Balkan prolaz
Razočarenje
Sve nade da će posjet povjerenika Europske komisije za proširenje Štefana Fülea Bosni i Hercegovini donijeti ili barem na dnevni red staviti bilo kakvo rješenje za razmrsivanje bosanskog gordijskog čvora pale su u vodu nakon njegovog sastanka s liderima bosanskohercegovačkih stranaka, koji je trajao do kasno u noć i završio potpunim debaklom. Vidno iznerviran, Füle je izjavio kako je razočaran rezultatima razgovora s čelnicima sedam najutjecajnijih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini te kako od sada pa nadalje diže ruke od Bosne i Hercegovine. “BiH u ovom trenutku krši svoje međunarodne obaveze. Sramota je za političare što je ova država u ovakvoj situaciji, što nisu dovoljno poduzeli, iako su ih građani pozvali na odgovornost”, izjavio je Füle nakon sastanka. Tako je on okončao svoj angažman u provedbi presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci protiv BiH. “Vrijeme je da institucije BiH preuzmu to na sebe i da riješe problem”, rekao je razočarani Füle, napominjući kako je provođenje te presude ključ za napredak BiH prema članstvu u Evropskoj uniji, ali i zaštitu prava građana BiH. Razočarenje nesretnog komesara Fülea teško je shvatljivo: iako su učesnici sastanka nakon njega redom izjavljivali kako su imali najbolju volju ali je, eto, sada zapelo na definiranju izbornih područja u Federaciji BiH, svi su prije sastanka izjavili kako među njima nema ni minimuma slaganja oko načina provedbe famozne presude, donesene još 2009. godine.
Ulice
Skoro da nema većeg grada u cijeloj regiji u kojem se tokom protekloga tjedna na ulicama nisu okupili građani, u znak potpore i solidarnosti s građanima BiH, gdje su prošloga tjedna bijes i nezadovoljstvo napokon provalili iz ogorčenih građana, što je rezultiralo uništavanjem administrativnih zgrada i stranačkih sjedišta u Mostaru, Tuzli, Zenici, Bihaću i Sarajevu. Posljednji u nizu uličnih prosvjeda organiziran je u Skoplju, gdje su nezaposleni građani Makedonije organizirali proteste ispred zgrade Unije sindikata Makedonije. Demonstranti su, prenose regionalne agencije, tokom protesta uzvikivali “Bosna, Bosna” te poručili da će se, ako ne bude promjena, i u Makedoniji desiti “scenarij gori od onog u BiH”. Makedonski građani na protestima su se bunili protiv nove zakonske regulative koja se odnosi na otpuštene radnike. Prosvjednici su zahtijevali da im se obrati predsjednik Sindikata Živko Mitrevski, koji je pak samo objavio saopćenje u kojem se navodi da će zaštititi prava radnika i da pokušavaju riješiti ovaj problem. Građani su se uputili u šetnju do zgrade parlamenta, a zatim i do zgrade vlade, gdje su izbili sukobi policije i demonstranata, u kojima su povrijeđene četiri osobe. Pritvoreno je nekoliko učesnika na demonstracijama, a među njima i jedna od organizatorica protesta, Liljana Gjorgievska, koja je kasnije u izjavi za novinare kazala da žive u strašnom vremenu. “Naše vlasti se ne ponašaju kako mi želimo, već poput onih u BiH i Ukrajini. Ako žele svađu, sljedeći put ćemo se pripremiti i doći. Borit ćemo se za naša prava i ne mogu nas zastrašiti”, rekla je organizatorica.
Ulice 2
Dva dana prije Skoplja, na ulicama Podgorice građani su također iskazali svoje nezadovoljstvo političkim i ekonomskim prilikama u Crnoj Gori, a njihov je prosvjed također završio sukobima s policijom, u kojima je povrijeđeno više osoba na obije strane, dok je 20 prosvjednika uhićeno. Demonstranti su gađali zgradu Vlade i policiju kamenjem, koja je intervenisala i upotrijebila suzavac. Građani su tražili ostavku Vlade Crne Gore i izlazak svih poslanika iz crnogorskog parlamenta. Prije zaključenja ovog broja “Novosti”, iz glavnoga grada Crne Gore stigla je vijest kako su svi demonstranti, koji su u subotu u Podgorici protestirali ispred zgrade Vlade Crne Gore, pušteni na slobodu nakon 48-satnog pritvora. Kako prenose mediji iz Crne Gore, u pritvoru su bili i novinar Marko Milačić, portparol Foruma 2010 Boban Batrićević, kao i predstavnik Građanskog fronta Ninoslav Kaluđerović. Prema istim izvorima, tužitelj ih je teretio da su počinili krivično djelo “nepostupanja po naredbi službenog lica”, odnosno krivi su jer nisu poslušali naređenje policije da se sklone s ulice.
Manjine
Ustavni sud Kosova odbio je i proglasio neprihvatljivim zahtjev poslanika manjinskih zajednica za još jednim rezerviranim zastupničkim mjestom u Skupštini Kosova. U obrazloženju ovakve odluke Ustavnog suda najmlađe balkanske države navodi se da pravo na takav zahtjev imaju samo predsjednik i Vlada Kosova. Naime, Ustav Kosova propisuje da je za predstavnike manjinskih zajednica rezervirano 20 mjesta u Skupštini, od čega deset pripada Srbima, po jedno Romima, Aškalijama, Gorancima i Egipćanima, tri Bošnjacima, dva Turcima, pri čemu jedno dodatno mjesto pripada onome tko dobije najveći broj glasova. Da bi se osigurala rezervirana mjesta za još jedan mandat, Skupština Kosova, koja broji 120 zastupnika, treba da donese odluku dvotrećinskom većinom. Međutim, osim vladajuće Demokratske partije Kosova, sve oporbene partije su protiv rezerviranih mjesta. Instituciju postojanja rezerviranih mandata podržavaju EU i veleposlanstva svih pet velikih igrača na Kosovu – SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Italije i Francuske.
Šest
Kosovo je 17. veljače proslavilo šest godina od jednostranog proglašenja nezavisnosti od Srbije. U svrhu proslave organizirane su četverodnevne prigodničarske svetkovine, praćene kurtoaznim čestitkama koje su, prema saopćenju predsjednice Kosova Atifete Jahjaga, stigle i od predsjednika SAD-a Baracka Obame i britanske kraljice Elizabete Druge. Čestitke su uputili predsjednik Njemačke Joachim Gauck, Austrije Heinz Fischer, Italije Giorgio Napolitano, Hrvatske Ivo Josipović i holandski kralj Willem-Alexander. Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova Kosova, tu je zemlju do sada priznalo 106 zemalja, među kojima su i 22 članice EU-a, kao i sve zemlje regije osim BiH i, naravno, Srbije. U prvom danu nakon proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo osam zemalja: najprije Afganistan, a zatim SAD, Francuska, Albanija, Turska, Velika Britanija, Australija i Senegal.