Ministar za prava svih đaka

Sastanak novog ministra obrazovanja Vedrana Mornara sa saborskim zastupnicima nacionalnih manjina, održan 7. jula, urodio je odlukom da se povuče odredba njegovog prethodnika Željka Jovanovića po kojoj će u školskoj godini 2014/2015. najmanji broj učenika u srednjoškolskim odjeljenjima s nastavom na manjinskom jeziku i pismu biti sedam, čime su uvaženi zahtjevi da se stopira potez kojim su se ugrožavala prava učenika iz redova manjina, o čemu je javnost obaviještena tri dana prije sastanka.

Cijela je priča započela 14. maja, kada je Jovanović potpisao odluku o upisu u srednje škole, prema kojoj nije bilo moguće formirati razredno odjeljenje s manje od sedam polaznika, što bi ponajvećma pogodilo one đake koji time ne bi mogli konzumirati Ustavom i zakonima zajamčeno pravo o školovanju na jeziku i pismu svoje manjine.

– Mi smo, i kao Klub SDSS-a i kao Klub zastupnika nacionalnih manjina, tražili od Ministarstva da se preispita odluku koja nije u skladu s Ustavom, legislativom i međunarodnim aktima, ali ni odlukom Ustavnog suda iz 1997. kojom je onemogućena slična inicijativa tadašnje ministrice Ljilje Vokić – kazao je saborski zastupnik Dragan Crnogorac iz SDSS-a.

U spomenutoj odluci Ustavnog suda, donesenoj na zahtjev talijanske manjine, navodi se da se “Hrvatska obavezala na poštovanje stečenih prava nacionalnih manjina i da je iz naputka vidljivo da se manjine stavljaju u nepovoljniji položaj od dosadašnjeg”, pa bi njegova primjena bila ne samo ograničavanje, nego i potpuno uskraćivanje prava nacionalnih manjina. Osim toga, kako kaže Crnogorac, u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina piša da je školovanje na materinskom jeziku pravo, a ne mogućnost.

Iz Ministarstva prosvjete zastupnicima je 4. juna pisala pomoćnica donedavnog ministra Sabina Glasovac, koja se u svom dopisu nije osvrtala na odluku Ustavnog suda, nego je navela da će se najviše prosvjetno tijelo i dalje držati odluke o najmanje sedam upisanih učenika u pojedino odjeljenje. Takav je odgovor bio u suprotnosti s obećanjem već bivšeg ministra, koji je za posjeta talijanskoj školi u Puli obećao da će propis kojim se krše ustavna prava, kao i sporazum potpisan s Italijom, biti promijenjen.

– Umjesto odluke povučen je ministar, ništa se nije promijenilo, a rokovi za upise istječu – rekao je talijanski zastupnik Furio Radin, koji je na konferenciji za medije 4. jula rezolutno izjavio da će Vlada izgubiti njegovu podršku ako se ukine makar jedno odjeljenje na talijanskom, u čemu mu se pridružilo još nekoliko manjinskih zastupnika.

Tri dana kasnije, na sastanku zastupnika manjina s Vedranom Mornarom, usuglašeno je da će novi ministar odlučivati o posebnostima upisa učenika manjinske nacionalnosti u prvi razred srednje škole tako što će im se omogućiti upis izmjenom odluke u onom dijelu koji se odnosi na minimalan broj učenika po odjeljenju. Što to znači, objasnio je Dragan Crnogorac.

– Ispunjen je zahtjev manjina, jer će ministar dopustiti i manji broj upisanih po odjeljenju, a to će kasnije biti potvrđeno novom odlukom. U nekoliko sljedećih dana ministar će povući odluku koja je sada na snazi, a u idućoj neće biti odredbe o najmanje sedam učenika u odjeljenju. S obzirom na to da odluka stupa na snagu osmi dan od objave u “Narodnim novinama”, probit će se upisni rok koji traje do 14. jula, no najbitnije je da je Ministarstvo priznalo da je napravljena pogreška te da će u odjeljenjima moći biti i manje od sedam učenika – rekao je Crnogorac, napominjući kako su manjinski zastupnici opet morali inzistirati na zakonski zagarantiranom pravu.

– I ministar je to uvidio, pa smo svi zadovoljni što smo na zajedničkom sastanku riješili to pitanje – kazao je Crnogorac.

– Da je odluka ostala na snazi, u ovom trenutku ne bi toliko pogađala Srbe koliko pripadnike drugih manjina, prije svega Talijane i Čehe, koji bi na području Daruvara ostali bez deset odjeljenja po svim modelima nastave, a onda i bez škola i učitelja – rekao je Vladimir Bilek, zastupnik češke i slovačke manjine.

Mađari bi, po riječima svoga zastupnika Šandora Juhasa, ostali i bez školskog centra u Osijeku i bez srednjoškolskog obrazovanja na mađarskom jeziku.

– Odlukom bi se ugasilo nešto što je postojalo od turskih vremena, više od 450 godina, i što je bilo prekinuto samo u Kraljevini Jugoslaviji, dekretom Aleksandra Karađorđevića – rekao je Juhas, dodavši da je želja nacionalnih manjina da se pitanje školovanja na materinskom jeziku trajno riješi, odnosno da se prekine predupisna neizvjesnost učenika i roditelja koja se javlja svake godine.

– Što se tiče Srba, ima dosta učenika osnovnih škola koji pohađaju nastavu na materinskom jeziku, a zainteresirani su da s njom nastave i u strukovnim školama; njihov bi broj bio upitan jedino za smjer arhitektonskog tehničara u vukovarskoj Trećoj srednjoj školi, gdje bi morali pohađati nastavu na hrvatskom – kazao je Crnogorac, dodavši da druge manjine već u osnovnim školama imaju manji broj učenika, pa i iz tog razloga razredna odjeljenja u srednjim školama ne bi smjelo ograničavati na minimalnih sedam đaka. S njegovom ocjenom da je ministar Mornar povukao pravi potez slažu se i ostali manjinski zastupnici.

– Ministar je odmah uočio težinu koju ima Zakon o obrazovanju na jezicima nacionalnih manjina koji ne predviđa minimalan broj učenika, kao i ustavnu obavezu vezanu uz prava nacionalnih manjina – rekao je Radin.

– Romska manjina nema problema s ograničavanjem broja učenika u srednjim školama, jer nema ni škola na svom jeziku. Imamo Strategiju i Desetljeće Roma, ali nemamo nastavne programe i udžbenike. Kako pokrenuti učenje romskog ako nemamo ta dva elementa? – pita Veljko Kajtazi.

Na redu i registracija srpskih škola?

S obzirom na to da zahtjev za registracijom škola koje provode nastavu na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu nije ispunjen, iako su ga podržali svi roditelji čija djeca pohađaju takve škole, SDSS, ZVO, sva srpska manjinska vijeća i organizacije, pitali smo Dragana Crnogorca misli li da bi uspostavljena komunikacija s ministrom Mornarom i tome mogla pripomoći.

– Na sastanku smo se dotakli i tog pitanja, no nismo u njega ulazili jer nije bilo prostora. Ministar je rekao da ga tema zanima i da o njoj želi poseban sastanak. Nadam se da ćemo se sastati već u osmom mjesecu, prije nove školske godine – kaže zastupnik iz redova SDSS-a.