Vraćamo povijest koja nam je ukradena
Foto: Jovica Drobnjak
Udruga mladih antifašistkinja i antifašista Zagreb (MAZ) djeluje već nekoliko godina, a od prošle funkcionira po principu direktne demokracije: hijerarhijske strukture nema, a sve odluke, na mjesečnim skupštinama, donosi tridesetak aktivnih članova. Ovisno o afinitetima i sposobnostima, članovi se okupljaju u radne grupe zadužene za određeni dio aktivnosti MAZ-a. Jedna od njih uređuje časopis “Nepokoreni grad”, u čijem su uredništvu ove godine Katerina Duda, Velimir Gašparac, Iva Ivšić, Nataša Kovačević, Iva Marčetić i Milena Ostojić.
– Principi direktne demokracije provode se i u radnim grupama MAZ-a, pa tako časopis nema glavnog urednika u uobičajenom smislu, nego zajednički odlučujemo o svim pitanjima vezanima uz svaki broj. Kroz taj se proces kreira uređivačka politika, a ujedno i jača povjerenje među članovima grupe, odnosno uredništva – kaže Velimir Gašparac.
O drugim aktivnostima MAZ-a govori nam Iva Ivšić.
– Jednom godišnje organiziramo Marš solidarnosti, čime želimo svratiti pozornost javnosti na određene socijalne i ekonomske politike koje isključuju, obespravljuju i osiromašuju različite društvene skupine. Diskriminacija Roma, deindustrijalizacija Zagreba i ugrožavanje radničkih prava novim prijedlogom Zakona o radu samo su neki od društvenih problema za koje smatramo da u javnosti nisu dovoljno zastupljeni ili su krivo interpretirani, zbog čega je nužno istražiti i javno govoriti o njihovim stvarnim uzrocima i implikacijama. Organiziramo, jednom na godinu, i koncert “Antifa najt”, na kojem nastupaju bendovi lijevog, antifašističkog usmjerenja. Tu su i redovite tribine, na kojima raspravljamo o aktualnim društvenim temama: tako smo lani imali tribine o Vukovaru i ćirilici, referendumu o braku, neplaćenom kućanskom radu, naslijeđu AFŽ-a i suvremenim načinima organiziranja u obrani ženskih prava. Povodom 40. obljetnice smrti Salvadora Aljendea organizirali smo tribinu o čileanskom putu u socijalizam. Jedna od aktivnosti MAZ-a je i organizacija samoedukacijskih kružoka, na kojima analiziramo problematiku antifašizma u povijesnom kontekstu te ispitujemo i istražujemo redefiniranje i korištenje tog pojma i njegova naslijeđa danas – nabraja naša sugovornica.
Smatrajući da je NOB neprihvatljivo svoditi samo na sukob ustaša i partizana, MAZ-ovci ga nastoje promatrati u kontekstu emancipatorne radničke, odnosno klasne borbe. U tome vide, kako naglašava Velimir Gašparac, potencijal antifašizma, koji bi i danas mogao okupiti lijeve napredne inicijative u borbi za jedno pravednije društvo.
U skladu s tim, “Nepokoreni grad” zamišljen je kao platforma koja prezentira MAZ-ove aktivnosti i različitim autorima, aktivistima, društvenim teoretičarima, povjesničarima i drugima angažiranima otvara prostor za diskusiju o problemima postojećih društveno-ekonomskih odnosa, kao i mogućnostima i načinima organizacije otpora takvom sustavu.
– Nakon prvog broja rađenoga na volonterskoj bazi, shvatili smo da postoji potreba za sustavnijim nastavkom, pa smo jesenas od Ministarstva kulture tražili i dobili sredstva koja su nam omogućila da izdamo i drugi broj. Tribine i kružoci koje organiziramo početna su točka temata i tekstova u časopisu. U njemu, uz ostalo, političke teme obrađujemo i kroz umjetnost, pa smo u novom broju objavili intervju s Andrejom Kulunčić, predstavili radove mladoga Marka Gutića Mižimakova i izabrane pjesme Srečka Kosovela. Ideja je da političko prožme umjetnost, teoriju i praksu – kaže Katerina Duda.
U aktualnom broju “Nepokorenog grada” tako su tekst Alana Maričića o francuskoj Narodnoj fronti, prijevod Džozefa Čunare o Ujedinjenoj fronti, tekst Vedrane Bibić u kojem daje pregled ženskih borbi od sedamdesetih do danas i onaj Karoline Leaković o rastakanju socijalne mreže komercijalizacijom i privatizacijom odgoja i obrazovanja te posljedicama takve politike po žene. Broj je predstavljen u zagrebačkoj Buksi, u Puli i Rijeci, a brojni su primjerci poslani u Srbiju i Bosnu. U planu je i promocija pred srednjoškolcima, studentima i srodnim udrugama iz cijele regije. “Nepokoreni grad” teži i medijskoj suradnji, pa su tekstovi iz časopisa prenošeni na prijateljskim portalima i Fejsbuku, a kompletni brojevi uskoro bi mogli biti i na MAZ-ovoj internetskoj stranici, koja je u pripremi.
Treći broj “Nepokorenog grada” izlazi sredinom svibnja, a četvrti u rujnu.
– Časopis nije vezan uz određeni projekt, njegovo izlaženje ovisi jedino o interesu članstva MAZ-a. Nadamo se da će se ekipa koja uređuje časopis s vremenom proširiti te i dalje u svom djelovanju u potpunosti integrirati ideje, načine, principe i organizaciju MAZ-a. Važno je da se proizvodi znanje, da se uči kako danas možemo raspravljati o antifašizmu u javnom polju, koje je jako dugo bilo ispražnjeno od antifašističkih sadržaja, a prezasićeno njegovom ispraznom manifestnom formom – govori Iva Marčetić.
MAZ surađuje s nizom antifašističkih grupa i srodnim lijevim organizacijama u Hrvatskoj (Centar za radničke studije, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju, Ženska fronta…), u Beogradu i Novom Sadu. U sklopu te suradnje je i ovogodišnji “Antifa najt”, na kojem je planirana i konferencija o antifašizmu danas i o zajedničkim perspektivama, koja će okupiti veći broj regionalnih antifašističkih grupa.
– Svoje aktivnosti provodimo u Hacovoj 16 i ondje nam se svi mogu pridružiti u radu, druženju i demokratskom odlučivanju. Želja nam je od tog prostora – koji koristi postojeću infrastrukturu, odnosno prostorije SABA-e – stvoriti svojevrsni centar za mlade ili socijalni centar koji u proizvodnji sadržaja okuplja širok spektar ljudi. Danas je prostor za takav tip društvene organizacije veoma sužen, prepušten uglavnom religijskim i partijskim institucijama. Pokušavamo djelovati solidarno i dovesti u vezu pojam antifašizma, povijesnog naslijeđa i onoga što danas proživljavamo, odnosno vratiti povijest koja nam je ukradena i staviti je u suvremeni kontekst – zaključuje Iva Marčetić.