskih pobjednika, ekipe iz Krnjaka, te okolnih mjesta Barilovića, Siče, Cerovca i drugih. M. C.
Maltretiranje Karlovčanina Duška Zjače
Nezakonit otkaz u “Zelenilu”
Po sličnom sam principu dobio otkaz i 1994. godine, u karlovačkom Uredu za odbranu. Žao mi je što i tada nisam tužio zbog nezakonitog otkaza – kaže Duško Zjača
Općinski sud u Karlovcu i sudac Josip Štrucelj presudili su da je bivši gradski vijećnik SDP-a Duško Zjača nezakonito dobio otkaz u gradskoj firmi “Zelenilo” gdje je radio kao stručni referent za uređenje groblja.
Direktor “Zelenila” Stjepan Turković, jedan od vodećih članova HDZ-a u Karlovcu i županiji, najavio je žalbu na prvostupanjsku presudu. Otkaz Zjači pretvorio se u karlovačku političku aferu jer je u prošlom sazivu Zjača bio član SDP-a i gradskog vijeća. Turković je odbacio tvrdnje o nezakonitom otkazu Zjači zbog njegovog političkog uvjerenja i srpske nacionalnosti. Direktor “Zelenila” ustvrdio je da je Zjači otkaz dao zbog racionalizacije troškova poslovanja, jer je iz tvrtke otišlo još 17 radnika. No, za razliku od Zjače oni su dobili visoke otpremnine, pa se radilo o dogovorenom prekidu radnog odnosa, što kod Duška Zjače nije bio slučaj, ustanovio je sud.
Sindikalni povjerenik Josip Račić nije dao saglasnost za otkaz, a Zjaču na njegovom radnom mjestu nitko nije zamijenio. Sud je zato zaključio da se ne može govoriti o racionalizaciji poslovanja. Ako presuda postane pravosnažna, “Zelenilo” mora Zjaču vratiti na posao u roku od osam dana.
Dok je to početkom devedesetih bilo nezamislivo, unazad desetak godina dosta je otpuštenih radnika iz gradskih firmi i ustanova dobilo sudske sporove, vraćeni su na posao i iz gradskog budžeta nadoknađeni su im svi troškovi, plaće, zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Dakle, iz sredstava svih građana Karlovca. Zbog tih propusta nijedan direktor gradske firme ili ustanove nije otpušten. Iznosi se kreću od 300 hiljada pa čak do milion i pol kuna.
– Očekivao sam ovakvu presudu, ali sam svjestan da još nije sve gotovo, jer presuda nije pravomoćna. Znam za mnogo slučajeva gdje je Općinski sud presuđivao jedno, a Županijski poništavao te presude i vraćao ih na ponovno razmatranje, tako da sve to još može potrajati godinama. Ova presuda otklonila je učinjenu nepravdu. Nitko me nije pitao kako živim i kako mi je. Ja sam po sličnom principu dobio otkaz i 1994. godine, u karlovačkom Uredu za odbranu. Žao mi je što i tada nisam tužio zbog nezakonitog otkaza – kaže Duško Zjača.
Žali se i na odnos gradskog SDP-a prema sebi i više nije član te stranke. Nije dobio podršku prilikom kandidature za izbor trećeg dožupana iz redova srpske manjine, već se na izborima prijavio kao nezavisni kandidat, ali nije među osam kandidata ušao u drugi krug. M. Cimeša
Pa ti imaj vikendicu u Saborskom
Vezmari opet žrtve vandalizma
U VSNM-u Karlovačke županije kažu da to nije izdvojen slučaj, već da su krađe i uništavanje imovine građana srpske nacionalnosti gotovo svakodnevna pojava
Branka i Bogdan Vezmar iz Zagreba imaju vikendicu u općini Saborsko, u selu Begovcu. U posljednjih šest godina njihova je privatna imovina šest puta bila meta pljačke i vandalizma. Vezmari su ogorčeni i zabrinuti, ne samo za svoju imovinu, već i za vlastitu sigurnost.
