Mirela Holy: Ne može se bez državnog intervencionizma

Razgovarali smo sa saborskom zastupnicom i predsjednicom ORaH-a Mirelom Holy, koju građani svrstavaju među najpozitivnije političare u zemlji, dok se njezina stranka, prema ispitivanjima javnog mnijenja, čvrsto pozicionirala na trećem mjestu, iza HDZ-a i SDP-a.

Posljednji u nizu vaših istupa koji je izazvao nemalu pažnju bio je onaj o eksploataciji nafte u Jadranu. Tvrdite da bi to bilo neisplativo, a i ekološki štetno?

ORaH je početkom siječnja 2014. upozorio na višestruko štetne posljedice Vladinog dodjeljivanja poslova istraživanja Jadrana i komercijalnoga korištenja strateških energetskih podataka tzv. multi-client tvrtki Spectrum bez provedenih postupaka procjene utjecaja na okoliš i postupka javnog natječaja. Dakle nije riječ ni o kakvoj novoj stvari i nedavnim istupima. Naime, još u listopadu prošle godine postavila sam pisano zastupničko pitanje Vladi na tu temu, odnosno pitala sam štiti li Vlada javni interes suradnjom sa seizmičkom tvrtkom Spectrum; Vlada je odgovorila tek u siječnju ove godine, a iz odgovora se vidjelo da nije jedinstvena u pristupu tom projektu, odnosno da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, koje je provelo postupak, nije ni najmanje oduševljeno što ga je Ministarstvo gospodarstva uvuklo u cijelu priču. Vlada je u svom odgovoru javni interes branila dobivanjem dragocjenih informacija za provedbu javnih nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, što je prilično besmisleno – Ina je naime godinama provodila daleko detaljnija i preciznija istraživanja potencijalnih nalazišta ugljikovodika u Jadranu. Ono što izuzetno brine jest činjenica da je Vlada priznala da je strateške energetske podatke dobivene na temelju višegodišnjih istraživanja u koje je država – odnosno tada državna kompanija Ina – uložila milijarde kuna, besplatno ustupila privatnoj tvrtki Spectrum, koja trguje s tim podacima. Smatram da je time napravljena nemjerljiva šteta interesima države i interesima energetske kompanije koja je još, barem djelomično, u suvlasništvu države. Hrvatskoj javnosti, nažalost, nije poznato da je Ina u proteklim desetljećima provela daleko detaljnija istraživanja Jadrana (2D i 3D te bušenja) i da se znaju potencijalno isplative lokacije s ugljikovodicima. S obzirom na činjenicu da je Vlada Inine podatke ustupila Spectrumu, postavlja se pitanje tko će obešteti Inu i državu u slučaju zloupotrebe tih podataka. Potpuno je nejasno zašto nije proveden javni natječaj, iako se za multi-client poslove on uvijek raspisuje. Zaključak je da smo strateške energetske podatke države prepustili stranoj privatnoj tvrtki bez ikakvih argumenata, utvrđivanja javnog interesa i razloga za takvo postupanje, pa je potpuno legitimno postaviti pitanje zašto Vlada skriva multi-client ugovor sa Spectrumom i pogoduje li toj tvrtki. ORaH se ne protivi eksploataciji plina u Jadranu, naravno uz poštivanje svih standarda zaštite okoliša, ali se snažno protivimo eksploataciji nafte, jer je Jadran zatvoreno i plitko more, a obalno područje živi od turizma i ribarstva. Također, protivimo se ustupanju energetskog suvereniteta stranim kompanijama, a upravo to Vlada čini realizacijom ovog projekta.

Politika održivog turizma

Usprotivili ste se i masovnom tipu turizma. U svakom slučaju, neki vas već nazivaju radikalnom političarkom, a vašu stranku dijelom zelenog pokreta, koji ne osvaja više od 20 posto glasova. Slažete li se s tim ocjenama?

Što se tiče OraH-ova navodnog protivljenja masovnom turizmu, to je zlonamjerna konstrukcija novinarke “Globusa” koja je napisala tzv. reportažu o gospodarskom programu ORaH-a u kojoj je iznesen cijeli niz besmislica i apsurdnih konstrukcija. Jedini cilj toga zlonamjernog teksta bio je ismijati ORaH-ov program i stranku u cjelini. Novinarka nije željela raditi intervju na tu temu jer joj nije odgovaralo da autoriziramo tekst, pa si je dala nevjerojatnu pjesničku slobodu: povezivala je nespojive segmente razgovora te izmišljala i karikirala dijelove razgovora. Nadam se da je svojim uratkom zadovoljila želje onih koji su naručili tekst; u svakom slučaju, nanijela nam je veliku političku štetu.

