Ako ne možeš ravnatelja, biraj v. d.-a

Otkako je postalo jasno da sadašnji sastav Programskog vijeća HRT-a nije u stanju izabrati novog glavnog ravnatelja, krenula je bitka za izbor novog vršitelja dužnosti.

Do njega će doista doći lakše jer je potrebna natpolovična većina (šest glasova), dok za izbor ravnatelja treba dvotrećinska većina (osam glasova). No i to je samo teorija jer se “na terenu” u posljednje vrijeme vodi teška bitka za svaki glas.

Još je donedavno zamjenik predsjednika Programskog vijeća Siniša Grgić relativno lako dobivao potrebnu potporu za takva imenovanja, no otkako je DORH počeo istraživati njegovu ulogu u Otoku znanja, izostala je podrška nekih, donedavno mu vjernih članova. No ni “lijevo krilo” ne može glatko osigurati šest glasova.

Čini se da će prevagu donijeti glas glumice Anje Šovagović, koja je još donedavno zdušno stajala uz HDZ-ovu struju, no Grgiću je zamjerila inzistiranje na smjeni Hloverke Novak Srzić, pa bi se lako moglo dogoditi da glasa za nekog kandidata ljevice. Ukoliko aktualno vodstvo HRT-a ne uspije “kupiti” glas od preostalih pet članova “ljevice” (Marina Škrabalo, Damir Grubiša, Hašim Bahtijari, Sanja Modrić i Dragan Crnogorac), narednih šest mjeseci HRT će s prefiksom v.d. vjerojatno voditi Duško Radić ili Damir Šimunović.

Toga je svjestan i dio Vijeća sklon HDZ-u, pa se posljednjih dana sve češće čuju tumačenja kako izbor novog v.d. vodstva nije ni potreban, jer Zakon o javnim ustanovama kaže da se v. d. bira na mandat od godinu dana, a sadašnji je, Josip Popovac, imenovan je u prosincu 2009. na šest mjeseci.

Temelj za takvu odluku proizlazi iz Zakona o HRT-u, pa Grubiša ne sumnja da Vijeće treba ponovno birati v. .d.-a na mandat šest mjeseci ili do izbora glavnog ravnatelja. No, kako im u proteklih pet mjeseci to nije pošlo za rukom, zatražio je da kao tijelo snose kolektivnu odgovornost.

– U Vijeću su se stvorile dvije grupacije. Prva tvrdoglavo želi samo jednog kandidata, dok je druga za kompromis. No do kompromisa nije došlo ni nakon što smo promijenili pravila izbora, iz čega se može zaključiti da dio ljudi nije spreman prihvatiti demokratske načine odlučivanja – kaže Grubiša, koji je pokrenuo inicijativu za kolektivnom ostavkom Vijeća, nakon izbora novog v. d.-a.

Ta inicijativa, očekivano, nije naišla na odobravanje desne struje, pa tako ni predsjednika Vijeća Zvonka Milasa, koji kaže da će sam odlučiti hoće li podnijeti ostavku ili ne. Grubiša ima rješenje i za to.

– Ako ne damo svi ostavku, onda se mora očekivati ostavka najodgovornijeg, a to je Milas, jer on nije djelovao integrativno i u smjeru kompromisa, a upravo je to zadaća predsjednika – kaže Grubiša.