Intrigator

Nova tvrtka iz sastava HŽ-a ponuđena na prodaju

Pružne ruševine

Uslijed daljnje rasprodaje svega onog što mediji patetično zovu obiteljskom srebrninom, nadati se da će tvrtka Pružne građevine doživjeti sudbinu Carga ili Hrvatske poštanske banke. Znači, da prodaja neće uspjeti

Vodeći hrvatski političari upravo navaljuju da poslušnički isprobaju sve najrazličitije liberalno-ekonomske svinjarije kojima su njihovi strani mentori, poklonici Vašingtonskog sporazuma, odavno izmaltretirali svoje sunarodnjake. Recimo, britanska vlada je prije 20 godina dosljedno nastavila politiku Margaret Thatcher, rodonačelnice žanra, te privatizaciji izložila državne željeznice, prikladno razbijene u brojne sastavnice koje su zatim svejedno trebale funkcionirati jedinstveno, efikasno i kvalitetno, a svakako pristupačno, u prijevozu putnika od točke A do točke B.

Nije uspjelo, jer su njihovi privatni gazde vukli kompoziciju svaki na svoju stranu, koristivši povjerenu im monopolističku poziciju da si naberu izniman profit – taj dio pak uglavnom je uspio. Putnici i radnici u tim istim Britanskim željeznicama prošli su kudikamo gore, kao što prikazuje primjerice slavni engleski filmaš Ken Loach u svom filmu “Navigatori”. Ali vratimo se na hrvatske tračnice: netom li smo posvjedočili fijasku prodaje HŽ Carga, najisplativijeg dijela nacionalne željezničke kompanije, a umalo žrtvovane portfelju jednoga međunarodnog sjecikese, dakle, na red je došlo i poduzeće Pružne građevine, inače najveća građevinska firma u zemlji.

Monopol kojim ona raspolaže jest održavanje pruga, onih u vlasništvu HŽ Infrastrukture, koja pak maćehinski izvrgava Pružne građevine postu, već neko vrijeme uporno kasneći s isplatama obavljenih poslova, pa se dug popeo na oko 200 milijuna kuna. S druge strane, Pružnim građevinama slabi položaj u odnosu na dobavljače, kojima one duguju već oko 140 milijuna. Na sve to je ovih dana hrvatsku vladu upozorio i Sindikat hrvatskih željezničara – baš kao da političari ne znaju zašto tako postupaju – podsjećajući na sve loše okolnosti namjerenog posla. Ipak, teško je odoljeti utisku da se Pružne građevine namjerno oštećuju, kao što se to inače radi s poduzećima osuđenima na imovinski otpis.

A nama ostaje, uslijed daljnje rasprodaje svega onog što mediji patetično zovu obiteljskom srebrninom, nadati se da će Pružne građevine doživjeti sudbinu Carga ili Hrvatske poštanske banke. Znači, da prodaja neće uspjeti zato što su trgovci bili toliko lakomi i brzopleti da je stvar propala već i na formalnopravnoj ravni, ili su predmet kupoprodaje prethodno tako obezvrijedili – recimo u globalnom bankarskom kontekstu – da se na koncu transakcija više nije mogla isplatiti. Cinično jest, no izgleda kako nam doista više toga može spasiti sama njihova prekomjerna zaigranost, negoli svi očajnički javni apeli zajedno.

Igor Lasić

Opomena širiteljima mržnje

Vijeće za elektroničke medije je zbog govora mržnje i poticanja na diskriminaciju na portalu Dnevno.hr izreklo opomenu vlasniku, tvrtki Portal Dnevno. Kako su u svom zahtjevu za preispitivanje koncesije za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga i zakonitosti rada portala Dnevno.hr naveli u Klubu zastupnika SDSS-a, taj portal je 8. aprila objavio tekst pod naslovom “Vukovarci pozivaju Hrvate na bojkot srpskih proizvoda! Evo popisa trgovina u kojima neće kupovati dok ćirilica ne izađe iz Vukovara”, uz popis rečenih trgovina s nazivima i adresama.