Prije dva tjedna unutrašnjost njihove kuće potpuno je uništena, a preostale stvari razbijene sjekirom. Prije tri godine iz kuće im je odnesen hladnjak, prije dvije godine nestali su televizor, video, harmonika, dvogled i agregat. Od pravnih institucija do sada nisu dobili nikakvu pomoć ni zaštitu. Zato su se za pomoć obratili županijskom Vijeću srpske nacionalne manjine. Vijeće se pak obratilo ministru unutarnjih poslova Tomislavu Karamarku ukazujući na neefikasnost policije, koja ni nakon šest godina nije pronašla počinioce tih nedjela. U Vijeću sumnjaju da se radi o incidentima s nacionalnim predznakom te da policija uopće ne traži počinioca ili više njih.
“To je danas dovelo do alarmantno negativne sigurnosne situacije u tom dijelu naše države u kojoj se građani ne osjećaju zaštićeni, te ćemo i Vas osobno, ako se ta situacija ne popravi, smatrati odgovornim za takvo stanje”, stoji na kraju dopisa koji potpisuje predsjednik VSNM-a Rade Kosanović. U Vijeću kažu da to nije izdvojen slučaj, već da su krađe i uništavanje imovine građana srpske nacionalnosti gotovo svakodnevna pojava, a da policija na području županije nije otkrila nijednog počinioca. Krade se sve, od stoke do kućanskih aparata i poljoprivrednih strojeva, po noći i po danu.
“Slobodni smo vas izvijestiti da u svezi kaznenih djela izvršenih u vikend kuću Branke i Bogdana Vezmar do sada provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske uprave Karlovačke, Policijske postaje Ogulin, nisu utvrđeni počinitelji kaznenog djela. Isto tako, ne raspolaže se ikakvim saznanjima da bi do sada izvršena kaznena djela na štetu obitelji Bogdana i Branke Vezmar bila počinjena iz nacionalnih pobuda”, piše u odgovoru Odjela kriminalističke policije PU Karlovačke, koji potpisuje načelnik Dražen Buturajac. Dodaje da će policijski službenici PU Karlovačke PP Ogulin, u sklopu započetih kriminalističkih istraživanja nastaviti sa poduzimanjem mjera i radnji u cilju pronalaska počinioca, kao i sprečavanja izvršenja takvih krivičnih djela.
Jedno pitanje ostaje otvoreno: ako policija o ovim nedjelima ništa ne zna, kako može tvrditi da nisu počinjena iz nacionalnih pobuda? M. C.
“Heroj nacije”, pozorišni rialiti šou na domaći način
Zrenjaninski urnebes nasmejao Osječane
Ansambl Narodnog pozorišta “Toša Jovanović” iz Zrenjanina zračio je veseljem i do suza nasmejao osječku publiku
Javna je tajna da Hrvati cene humor iz Srbije, a da je tome tako pokazalo je gostovanje ansambla Narodnog pozorišta “Toša Jovanović” iz Zrenjanina, koji je 23. aprila u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu nastupio s komedijom Ivana Lalića “Heroj nacije”, u adaptaciji i režiji nadahnutog Egona Savina.
Sudeći prema reakcijama publike, duhoviti tekst Ivana Lalića, za koji se tražila karta više, bio je pun pogodak i svetli primer još jedne dobre prekogranične pozorišne saradnje. Odlična predstava s odličnom scenografijom nepogrešivog Miodraga Tabačkog, i kostimima kostimografkinje Jasne Badnjarević, varijanta je rialiti šoua na domaći način gde je sve dozvoljeno: laž, prevara, mračne zavere i obmanjivanje javnosti. Predstava “Heroj nacije” opisuje surov pokušaj da se narod opseni u televizijskoj emisiji u kojoj se koriste i zloupotrebljavaju najintimnija ljudska osećanja, sve s ciljem da bi se napravilo malo jeftine zvezdane prašine na kojoj se masno zarađuje. Ansambl Narodnog pozorišta “Toša Jovanović” zračio je veseljem i do suza nasmejao publiku.
