Jučer kavana, danas Facebook
Traže moju smrt. Meni prijete četnici i ustašoidi, što je dokaz da sam na pravom putu, jer ustaše i četnici nikada se nisu borili jedni protiv drugih, nego samo protiv partizana. Oni se oduvijek slažu pa i sada kada mene napadaju. Bila su i neka pisma, jedno je potpisano i očito se radi o nekom bolesniku, a ovo na internetu su obične četničke seronje – izjavio je medijima bivši predsjednik Stjepan Mesić reagirajući na prijetnje internetskih grupa, osnovanih na Facebooku pod nazivima “Ubij Mesića” i “Smrt za Stipu Mesića”, koje je ovih dana otkrilo njegovo osiguranje.
Iako je Mesić dodao da se ne boji prijetnji smrću, svejedno ih je prijavio policiji. U međuvremenu, nakon medijskih napisa, grupe u koje se učlanilo blizu četiri tisuće “hejtbukera” ugasile su se. Isto se dogodilo i s nedavno osnovanom internetskom grupom potpore karlovačkom policajcu Kristijanu Magliću i dvojici njegovih kolega koji su brutalno pretukli 20-godišnjeg Alena Ajkića.
Mogu li ovaj i slični slučajevi završiti pozivom na krivičnu odgovornost pojedinaca koji smjelo, potpisani imenom i prezimenom, sve učestalije na Facebooku osnivaju grupe koje podržavaju nasilje, te pozivaju na linč, ksenofobiju i druge oblike netrpeljivosti? Treba li takve osobe i kazneno goniti?
Dragan Petric, višestruko nagrađivan internetski analitičar i izvršni urednik časopisa “Bug”, smatra da takve grupe, koliko god izazivale zgražanje i gnušanje javnosti, pokazuju da živimo u vremenima kada je razvoj civilizacije dostigao razinu na kojoj se sloboda govora jamči u bilo kojem kontekstu. Utoliko smatra da govor mržnje, netrpeljivost i ksenofobiju na Facebooku ne bi trebalo zakonski regulirati drugačije no što je zakonski reguliran isti takav govor, primjerice, u kafiću.
– U ovom i sličnim slučajevima riječ o moralnom, a ne zakonskom prekršaju pojedinaca, gdje bi javnost trebala preuzeti ulogu regulatora osudom takvog ponašanja, prvenstveno medijskim istupima i korištenjem mogućnosti prijave neželjenog ponašanja na za to predviđenu adresu na Facebooku – kaže Petric. Dodaje da zakon nikoga ne ograničava da se slobodno izražava putem interneta, ma koliko to izražavanje bilo uvredljivo ili diskriminirajuće za druge.
– Postoje zakoni koji zabranjuju veličanje određene simbolike na javnim mjestima, poput isticanja fašističke ikonografije u javnosti, no valjalo bi prilično modificirati tu pravnu formulaciju kako bi ona bila primjenjiva kada je riječ o internetskom prostoru i širenju mržnje i drugih oblika netrpeljivosti – zaključuje Petric.