Kult ličnosti
Vlaho Bukovac
U atriju Narodnog muzeja u Beogradu prvi su put izložena sva djela velikog umjetnika Vlaha Bukovca (1855. – 1922.) koja se čuvaju u tom muzeju. Dvadeset tri slike (neke od njih portretiraju i članove srpskih kraljevskih obitelji) nastale su u periodu od početka njegove karijere 1882., pa sve do iznenadne smrti u Pragu 1922. godine. Pred publikom će biti portreti, aktovi i autoportreti po kojima je Bukovac bio nadaleko poznat i čije se superiorno psihološko čitanje onoga kojeg portretira može jasno vidjeti na svakom pojedinačnom djelu. “Bukovac je u Srbiju dolazio nekoliko puta, vrlo je dobro još prvi put primljen na dvoru, o čemu je i pisao u svojim memoarima, pa je portretirao i Obrenoviće i Karađorđeviće i to na njihov poziv”, kaže kustos izložbe Petar Petrović.
Radenko Vadanjel
Istarski pisac i pjesnik autor je nove, zapažene zbirke priča “Mišomor za rođake” koja je nedavno izašla u izdanju zagrebačke Frakture. U njoj je svijet učmalih gradića i sela pozornica na kojoj se susreću ljudi koji gotovo da se ne miču, no koji čak i takvi postaju sudionici neke od bespoštednih bitaka: borbe između bolesnih i zdravih, moćnih i nemoćnih, mladih i starih, sretnih i nesretnih… Autor o svojoj knjizi kaže: “Ove priče jesu izvjesni omnibus sudbina ljudi koji su doživjeli emocionalni krah, napuknuće duše, ponekad neprimjetno i tiho, kao što se na zdravo tijelo nalijepi nekakva boleština, ili pak eksplozivno, katarzično poput infarkta. U svim su pričama i žrtve i njihovi mučitelji ili izrabljivači, razgolićeni, raskrinkani, i tako goli poprimaju prava, istinska ljudska obilježja.”
Srećko Horvat
Teoretičar i aktivist, od jeseni će najvjerojatnije voditi poseban program u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Novi program podrazumijevao bi da se u HNK-u jedanput mjesečno održavaju debate o kazalištu i društvu. Također, svake godine se planira i produkcija kazališnih predstava po tekstovima vodećih suvremenih filozofa. “Pod umjetničkim vodstvom Srećka Horvata, koji je na sličan način teorijski program Subverzivnog festivala pretvorio u svjetski relevantne događaje, vodeći svjetski filozofi bit će pozvani da ponude nova ili već postojeća dramska djela ili da reinterpretiraju klasike, u suradnji s hrvatskim i regionalnim redateljima i glumcima”, navodi nova intendantica HNK-a Dubravka Vrgoč. Najavljuje se da bi u debatnom dijelu programa sudionici mogli biti Ralph Fiennes i Herta Müller, Michael Haneke i Ken Loach, Umberto Eco i Amos Oz. Ako se to dogodi, za HNK će to biti – kopernikanski obrat.
Vladimir Miladinović
Vizualni umjetnik iz Beograda autor je izložbe “Knindže – vitezovi srpske krajine”, koja je nedavno otvorena u galeriji Praktika u Domu mladih u Splitu. Izloženi radovi inspirirani su istoimenim stripom koji je 1991. objavljivala beogradska “Politika”: preslikavajući taj strip, uz vremenski i likovni odmak od originala, Miladinović otvara prostor za propitivanje moćnih aparata masovnih medija. Riječ je o stripu koji je, kako je naveo kustos izložbe Tonči Kranjčević Batalić, svojevremeno odigrao snažnu propagandnu ulogu kod mlađe publike u Srbiji u stvaranju odnosa prema ratu u Hrvatskoj. “Strip koji se kao duh iz prošlosti pojavljuje reproduciran u 18 crteža, ukazuje na neriješenu traumu koja pripada generaciji odrasloj 1990-ih, a prikazi, premda izvučeni iz historije, upućuju na iskustva i tjeskobe prisutne i danas”, kaže Batalić.
Mića Vujičić
Pisac iz Kikinde, autor je romana “Ronjenje na dah” koji je nedavno objavljen u izdanju beogradske Geopoetike i koji je naišao na vrlo pozitivan odjek književne kritike. I prvi roman Miće Vujičića “Oštar start” dočekan je hvalospjevima i bio je kandidat za NIN-ovu nagradu 2010. godine. O “Ronjenju na dah” kritičar Vladimir Arsenić piše: “Proza Miće Vujičića neće posegnuti za megafonom, niti će pokušati da napravi bilo kakav skandal. Ona pre zahteva da se konzumira u tišini, da se čita šapatom, ako već mora naglas. Ona pleni jednom gotovo monomanijakalnom zatvorenošću u sebe, ali i vrlo precizno izvedenom arhitektonikom zbirke koja se otvara unazad. Tek sa poslednjom pripovetkom Ovde počiva Lav Tolstoj neke stvari se razjašnjavaju, ali se vrši i dodatno samozatvaranje, kao da vas svet u koji ste kao čitalac ušli, dodatno uvlači u sebe i guta…”
Andy Warhol
Rad Andyja Warhola “13 najtraženijih ljudi”, pripremljen za njujoršku Svjetsku izložbu 1964. ali potom cenzuriran, ovih je dana predstavljen na izložbi u Queens Museumu kroz niz dokumenata i materijala. Warhol je na Svjetskoj izložbi u New Yorku 1964., koja je bila koncipirana u duhu obiteljskih vrijednosti, napravio zidne murale 13 najtraženijih kriminalaca, što je razljutilo tadašnjeg gradonačelnika Nelsona Rockefellera koji je naredio da se zidne slike prefarbaju. “Nema sumnje da Warhola nije interesirala svjetska izložba porodičnog karaktera. Moguće je da je on sasvim jasno shvatio koncept, te da je 13 najtraženijih ljudi uradio namjerno”, rekla je kuratorica izložbe Larissa Harris.