Kult ličnosti
Nataša Janjić Lokas
Darovita mlada glumica iz Zagreba igra ulogu Constanze, supruge Wolfganga Amadeusa Mozarta u predstavi “Amadeus”, prema komadu Petera Shaffera i u režiji Dore Ruždjak Podolski, koja je ovih dana premijerno izvedena na festivalu Grad teatar u Budvi. Uloga Mozarta povjerena je Filipu Križanu, a Salierija, osrednjeg kompozitora koji je bio Mozartov prijatelj ali i ljubomorni suparnik, Enesu Vejzoviću, uz ostale glumce zagrebačko-budvanske koprodukcije. “Scena na Svetom Stefanu vrlo je nadahnuta, pa smatram da smo uspjeli napraviti predstavu u kojoj se nizom ponekad nježnih, ponekad ekspresivnih pretapanja dobila cjelina u kojoj je ispričana vječna priča o borbi umjetnika u odnosu na grubu stvarnost i krute društvene i političke okolnosti”, rekla je Nataša Janjić Lokas.
Boris Poljak
Redatelj iz Splita, dobitnik je prve nagrade na festivalu u Karlovym Varyma, u programu dokumentarnih filmova do 30 minuta, za svoj film “Autofocus”. Film je sniman u Zadru i govori o turistima i njihovoj neprestanoj želji da se slikaju, bez obzira na to gdje se nalaze i što je u pozadini. “Otkrio sam da većinom snimaju svoje bližnje i to često ispred nekog običnog zida ili vrata koje mogu naći i u okolini u kojoj inače žive. Zapravo ih previše nije briga što se nalazi u pozadini slike i, uopće, za naše znamenitosti”, opisuje Poljak. Specijalnu nagradu u programu “Istočno od Zapada” dobio je debitantski film “Varvari” beogradskog redatelja Ivana Ikića. To je snažna tinejdžerska drama o odrastanju u svijetu bez perspektive i portret mlade generacije koja stasa u društvu izgubljenih vrijednosti. Glavnu nagradu Kristalni globus osvojila je neobična psihološka drama “Otok kukuruza” gruzijskog redatelja Georgija Ovašvilija, koja govori o odnosu čovjeka i prirode, dok je Grand Prix u programu “Istočno od Zapada” dobio film “Popravni razred” ruskog redatelja Ivana I. Tverdovskog.
Jagoš Marković
Kazališni redatelj iz Beograda, autor je predstave “Romeo i Julija” koja će biti izvedena na ovogodišnjim Dubrovačkim ljetnim igrama. Slavni ljubavni par glume još neafirmirani glumci Kristina Stevović i Robert Budak, a predstavnice zaraćenih porodica bit će Nataša Janjić Lokas i Jelena Perčin. Igre traju do 25. kolovoza, na oko 20 ambijentalnih lokacija, na kojima će više od 2.000 umjetnika iz cijeloga svijeta izvesti oko 80 dramskih, muzičkih, baletnih i drugih programa. U dramskom programu publiku još očekuju “Dundo Maroje” u režiji Krešimira Dolenčića, javno čitanje odlomaka romana “Ocean more” u izboru i adaptaciji Mani Gotovac, teatralizacija djela Ive Brešana u režiji Vinka Brešana i večer Arsena Dedića “Pisac opće prakse”.
Ivan Ivanji
Poznati prevoditelj, novinar i publicist iz Beograda, autor je knjige “Titov prevodilac” koja je nedavno doživjela svoje drugo izdanje i u kojoj autor opisuje svoje dugogodišnje iskustvo kao Titov prevoditelj, sticano u razgovorima s najvećim državnicima svijeta. Ivanji o Josipu Brozu kaže: “Ostajem uvjeren da je Tito bio ličnost svog stoljeća ne samo u našim regionalnim okvirima: bio sam ponosan što sam ponekad radio za njega. Čini mi se da je umio da bude skroman upravo zbog toga što je bio svjestan značaja svoje uloge u historiji. Prevodio sam i za desetine drugih. Volio sam Kardelja, Nikezića, Tepavca, Tempa, Veselina Đuranovića, a bilo ih je koje baš nisam volio… Od stranaca volio sam, na primjer, Brandta, Krajskog i Genschera, manje Schmidta, nimalo Ulbrichta i Honeckera. Sve to nije se smjelo odraziti na posao.” Ivanji je za svoje romane, publicistiku i prevodilaštvo dobio austrijski Orden časti za znanost i umjetnost prvog reda.
Milorad Pavić
Ove se godine navršava trideseta obljetnica od prvog izdanja “Hazarskog rečnika”, najprevođenijeg djela književnosti u Srbiji, koje je dosad prevedeno na 36 jezika širom svijeta. U listopadu će se navršiti 85 godina od rođenja, a krajem studenoga pet godina od smrti Milorada Pavića (Beograd, 15. listopada 1929. – Beograd, 30. studenoga 2009.). U manje od pet godina od njegove smrti objavljeno je više od 55 prijevoda “Hazarskog rečnika”, kao i ostalih Pavićevih knjiga. Njegove knjige doživjele su dosad ukupno 327 izdanja. “Hazarski rečnik” pojavio se 1984. godine u muškoj i ženskoj verziji, koje je autor jednom prilikom objasnio riječima: “Stvar je u tome što muškarac svet doživljava van sebe, u svemiru, a žena svemir nosi u sebi.”
Kazimir Maljevič
Retrospektivna izložba Kazimira Maljeviča (1879. – 1935.), velikog ruskog slikara i jednog od najznačajnijih predstavnika suprematizma, otvorena je 16. srpnja u galeriji Tate Modern u Londonu, a obuhvaća Maljevičeva djela iz ruskih, američkih i evropskih kolekcija. Maljevič je živio i radio u jednom od najturbulentnijih perioda 20. vijeka: rođen u vrijeme carske Rusije, doživio je i Prvi svjetski rat i Oktobarsku revoluciju iz prve ruke. Njegovi rani eksperimenti u slikarstvu doveli su ga do suprematizma – smjelog vizualnog jezika apstraktnih geometrijskih oblika i boja, okrunjenog slavnim “Crnim kvadratom”. Jedan od ključnih radova modernizma, “Crni kvadrat” prikazan je javnosti poslije pola stoljeća skrivanja nakon slikareve smrti.