“Takvim pozivom došlo je do javnog poticanja na nasilje i mržnju protiv građana srpske nacionalnosti i ozbiljno je prekršen Ustav, Ustavni zakon o zaštiti prava nacionalnih manjina, Kazneni zakon, Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakon o elektroničkim medijima i niz europskih povelja i konvencija”, istakli su zastupnici SDSS-a, izrazivši zabrinutost što mnogi mediji, a među njima i javni, služe kao servis kampanje bojkota srpskih radnji, ne vodeći računa o tome da svojim ili tuđim porukama ne bi smjeli širiti međuetničku netoleranciju, stvarati atmosferu bezakonja i poticati mržnju i nasilje.

Vijeće je razmotrilo taj zahtjev i zaključilo da je portal Dnevno.hr prekršio član 12. Zakona o elektroničkim medijima kojim se brani poticanje, pogodovanje poticanju i širenje mržnje ili diskriminacije. “Razvidno je kako tekst objavljen u sklopu elektroničke publikacije Dnevno.hr ima sve ili gotovo sve elemente koji su sastavni dio govora mržnje na način kako je određeno u Zakonu”, ističe se u obrazloženju odluke o opomeni.

Članovi Vijeća ukazali su na to da u ovom slučaju glavni problem ne predstavlja činjenica što pružatelj i uredništvo elektronske publikacije ne vide problem u objavi ovakvog sadržaja. “Štoviše, još i ističe kako je popis trgovina uklonjen samo zato što se na popisu našla i osoba koja tamo ne bi trebala biti, tj. misli se na osobu hrvatske nacionalnosti”, ističe Vijeće, koje takav postupak vidi ne samo kao kršenje Zakona o elektroničkim medijima, već i izravno kršenje Ustavom proklamiranih načela jednakosti svih građana Hrvatske, zbog čega je i izreklo opomenu.

Nenad Jovanović

Kratko & jasno

Sanja Sarnavka, udruga B.a.B.e.

Tko normalan nije paranoidan?

Kada vam se u šest mjeseci obrate tri osobe prisilno smještene u psihijatrijske ustanove, javlja se opravdana zabrinutost

Predstavili ste izvještaj o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2013. godinu. Koja je najvažnija poruka?

Najvažnija je poruka da je u kontekstu ostvarivanja temeljnih ljudskih prava u Hrvatskoj loše onima koji ne pristaju uz političke elite i onima koji nedovoljno zarađuju. Najgore je to što one koji donose odluke i vode državu obespravljeni uopće ne zanimaju. U ime recesije osobe na pozicijama moći ničega se ne odriču, a svi nameti i nedaće pogađaju one izvan njihova kruga.

Mislite li da će dogodine biti još gore?

Gore nam je u odnosu na prošli izvještaj, a ne postoji nijedan pokazatelj da se situacija mijenja nabolje. Sve je više nezaposlenih, deložiranih, beskućnika, loše žive stare osobe i većina mladih, javni prostor preplavljen je govorom netolerancije i mržnje, socijalna pomoć se ukida ili svodi na tragikomične iznose, snižavaju se prava na zdravstvenu zaštitu. Nema sredstava za besplatnu pravnu pomoć ili je ona loša, pa većina ne ostvaruje pravo na pristup pravosuđu, a kamoli pravdi. Uglavnom, tužna slika 28. članice Europske unije.

Možete li pojasniti navode iz izvještaja po kojima se ljudi prisilno smještaju u psihijatrijske ustanove kako bi im se time branila sloboda govora?

Kada vam se u šest mjeseci obrate tri osobe sa sličnim problemom, javlja se opravdana zabrinutost. A kada vam se, nakon što se o njima piše u medijima, počnu javljati novi slični slučajevi, onda je vrijeme za uzbunu. Slučaj Marka Franciškovića to jasno pokazuje: on danas ima papir na kojem piše da je psihički potpuno zdrav, a devet je mjeseci odsjedio na zatvorenim odjelima psihijatrija s dijagnozom paranoidne shizofrenije samo zato jer je kritizirao neoliberalni kapitalizam i političke elite u Hrvatskoj. U prvoj dijagnozi piše da je paranoidan na institucije. Pitam se tko normalan nije paranoidan i alergičan na većinu institucija sustava u Hrvatskoj? Da li se osobi koja ima argumente daje dijagnoza ili se s njom raspravlja i nudi vlastita argumentacija? Pametnome dosta.

