Milanković uskoro u udžbenicima

Ova izložba je dio kampanje za uvrštenje Milutina Milankovića u školske udžbenike u Hrvatskoj, rečeno je na otvorenju izložbe o ovom značajnom naučniku koji je, između ostalih dostignuća, objasnio ledena doba, smislio najtočniji kalendar ikad i prije bilo kakvih svemirskih istraživanja izračunao prosječnu temperaturu Marsa.

– Milanković je čovjek čije ime nose krateri na Mjesecu i Marsu, po njemu se zove jedna od najvećih nagrada na području klimatologije, ima “svoj” asteroid, pa sigurno može biti inspiracija hrvatskim učenicima da se posvete znanosti. Zbog toga je važno da se o njemu zna nešto više. Nažalost, do sada je bio zanemaren, a stoji uz bok Nikoli Tesli, Ruđeru Boškoviću i Andriji Mohorovičiću – rekao je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović otvarajući izložbu u zgradi svog ministarstva.

– Milanković bi već u narednoj školskoj godini mogao biti uvršten u srednjoškolske udžbenike koji su pred štampanjem – dodao je ministar.

Na potrebu da se Milanković uvrsti u udžbenike ukazao je i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac.

– Kada već Milanković ima svoje mjesto na Mjesecu i Marsu, red je da ga ima i u Hrvatskoj. Nadamo se da će imati svoje mjesto u znanstvenoj simbolici i znanstvenom sazviježđu u Hrvatskoj, kada ga već ima u međunarodnom – rekao je Pupovac i izrazio nadu da će se Milankovićevo djelo, osim na fakultetima, naći i u nastavnim programima za srednje i osnovne škole. Podsjetio je da su zbog turbulentnih promjena 1990-ih preskočeni i mnogi drugi naučnici i umjetnici.

– Umjetnička i naučna imena koja dijele Hrvatska i Srbija zahtijevaju još veći stupanj odgovornosti nego kada pripadaju samo jednoj ili drugoj strani – rekao je Pupovac, dodavši da je ministarstvo ovim potezom poslalo poruku kako u hrvatskom naučnom i obrazovnom programu ima mjesta za čovjeka koji je najznačajniji naučnik s prostora bivše Jugoslavije.

Sekretar Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademik Ivan Gušić, rekao je da ako Milankovića nema u školskim, ima u fakultetskim udžbenicima, jer se bez njega ne mogu zamisliti brojne naučne grane.

– Ako bismo, makar fragmentarno, htjeli govoriti o njegovom radu, onda bi nam trebao najmanje jedan cjelodnevni simpozij, a ako bismo htjeli doista raščlaniti njegova znanstvena dostignuća, to bi mogao biti jedan jednosemestralni kolegij. Na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu nismo daleko od toga – objasnio je Gušić.

– Milanković je za sebe uvijek govorio da je Srbin, ali je cijenio sva tuđa postignuća, pa i hrvatske naučnike – dodao je Gušić, ističući da je njegov rad iz 1916. godine, unatoč tadašnjem ratu, podržao JAZU.

Izostavljanje Milankovića iz srednjoškolskih udžbenika Gušić je opravdao time što u nastavnim planovima ne postoji predmet geologije, a značajnim je ocijenio i obnovu Milankovićeve rodne kuće u suradnji hrvatske i srpske vlade.

– Ime Milutina Milankovića i njegove teorije zasigurno bi bile previše za osnovnoškolce, ali za njega mjesta mora biti u gimnazijskim programima – rekao je šef Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović.

Otvorenju izložbe prisustvovali su otpravnica poslova ambasade Srbije u Zagrebu Bosa Prodanović, aktivisti srpskih organizacija i poštovaoci Milankovićevog lika i djela. Izložba koju je organizirao SNV na inicijativu Đorđa Nešića, direktora daljskog Kulturno-naučnog centra “Milutin Milanković”, bit će postavljena i u zgradi HRT-a, a onda i u više obrazovnih institucija u Zagrebu i Hrvatskoj, kako bi se Milanković i njegovo djelo približili mladim generacijama.

  •  

Puno priznanje rada tek 1970-ih

Astronom, klimatolog, matematičar, geofizičar, izumitelj, graditelj, spisatelj, univerzitetski profesor i akademik Milutin Milanković rođen je u Dalju 1879., a umro je u Beogradu 1958. godine. Smatra se utemeljiteljem teorije ledenih doba, jer je matematičkom teorijom klime definirao tri ciklusa koji suštinski utječu na promjenu klime na Zemlji i pojavu ledenih doba. Uzroci promjene klime na Zemlji nazivaju se Milankovićevim ciklusima, a Milanković se smatra i utemeljiteljem moderne klimatologije. Također je jedan od tvoraca teorije tektonike ploča koja se intenzivno primjenjuje u geologiji. Manje se zna da je osmislio reformu gregorijanskog i julijanskog kalendara, koja je vodila izgradnji jedinstvenog, do sada najpreciznijeg kalendara. Puno priznanje njegovog znanstvenoga rada stiglo je nakon njegove smrti – nepobitni dokazi Milankovićevih teza objavljeni su 1976. u časopisu “Science”.

U vrijeme Jugoslavije njegov rad nije bio prisutan u srednjoškolskim programima, prije svega zato što je tek 1970-ih on do kraja priznat, no po Milankoviću je bilo nazvano više ulica. To se u Osijeku i Slavonskom Brodu 1990-ih mijenja, ali je zato na inicijativu Saše Šimprage po njemu nazvana ulica u naselju Sloboštini u Novom Zagrebu. Prije četiri godine, grafiter iz Osijeka Igor Dešić na zidu osječkog Odjela za fiziku Sveučilišta “Josip Juraj Strossmayer” naslikao je portrete Nikole TesleRuđera BoškovićaRudolfa ŠtajneraAndrije Mohorovičića i Milutina Milankovića, što je svojevrsna počast ovom naučniku.

Što se Dalja tiče, iako je prije rata bilo inicijativa da se po njemu nazove ulica, to nije učinjeno, između ostalog i zato što je tamo slovio zamalo kao narodni neprijatelj. Za vrijeme rata 1991. – 1995. Milanković je imao “svoje” šetalište, ali ga je nakon mirne reintegracije izgubio. Nakon pokušaja iz 2008. koji je izazvao reakcije branitelja, zbog “mira u kući” više nema inicijativa da se po Milankoviću nazove neka daljska ulica.