U središtu predstave komična je priča o vozaču gradskog saobraćajnog preduzeća Budimiru Životiću (maestralno ga igra Jovan Torački), žrtvi neslane šale koju snima skrivena kamera beskrupulozne novinarke Lenke (njegove buduće snahe). Nakon što Budimirova supruga Desanka (Sanja Mikitišin) sazna na televiziji da je postala udovica, čudnovato klupko smešnih, ali i smrtno ozbiljnih događaja počne se odmotavati. Oplakivanje udovice, u čemu joj društvo prave dve komšinice narikače, prekida “ubijeni” Budimir koji ne može ni umreti na miru i u tišini, nego kada to kaže televizijski producent i kada se uključe kamere za prenos uživo.
Osječki HNK 12. maja ugostiće Kamerni teatar 55 iz Sarajeva, s dramom Dubravka Mihanovića “Žaba”, a 18. maja Narodno kazalište iz Subotice s čuvenom komedijom Branislava Nušića “Ožalošćena porodica”. Z. Popović
Drugi Dani srpske kulture u Istri
Od “Kola” do “Banatskih kicoša”
Koordinacija zajednica Srba Istre organizovala je od 15. do 18. aprila Dane srpske kulture. Manifestacija, koja se održava po drugi put, obuhvatila je gradove Pulu, Rovinj, Umag, Labin i Rašu.
Započela je otvorenjem izložbe akademskih slikarki Nataše Radisavljević Nare, Ljiljane Simić, Tare Karamatijević i karikaturistkinje Svetlane Krstić u galeriji Vincent iz Kastva.
Program je nastavljen svečanom akademijom u Istarskom narodnom kazalištu gde je nastupio hor “Mokranjac” koji pri beogradskom hramu Sv. Save vodi Jelena Jež. U muzičkom delu programa nastupile su i solistkinje Narodnog pozorišta iz Beograda, operske pevačice Aleksandra Angelov i Suzana Šuvaković-Savić, zatim Dragan Mlađenović Šekspir, voditelj ansambla Renesans, te grupa pevača iz nacionalnog ansambla Republike Srbije “Kolo”.
Nastupile su i glumice Rada Đuričin, Maša Dakić i Ljiljana Jakšić. Svoj doprinos svečanoj akademiji, koju je vodila glumica Vjera Mujović, dali su i književnici Vladan Rakić, Spasoje Ž. Milovanović, Gordana Vlajić i Emilija Cerović pročitavši odlomke iz svojih dela.
Jedna od atrakcija bio je nastup “Kola”. Veliko interesovanje izazvali su i “Dani Skadarlije”, na kojima se predstavio restoran “Šešir moj”, jedini preostali autohtoni restoran u toj beogradskoj četvrti. Tokom skadarlijskih večeri posetiocima su noćni život Skadarlije dočarali tamburaški gradski orkestar “Banatski kicoši” i glumica Ljiljana Jakšić, koja je govorila stihove Đure Jakšića i Tina Ujevića.
U okviru Dana srpske kulture u Istri, dnevni list “Politika” sa svojim dodatkom “Putovanja” i Turistička organizacija Beograda predstavili su se u Hrvatskoj gospodarskoj komori. U filmskom delu programa prikazana su ostvarenja srpskih reditelja Darka Lungulova i Gorana Markovića, filmovi “Tamo i ovde” i “Turneja”. A. Dimitrijević
Nova izložba i zbirka pesama Baneta Građanskog
Protiv sumorne svakidašnjice
Vukovarski akademski slikar, novinar i pesnik Branimir Bane Građanski predstavio se 48. samostalnom izložbom slika i novom 22. zbirkom pesama pod nazivom “Predeo posut vedrinom”. U vukovarskom hotelu “Dunav” Građanski je izložio 34 umetnička dela: ulja na platnu, akvarele i grafike od kojih je većina izrađena u obliku vitraža što je, kako je sam rekao, novost u odnosu na njegov dosadašnji rad.