Dragan Grozdanić

Nadležni u panici zbog nedavnog otkrića povjesničara

Grobnica krivih ratnika

Na obilježavanju stogodišnjice Prvoga svjetskog rata državni vrh i strani izaslanici trebali bi položiti vijence ispred grobnice na Mirogoju, u kojoj pod natpisom “Palim hrvatskim vojnicima” ustvari leže posmrtni ostaci pripadnika mnogih naroda i vojski

Liječnici pokapaju svoje pogreške, arhitekti sade bršljan, a povjesničari su, prema svemu sudeći, prisiljeni pogreške drugih prekrivati nacionalnim zastavama i položenim vijencima – to se može zaključiti nakon uvida u posljednje pripreme za središnju nacionalnu proslavu obilježavanja stogodišnjice Prvoga svjetskog rata na zagrebačkom Mirogoju koja će, ne dođe li ubrzo do promjene stavova nadležnog Vladinog povjerenstva, proći u maskiranju još jednog skandaloznog falsificiranja povijesti iz Tuđmanovih vremena.

Naime, prema programu proslave, predsjednik Ivo Josipović i svi važni ljudi ove države, ali i izaslanici drugih zemalja, trebali bi 27. lipnja položiti vijence i odati počast ispred “Grobnice palih ratnika na Mirogoju” koju, nakon nedavne ubrzane obnove, krasi potpuno pogrešan natpis: “Palim hrvatskim vojnicima u Prvom svjetskom ratu 1914.-1918.” Pogrešan jer se, kako su “Novosti” o tome prve pisale, nedavno otkrilo da je ispod dojmljivog spomenika autora Vanje Radauša i Joze Turkalja kosturnica u koju su 1930-ih godina premješteni posmrtni ostaci više od 3.300 vojnika različite nacionalne, vjerske i vojne pripadnosti – najviše Hrvata, ali i stotine Mađara, Austrijanaca, Slovenaca, Bošnjaka i ratnih zarobljenika Srba, Crnogoraca, Rumunja i Rusa umrlih u zagrebačkim bolnicama tijekom Prvog svjetskog rata. Otkrio je to povjesničar Boris Kukić nakon temeljitog istraživanja povijesti grobnice dovršene 1940. godine, a na koju vlasti tzv. NDH, ali ni kasnije socijalističke vlasti, nisu uklesale ni postavile nikakav natpis. Međutim, to je bez ikakvih dozvola, suglasnosti i konzultiranja povjesničara učinilo društvo Hrvatski domobran 1994. godine. Objašnjavajući motive, a pozivajući se na odluke Odbora za podizanje spomenika žrtvama Bleiburga, u Hrvatskom su domobranu s ponosom tada isticali da je njihovom inicijativom “ugrađen slovima od bronce već navedeni natpis, tako da svaki prolaznik, a i čitava javnost zna – čije kosti tu leže i kome je posvećeno obilježje”.

Taj sporni natpis, odnosno njegovo uklanjanje i zamjena onim koji bi odgovarao povijesnoj istini, otvara problem nadležnosti institucija koje bi u sljedećih četrdesetak dana trebale donijeti odgovarajuće odluke, želi li se izbjeći neugodno objašnjavanje izaslanicima drugih zemalja zašto se nad kosturnicom s posmrtnim ostacima Mađara, Austrijanaca, Srba i Rusa odaje počast “palim hrvatskim vojnicima”.

No to, prema dosad dostupnim informacijama, nije prioritet Vladina povjerenstva za obilježavanje stogodišnjice Prvog svjetskog rata, koje je tek nedavno ozbiljnije počelo uviđati probleme s hrvatskom navikom da “na tvrdoj stini svoju povijest briše”. Jedno povjerenstvo, pet ministarstava i osam predstavnika drugih institucija, to je ekipa koja s ministricom kulture Andreom Zlatar Violić na čelu u iznimno kratkom roku treba ispraviti dosadašnje poigravanje poviješću. Naime, donošenje odluke o promjeni natpisa i uređenju grobnice u nadležnosti je Ministarstva branitelja, održavanje grobnice u nadležnosti zagrebačkog gradskog ureda, za promjenu natpisa potrebno je politička odluka na razini Povjerenstva na temelju preporuke Ministarstva kulture ili Ministarstva vanjskih poslova, ali i uz mišljenje struke i suglasnost Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, te zaključno – uprave groblja. O problemu nastalom neugodnim otkrićem na mirogojskom groblju dosad se, kako saznajemo, raspravljalo samo na sastancima u Ministarstvu kulture, od kojih je posljednji održan prije dvadesetak dana, a novi, na kojem će se raspravljati o mogućem prijedlogu promjene spornog natpisa, zakazan je tek za idući tjedan.