ORaH se zalaže za strateški, planski i promišljeni pristup razvoju turizma, što podrazumijeva razvitak u onim oblicima i na onim lokacijama koje su logične za određeni tip turizma. Dakle netočno je da se protivimo masovnom turizmu, već smatramo da Hrvatska ima daleko veće potencijale za razvoj raznovrsnih turističkih niša od forsiranja sezonskoga, masovnog turizma, što je, nažalost, sada slučaj. Nije svagdje moguće, a i štetno je posvuda razvijati masovni turizam, pa i masovni turizam party ili koncertnog tipa, iako nam i takve lokacije i ponude trebaju. Neke su lokacije prikladne za razvoj elitnog turizma i na njima treba razvijati sadržaje koje korisnici takvih sadržaja žele. Smatramo da je velik potencijal u razvijanju održivih oblika turizma koji podrazumijevaju intersektorsku suradnju poljoprivrede, prometa (posebice razvoja željezničke infrastrukture i podizanja kvalitete željezničkih usluga) i održivo certificiranih hotela i ugostiteljskih objekata. Tu je potencijal i za građevinsku industriju (energetska učinkovitost u zgradarstvu) i industriju obnovljivih izvora energije (mali sustavi za toplinsku i električnu energiju). Stvari se neće dogoditi same po sebi ako država jasnim mjerama – transparentno, pravedno i učinkovito – ne pokaže koji su njezini prioriteti i u kojem smjeru želi da se Hrvatska razvija. Prijedlog politike održivog turizma predstavit ćemo do kraja godine i nadam se da će se zainteresirana javnost svojim komentarima i konkretnim prijedlozima uključiti u njezinu izradu kako bi ona doista bila u javnom interesu.

Ankete su vam vrlo naklonjene. Ako budete u prilici da koalirate sa SDP-om, hoćete li to učiniti? Odnosno, je li sadašnji predsjednik SDP-a glavna prepreka većoj suradnji dviju stranaka?

Ankete su jedno, izbori drugo. ORaH ne špekulira s izbornim rezultatima, nego radi na provedbi usvojenog Plana rada. Fokusirani smo na izradu i predstavljanje naših politika te nositeljica i nositelja tih politika, kao i na izgradnju stranačke infrastrukture. Uopće se ne bavimo političkim konkurentima, iako nas se non-stop pokušava ugurati u isti tor sa SDP-om. ORaH ne može surađivati sa strankama koje nisu vjerodostojne, koje ne poštuju vlastiti politički program, a SDP ne poštuje svoj program; nisam izašla iz SDP-a zbog nepoštivanja politika da bih na sljedećim izborima pomogla opstanku takve nevjerodostojne politike. Ako netko misli da je graditi stranku iz temelja lak i zabavan posao, taj ne zna ništa o tome. Bilo bi dobro kada bi se predstavnici medija i tzv. politički komentatori koji put pokušali iz vlastitih cipela uvući u tuđe, jer bi tada možda shvatili koliko su im spekulacije besmislene.

Za NATO je trebao referendum

U programu stranke otvoreno zagovarate antineoliberalnu politiku, no privatno vlasništvo i kapitalizam ipak ne dovodite u pitanje. Može li se to pomiriti?

Može. Država mora biti regulator koji nepristrano, bez pogodovanja, realizira zacrtane i usvojene strategije i planove uz pomoć investitora, privatnih ili javnih. Državni intervencionizam nužan je u području strateškog planiranja i nadgradnje, a projekti investitora, bez obzira na njihov vlasnički predznak, moraju biti u skladu s razvojnim planovima države. Ne smije se nastaviti uhodana praksa, vidljiva posebice u području prostornog planiranja kao jednog od najvažnijih segmenata strateškog planiranja države, da se lokalne i državne strategije i planovi prilagođavaju željama i zahtjevima investitora; svejedno je događa li se to zbog nesposobnosti i bezidejnosti ili pogodovanja i korupcije. Takav pristup u direktnoj je suprotnosti s politikom kao poslom u javnom interesu.

Koji je stav OraH-a prema NATO-u? Pitamo to zato jer je bivša članica stranke Andrea Feldman bila lobistica te alijanse?

Uvažavamo činjenicu da je Hrvatska članica NATO-a i nećemo potezati pitanje članstva, iako sam prilikom glasanja o ulasku u taj savez izašla iz sabornice kako ne bih glasala suprotno odluci Kluba SDP-a. Nisam željela glasati za ulazak Hrvatske u NATO iz dva razloga. Prvo, zato što smatram da je o tome trebalo provesti referendum, jer predstavlja prenošenje dijela suvereniteta države na međunarodni vojni savez. I drugo, zbog toga jer NATO smatram vojnim savezom koji primarno služi obrani (gospodarskih) interesa svojih najmoćnijih članica, a ne obrani teritorijalnog suvereniteta i mira u državama članicama.

Neki su prigovorili i drugim segmentima vaše vanjske politike, prvenstveno onima koji se tiču Rusije, Kine i drugih istočnih zemalja?