– Trudim se da svojim Vukovarcima svaki put pokažem nešto novo. Volim da ih obradujem i da im i ja bar jedan ili dva dana u godini učinim lepim u ovoj sumornoj svakidašnjici – kazao je Građanski, koji već tradicionalno izlaže svakog proleća i jeseni.
Svoju novu izložbu slika i crteža te najnoviju knjigu poezije vukovarski umetnik posvetio je Branku Radičeviću, povodom manifestacije “Brankovi dani u Vukovaru” koja se unazad tri godine, u junu, održava na vukovarskoj Dobroj vodi. Radičević je često dolazio u Vukovar, rodni grad svoje majke Ružice, gde se družio s naprednom omladinom i napisao neke od svojih najlepših stihova. Posebno je uživao u nedeljnim liturgijama u hramu Prepodobne matere Paraskeve.
Izložbu Baneta Građanskog, u prisustvu brojnih poklonika umetnosti, otvorio je zamenik gradonačelnika Dejan Drakulić. Pored predstavnika srpske zajednice, umetničkoj večeri su prisustvovali i konzul Republike Srbije u Vukovaru Živorad Simić te zamenik vukovarskog gradonačelnika Željko Pinjuh. D. B.
Oaza nenasilja
Od aprila prošle pa do aprila ove godine, Mirovna grupa Oaza iz Belog Manastira provodila je projekt “Prepoznajmo nasilje”, koji je financiralo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Cilj toga projekta bio je da se smanji nasilje među učenicima osnovnih škola. Radionice, koje su bile glavna aktivnost projekta, odvijale su se u belomanastirskoj Osnovnoj školi “Dr. Franjo Tuđman” te u zajedničkim prostorijama belomanastirskog Društvenog centra, u kome su i prostorije Mirovne grupe Oaze.
Radionice u Društvenom centru provodile su Jelena Opačić-Matijević, Stela Fabijan i Ana Jeličić, a u školi čak 23 nastavnice i učiteljice: Marija Albert, Zdenka Baković, Ivana Baksa, Margita Dejanović, Ljerka Đerfi, Blaženka Franjić, Vanja Gojević, Darinka Horošovski, Iva Jeger, Andrea Lendrec, Melita Lesić, Ljiljana Malivuk, Vera Marković, Smiljana Mihajlović, Sarita Mišir, Anica Nađ-Pejaković, Mirta Pilić, Danica Popović, Vesna Rakić, Lidija Šumiga, Adrijana Traic, Ankica Vujaklija, Jasna Zorić. J. Nedić
“Vitezovo proleće” u Belom Manastiru
Festival pisaca za decu “Vitezovo proleće”, koji organizuje časopis za decu “Vitez”, ove je godine pretpremijeru imao u Belom Manastiru. Jedina manifestacija za decu u regionu, koja se organizuje iz čiste ljubavi i velikog entuzijazma pisaca za decu, 20. aprila gostovala je prvi put na tlu Baranje zahvaljujući Zajedničkom veću opština iz Vukovara, SKD “Prosvjeti” pododbor Beli Manastir i Veću srpske nacionalne manjine Grada Belog Manastira.
U dupke punoj sali belomanastirskog Centra za kulturu, pod dirigentskom palicom popularnog voditelja Minje Subote, pisci Nedeljko Popadić, Slobodan Stanišić, Ljubomir Ćoralić, Aleksandar Čotrić, Miodrag Jakšić, Gordana Vlajić i mlada pevačka zvezda Miona Ilić briljantno su ispunili svoju zadaću i kroz živi nastup, interakciju s decom, ponudili mnoštvo dobre zabave i pozitivnih vibracija. Uz čelne ljude Belog Manastira i predstavnike baranjskih pravoslavnih parohija, festival su posetili i dožupan Osječko-baranjske županije te generalni konzul Republike Srbije u Vukovaru Živorad Simić.
“Vitezovo proleće” sufinansirano je sredstvima Savjeta za nacionalne manjine, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i Zajedničkog veća opština, a medijski pokrovitelj festivala bio je Radio Banska kosa. Z. P.