Vrijeme istječe, a dosad je svoj dio odradilo samo zagrebačko Gradskog povjerenstvo za obilježavanje Prvoga svjetskog rata. Njegov predsjednik Ivica Pančić ukratko je za “Novosti” potvrdio da je u suradnji s ostalim zagrebačkim uredima u rekordnom roku obnovljen spomenik na grobnici, a da su njenim otvaranjem potvrđeni navodi povjesničara Kukića kako tamo leže posmrtni ostaci vojnika različitih nacionalnosti i vojne pripadnosti. Upitan slaže li se s prijedlogom promjene spornog natpisa, bivši ministar branitelja poručuje da je to izvan njegove nadležnosti i upućuje na povjerenstvo na čelu s ministricom Zlatar Violić.

S druge strane, poručuju zlobni jezici, možda je ipak jednostavnije rješenje falsifikat dodatno maskirati, recimo prekrivanjem spornog natpisa vijencima i nacionalnim zastavama.

Miroslav Edvin Habek

Katran & perje

Čajanka Nenada Bakića

Angliste na vrbe

Koliko je nezaposlenih Hrvata prije ulaska u EU upisalo intenzivan tečaj naprednog engleskog jezika da bi našli posao u EU-u, urlikao je na HTV-u Nenad Bakić

HRT mijenja temeljnu djelatnost, pa se od ustanove javnog informiranja pretvara u instituciju javnog zdravstva. U posljednje se vrijeme posao nacionalne televizije sve više svodi na dokumentiranje javnih raspada psihe u pojedinaca.

Tako je bilo i u prošlotjednoj emisiji “Labirint”, kada je ovjekovječen slučaj Nenada Bakića, burzovnog mešetara, poduzetnika, makroekonomskog teoretičara, sakupljača sličica pripadnika Tea Partyja i općenito fundamentalista divljeg kapitalizma. Odmah na početku konfuznog izlaganja, ne skidajući blago sadistički osmijeh uobičajen za ljude s facijalnim grčem uoči katatoničkog stupora, Bakić je izvukao minobacač i zapucao najtežom municijom.

“Kako je socijalizam jako duboko ostao u glavama Hrvata i Slovenaca od svih naroda u EU-u, kod nas se promjena još uvijek smatra nečim lošim”, opako je navalio, gostujući u temi emisije o “netržišnom” obrazovanju nepotrebnih kadrova.

“Imate koncept države-majke koja skrbi o narodu, a narod se tome pokorava i svi voze trabante. Tu vam je ekstremni primjer Sjeverna Koreja ili socijalističke države Istočnog bloka, Jugoslavija, Rumunjska, Bugarska itd.”, nastavio je priprostim rječnikom gost emisije.

“Svega dva posto Hrvata se cjeloživotno obrazuje! U Danskoj ih je 30 posto! Koliko je nezaposlenih Hrvata pola godine prije ulaska u EU upisalo intenzivan tečaj naprednog engleskog jezika da bi našli posao u EU-u?!!!” urlikao je Bakić, dok je konsternirani urednik Petar Štefanić umalo kolabirao pod njegovim nasrtajima.

“Promijenio sam pet karijera u životu i svaki put sam se iznova obrazovao!” udario je šljagu Štefaniću megauspješni poduzetnik, demonstriravši opću poduzetničku kulturu.

“Ako ste anglist u Hrvatskoj – to je onaj koji izučava engleski jezik, a ne onaj koji ga zna govoriti – koja je vaša startna pozicija kada imate 100 milijuna ljudi kojima je engleski materinji jezik?”

Zatim je savjetovao mladeži da studira strojarstvo i elektrotehniku, kako bi u životu uspjeli poput njega. “Šteta je propustiti dobru krizu. Hrvate čeka operacija na otvorenom mozgu bez anestezije, jer mijenjati mentalni sklop je najteže”, dotukao je Bakić Štefanića, koji je posljednjim snagama uspio odjaviti ovaj prilog iz popularne psihologije.

Petar Glodić