Grčka vlada kapitulirala pred kapitalom

Unatoč prošlotjednim krvavim demonstracijama, na kojima su sudjelovale stotine tisuća ljudi, a tri su osobe poginule, grčki je parlament izglasao zakon o štednji, na koju je Grčka jednostavno prisiljena zbog nemogućnosti otplate golemog vanjskog duga. Time je započela implementacija mjera štednje kojima se Grčka obvezala vratiti ranije dugove i srezati proračunski deficit sa 13,6 na tri posto do kraja 2014. godine, što su joj kao uvjet za isporuku 110 milijardi eura vrijedne pozajmice postavili Europska unija i Međunarodni monetarni fond (MMF).

U ponedjeljak je izglasan i prijedlog reforme mirovinskog sustava, prema kojemu se mirovine smanjuju za 11 posto, a dobna granica za umirovljenje žena podiže sa 60 na 65 godina. Uvode se financijske kazne za prijevremeno umirovljenje, a revidirat će se i popis zanimanja s beneficiranim radnim stažem i invalidske penzije.

Zaposlenima u javnoj upravi primanja se smanjuju za 15 posto, a božićnice i uskrsnice smanjuju ili potpuno ukidaju. U privatnom sektoru neće biti rezanja plaća, ali će novi zakoni omogućiti lakše otkaze i manju minimalnu plaću.

Grčka je već ranije iz proračuna dala 28 milijardi eura za spas bankarskog sustava, a proteklih mjeseci banke su kontinuirano dizale kamate, do te mjere da je zemlja došla na rub bankrota. Grčki se građani stoga bune da im se opet uzima novac kako bi se tim istim bankama vratili krediti s visokim kamatama. Osim toga, stručnjaci tvrde da će rezovi dodatno ugroziti ekonomiju, a dug debelo premašiti sadašnjih 300 milijardi eura. Mjere su, tvrde kritičari, samo kratkoročne, jer se njima neće otplatiti dugovi ni smanjiti deficit proračuna, budući da sredstva nisu namijenjena investicijama, već samo sprječavanju kolapsa financijskog sustava.

U nedjelju je, pak, postignut dogovor europskih čelnika i MMF-a da se osnuje fond od 750 milijardi eura za spas europske ekonomije, čime su se pokušali smiriti strahovi da će grčka kriza dovesti do sistemskog kolapsa financijskog sustava. Europske su burze odgovorile rastom, jer će se novac iskoristiti za vraćanje dugova država bankama, no već idućeg dana tržišta su ponovno potonula, nakon ocjena da će sada i bogatije europske države morati posuđivati novac da ga daju onima u krizi i time ugroziti vlastite kreditne rejtinge.