Dragutin Babić: Slavonija gubi svoje manjine

Slavonija dijeli demografske probleme cijele Hrvatske, a rat je samo pospješio depopulaciju i smanjio učešće nacionalnih manjina u broju njenih stanovnika, ističe Dragutin Babić, viši znanstveni suradnik na Institutu za migracije i narodnosti, u svom istraživanju etničkih procesa u Slavoniji u svjetlu tri posljednja popisa stanovništva. Razgovor počinjemo pitanjem o demografskim procesima u Slavoniji, odnosno u pet njezinih županija.

– Slavonija je između popisa 1991. i popisa 2011. izgubila oko 170.000 stanovnika, dakle gotovo petinu. Razlozi su višestruki: od većeg mortaliteta u odnosu na natalitet, preko iseljavanja stanovništva, pa do ratnih migracija i odlaska znatnog dijela srpske populacije s tih prostora. Ukupan broj stanovnika u tom je razdoblju smanjen sa 977.399 na 805.992. Pritom, smanjen je broj ali ne i udio etničkih Hrvata, a znatno se više smanjio broj nacionalnih manjina i njihov udio u ukupnoj populaciji. Za rata i neposredno nakon njega na prostor Slavonije uselio se velik broj ratnih migranata iz BiH, uglavnom etničkih Hrvata.

Albanci i Romi su izuzeci

Kakva su demografska kretanja vezana uz pripadnike nacionalnih manjina, ponajprije one najveće, srpske? Ima li tu nekih odstupanja u odnosu na generalne trendove?

U Slavoniji su bile zastupljene sve nacionalne manjine koje su egzistirale i u Hrvatskoj, a broj i udio Srba znatno je nadmašivao ostale. Neposredno prije rata, Srbi su u slavonskoj populaciji sudjelovali sa sedamnaest posto, slijedili su Mađari sa 1,6 posto i druge nacionalne manjine. Broj Srba smanjen je sa 167.094 prema popisu 1991. na 65.429 prema popisu iz 2011., odnosno sa 17 na 8,1 posto. Uočava se i razlika u smanjenju srpske populacije u odnosu na cijelu Hrvatsku, u kojoj je udio Srba smanjen na oko trećinu predratnog broja. U slavonskim je županijama uglavnom riječ o sličnom smanjenju, s izuzetkom Vukovarsko-srijemske i donekle Osječko-baranjske županije. U Vukovarsko-srijemskoj županiji smanjenje broja i udjela Srba u ukupnoj populaciji je najmanje, a razlog tome je mirna reintegracija toga prostora u hrvatski državni sustav. Povratak srpske populacije događao se uglavnom u nekoliko poratnih godina; podaci za 2003. za pet slavonskih županija govore da je taj broj oko 15.000, no valja istaknuti da su to registrirani povratnici – onih stvarnih bilo je manje.

Iako je proces asimilacije postupan, većina ostalih nacionalnih manjina doživjela je smanjenje broja i udjela vlastite populacije u ukupnom slavonskom stanovništvu. Među izuzetke mogu se ubrojiti Albanci, čiji je porast posljedica zatvorenosti te grupe i njihovoga visokog nataliteta, kao i Romi, specifična etnička grupa koja je također visokonatalitetna, s mladim stanovništvom te oslobađajućim identitetom i izlaskom iz “vremena etnomimikrije”.

Koliko je doseljenih Hrvata, u kojoj su mjeri oni zamijenili Srbe na slavonskim prostorima?

U ratnom vremenu, bosanske i vojvođanske izbjeglice, uglavnom etnički Hrvati, naselili su područja u kojima su dotada živjeli Srbi. Po mojim saznanjima iz istraživanja provedenih na terenu, Vojvođani su bili više nezadovoljni situacijom na novom geopolitičkom prostoru. Kasnija su istraživanja pokazala da je dosta Hrvata iz BiH (ili barem nekih članova obitelji, uglavnom onih mlađih) napustilo prostor zapadne Slavonije (prije svega s područja Okučana i okolice) u potrazi za poslom i egzistencijom, odlazeći što prema drugim krajevima Hrvatske, što prema inozemstvu, ponajprije Njemačkoj, Švedskoj i Kanadi.

Utjecaj tranzicije i krize 

Bi li se negativna demografska kretanja u Slavoniji događala i da nije bilo rata i seoba stanovnika, odnosno da poljoprivreda i druge gospodarske grane nisu zapostavljene za rata, a potom i zbog generalnih ekonomskih zbivanja?

Hrvatska u cjelini ima velikih demografskih problema, jer se od 2009. bilježi više iseljenih nego doseljenih, a negativni prirodni prirast prisutan je u duljem razdoblju. Generalna negativna demografska kretanja bila su prisutna u jednom segmentu, ali su ratna zbivanja dodatno utjecala na njih. Osim toga, 1990-ih je znatan broj ljudi morao napustiti svoje domove. Tranzicijski problemi i kriza posljednjih godina dodatno generiraju demografske nedaće.

Što bi se trebalo desiti da demografski trendovi u Slavoniji postanu pozitivni?

Slavonija dijeli demografsku sudbinu Hrvatske u cjelini, s nekim posebnostima. Jedna od njih je loša gospodarska situacija, što pokazuje pozicioniranost pet slavonskih županija na rang-ljestvici razvijenosti; četiri od njih pet – Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska – zauzimaju četiri posljednja mjesta. Izuzetak je Osječko-baranjska županija, prije svega zbog gospodarske snage Osijeka. Redefiniranje i bolje pozicioniranje poljoprivrede (kroz navodnjavanje, okrupnjavanje zemljišta i ekopoljoprivredu) svakako bi pridonijelo barem manjem iseljavanju iz Slavonije, a problem nataliteta nešto je drugačiji i više je vezan uz modernizaciju društva. Slavonija je bila i ratno područje, pa bi povratak ratnih migranata mogao poboljšati demografsku sliku. No kako je od završetka rata prošlo gotovo 20 godina, teško je očekivati neke veće brojke po toj osnovi.

Skup u Požegi svake druge godine

Grad Požega daje veliku podršku projektima Instituta za migracije i narodnosti?

Otvaranje ureda Instituta u Požegi u svibnju prošle godine rezultat je ugovora o suradnji s tamošnjim gradskim vlastima. Zahvaljujući svesrdnoj podršci i angažmanu tadašnjega požeškoga gradonačelnika Zdravka Ronka, održan je i znanstvenostručni skup “Slavonija: sociodemografski i razvojni problemi/izazovi”, a ove je godine objavljen i zbornik radova s njega. Naša je ambicija da se skup u Požegi održava svake druge godine i da se u međuvremenu održavaju predavanja koja će se odnositi na prostor Slavonije. Već je održano predavanje na temu sociodemografskih promjena i nacionalnih manjina u slavonskim županijama, a za ovaj je mjesec predviđeno predavanje Šenola Selimovića pod nazivom “Turska Požega – kulturni i turistički brend”. Podrška koju nam pruža Požega dobar je primjer i za druge lokalne zajednice: jedan takav projekt Institut je realizirao na otoku Zlarinu.