Sve bazdi na politiku
Ništa od onoga što se tiče pravosuđa u Srbiji ne može proći bez skandala: od kvazireforme pravosuđa koja je krajem 2010. godine odstranila, bez jasnih i profesionalnih kriterija, gotovo tisuću dotadašnjih sudaca i tužilaca (pa ih je Ustavni sud Srbije vratio u sistem), do formiranja notarske službe ovih dana. Ono prvo zabrljala je bivša demokratska vlast, ovo sada naprednjačka.
Iako je Zakon o javnim bilježnicima donesen 2011., tek godinu potom – sada već nova, naprednjačka vlast – počinje s notarskim ispitima. Do danas su se promijenile tri ispitne komisije: prva je bila ona koja je ispitanike propuštala kroz sito i rešeto, ova posljednja je bila najpropusnija, a sastavljena je od simpatizera i funkcionara aktualnog Ministarstva pravosuđa. Na jednom od prvih ispitnih rokova 2012. godine, od 360 kandidata koji su izašli na ispit pismeni ispit je položilo njih 41, a usmeni 30. Pritom, ocjene koje su dobili bile su samo šestice i sedmice, za razliku od kandidata koji su polagali ispit 2014. godine (u travnju, svibnju i lipnju), i upravo oni čine više od 90 posto imenovanih kandidata za teritorij Beograda.
Problem je i u tome da je mijenjan Pravilnik o polaganju notarskog ispita. Na primjer, po onom važećem do 2013., komisija je imala šest članova, a jednog kandidata su provjeravala njena tri člana, po rasporedu koji za svaki ispitni rok utvrdi predsjednik komisije. Prema izmjenama, ispitna komisija sada ima pet članova, od kojih je jedan predsjednik. Prethodni pravilnik je propisivao da pismeni dio ispita ocjenjuju, nezavisno jedan od drugog, članovi komisije, ocjenama od deset do pet na pismenom ispitu. Konačna ocjena za pismeni dio ispita za svakog kandidata utvrđivala se kao prosjek ocjena koje je dao svaki član komisije. Onaj kandidat koji je od najmanje jednog člana komisije dobio ocjenu nižu od šest, nije položio pismeni dio ispita, pa mu se nije utvrđivala ni prosječna ocjena – taj je pao na ispitu. Po novim pravilima, taj “najmanje jedan član” zamijenjen je “većinom članova”, dakle oni glasanjem odlučuju o uspjehu nekoga tko polaže notarski ispit.
Novim pravilima je određeno da se pismeni ispit polaže četiri umjesto ranijih tri sata, nova ispitna komisija u kojoj su, između ostalih, osoba čiji je bračni partner optužen u korupcionaškoj aferi “Index” (na kragujevačkom Pravnom fakultetu; u Hrvatskoj su davno sudski završene i prva i druga slična afera, ovdje sve prijeti skorom zastarom), te osoba koja je visoki dužnosnik u Ministarstvu pravde Srbije. Kako god, ista ispitna komisija je praktički presudnim napravila – svoj dojam o kandidatima. Na temelju razgovora od dvije-tri minute s kandidatima koji su položili pismeni i usmeni ispit, dodjeljivala im je od nula do 15 bodova; najbolje su ocijenjeni oni koji su položili ispit u posljednja tri ovogodišnja roka. I ne samo to, već je ista komisija imenovala prvih 94 javnih bilježnika (umjesto sto, na što je zakonska pravila obvezuju), a potom je Ministarstvo obrazovalo Javnobilježničku komoru, iako je za osnivačku skupštinu – opet po obvezujućem slovu zakona – potrebno ne 94, već puni broj od sto bilježnika.
Tako je prije desetak dana za predsjednika Komore izabran kandidat koji je ispit položio u lipnju, a za njegovog zamjenika osoba koja je – i to popravni – položila u travnju ove godine. Kako kažu nezadovoljni koji su notarski ispit položili a nisu izabrani, natječaj za imenovanje notara raspisan je 5. lipnja, a 23. lipnja je održan ispitni rok, odakle su regrutirani skoro svi imenovani javni bilježnici, osim onih koji se na natječaj nisu prijavili.
Osim rijetkih medija koji su upozorili na probleme, stručna i ostala javnost bila je gluha na sve: tek nakon što je objavljeno da su neki kadrovi ministra pravosuđa Nikole Selakovića položili javnobilježnički ispit i javili se na natječaj – potom je on izjavio da je naložio da prijave povuku – ponešto se ipak o svemu čulo. No nije kraj. Proteklog vikenda, na maratonskoj sjednici Skupštine Srbije (od petka do nedjelje), po hitnom postupku su razmotreni zakoni neophodni da bi bilježnici mogli početi s radom (tarife i ostali prateći zakoni, tri ukupno) – i to je najslađi detalj u cijelom cirkusu – u ponedjeljak, 1. rujna. Kao što se uobičajilo, parlamentarna mašinerija je izglasala prijedloge tih zakona ne obazirući se na to da nije Vlada Srbije, već parlament taj koji odlučuje o onom osmodnevnom roku, nakon objavljivanja u “Službenom glasniku”, da bi bilo koji zakon stupio na snagu. Badava se nemoćna oporba bunila, pričala o poniženju Skupštine i samovolji vladajuće većine (i stranke), bilo je kao i obično, tiskara “Službenog glasnika” je noć s nedjelje na ponedjeljak radila iako je, čak i u Srbiji, vikend, sve da bi na silu i na brzinu izglasani zakoni stupili na snagu u ponedjeljak ujutro i da bi javni bilježnici mogli početi s radom. Službeno, barem.
Badava je bilo i to što su oporbenjaci pokušali dobiti barem tih osam dana odgode primjene zakona od dana objavljivanja, kako bi se bilježnicima dalo malo vremena da se pripreme. Pozivali su se na gužve na sudovima (koji će ovjere ugovora i slične poslove obavljati još šest mjeseci, ali su, na primjer, općine izgubile pravo ovjere potpisa), koje su nastale u proteklih desetak dana, na to da sve do nedjelje, 31. kolovoza, nisu objavljena ni imena ni adrese prva 94 javna bilježnika, kao ni njihove tarife.
Kako će to od ponedjeljka, 1. rujna, izgledati, neka posluži primjer Beograda, koji zvanično broji oko milijun i 700 tisuća stanovnika (nezvanično 2,5 milijuna) i koji će na gradskom teritoriju (mimo Lazarevca, Mladenovca i Obrenovca koji su izbornom gimnastikom dijelovi glavnog grada) u dogledno vrijeme imati 20 bilježnika. Od toga u najstarijoj jezgri grada, u dvije općine – dvoje, u Novom Beogradu, koji je postao poslovni centar grada, samo četvero, u Zemunu dvoje…
Inače, dosad je – od 2012. godine, kada su počeli ispiti za notare – taj ispit položilo 178 kandidata. Zašto je moralo ovako, zašto 94 od zakonski neophodnih sto, zašto najveći broj onih koji su ove godine položili ispit, pitanja su koja tek čekaju odgovore.
Iako sve bazdi na politiku, pa teško da će odgovori stići.