Opet o zlonamjernoj interpretaciji. Jer u našoj politici među ciljevima na tu temu, citiram, stoji: “Usmjeravati hrvatsku vanjsku politiku prema novim izazovima globalizacije (preustroj osoblja diplomatskih misija prema analizama robne razmjene s inozemstvom, u skladu s dva temeljna kriterija: prema glavnim investicijskim tržištima susjednih država, EU-a i SAD-a, te prema tzv. tržištima u nastajanju, emerging markets, posebice Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Koreje).” Smatram da je proglašavanje naše ukupne vanjske politike proruskom ili produkt želje da se zlonamjerno obmane javnost ili osoba koja iznosi takve tvrdnje uopće nije pročitala prijedlog naše vanjske politike.

Razbijanje predrasuda o konoplji

Prašinu ste podigli i zahtjevima za legalizaciju prostitucije i marihuane: zašto se za to zalažete?

ORaH se zalaže za liberalizaciju i legalizaciju konoplje i to ne samo indijske, kako se u medijima najčešće prikazuje, nego sve konoplje. Naša politika gospodarskih, okolišnih i socijalnih potencijala konoplje, industrijske i indijske, prva je politika koja je predstavljena, raspravljena i usvojena na Predsjedništvu stranke. Detaljno razrađujemo sve potencijale te čudesne kulture i nadamo se da ćemo takvom politikom pomoći u razbijanju mnogih predrasuda. Smatramo da će cjelovita liberalizacija i legalizacija konoplje za industrijsku, medicinsku i osobnu upotrebu dovesti do gospodarskog rasta, uspostave društva odgovornog prema svojim članovima, posebice onima ugroženima i slabijima, te pozitivnih učinaka na okoliš. Projekt liberalizacije i legalizacije konoplje u tom je smislu projekt održivog razvoja u punom smislu izraza, koji, uz ostalo, spaja značajan dio pozitivnih elemenata naše tradicije sa suvremenim trendovima ekonomskog razvoja, ali i vrlo diverzificiranim stilovima života sve većeg broja stanovništva.

Kolegice tek rade na prijedlogu politike rodne ravnopravnosti ORaH-a, a taj prijedlog neće zagovarati legalizaciju prostitucije, nego primjenu tzv. skandinavskog modela koji sankcionira korisnike usluga, a pružateljice usluga ne tereti ni prekršajno ni kazneno. Moj osobni stav razlikuje se od toga stava.

Koji je vaš stav o monetizaciji duga autocesta?

Protivim se monetizaciji jer smatram da u koncesije treba ići na početku projekta, a ne kada je on već realiziran i to samo zato da bi se pokrpale rupe u proračunu. Osim toga, monetizacija se ne može provesti jer na trećini trasa autocesta još nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi.

Zeleni novi dogovor prilika je za razvoj

Kako u političkom programu OraH-a pomiriti zahtjev za investicijama i zelenu politiku? Jedno s drugim čini se nespojivim?

To je nespojivo samo neznalicama ili onima koji su lobisti partikularnih interesa pojedinaca ili grupa – stvarnost demantira takve tvrdnje. Politika održivog razvoja politička je platforma Europske unije: u tome se slažu pučani, socijalisti i zeleni, jer je to pitanje zdravog razuma. Gospodarska platforma koncepta održivog razvoja je Zeleni novi dogovor (Green New Deal), koji se manifestira kao javne investicije u projekte energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije, sustave gospodarenja otpadom i dekarbonizacije privrede. Zeleni novi dogovor ujedno znači decentralizaciju, otvaranje novih radnih mjesta u ekološkim industrijama, otpor prema industrijama koje produljuju štetan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi, fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. Suprotno onome što govore teoretičari i praktičari neoliberalnoga ekonomskog modela, on nije trošak i opterećenje, nego prilika za novi i kvalitetniji razvoj. To nije obećanje utopije, idealnog svijeta koji ne postoji osim u mašti djece cvijeća, nego konkretna zbilja velikog broja razvijenih, ali i ne toliko razvijenih zemalja.

Projekti održivog razvoja u europskim državama, ali i u SAD-u i Kini, otvaraju nova radna mjesta i trasiraju put za gospodarski oporavak; konkretne brojke iz statističkih izvješća to dokazuju. Poštivanje visokih standarda zaštite okoliša nije jedini preduvjet za oporavak i jačanje hrvatskoga gospodarstva u smjeru realizacije Zelenoga novog dogovora. Kvalitetan razvoj hrvatskog društva možemo ostvariti samo ako postignemo sklad socijalne pravednosti, zaštite okoliša i transparentnog, učinkovitog modela “jednakih pravila igre za sve”. Upravo stoga državna tijela moraju biti uzor odgovornog ponašanja prema okolišu, a ORaH se zalaže za održivu javnu nabavu, implementaciju ideje tzv. zelene uprave u administraciji, održive gospodarske projekte (poput projekata obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, “ozelenjivanja” transporta), dekarbonizaciju privrede poticanjem inovacija i modernih tehnologija, održivu poljoprivredu i održivo ribarstvo, te gospodarenje otpadom i realizaciju održivih vodnih projekata.