Pokrajine

Zavičajno udruženje Srba Ozrena i Posavine u Borovu

Druženje uz šargiju i pesme rodnog kraja

Zavičajno udruženje Srba Ozrena i Posavine sa sedištem u Borovu prvi put je obeležilo svoju krsnu slavu – prenos moštiju Svetog Save. Tim povodom u crkvi Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana u Borovu održani su sveta liturgija i obavljen slavski obred. Potom je u parohijskom domu organizovan posni slavski ručak za članove udruženja, koji su proslavu nastavili uz šargiju, violinu i prepoznatljive pesme svog zavičaja.

– Budući da se Ozren gora smatra svetom zemljom Nemanjića, što dokazuje i manastir tamo izgrađen, odlučili smo da krsnu slavu posvetimo Svetom Savi i zato smo izabrali 19. maj – kaže Rajko Lukić, predsednik udruženja.

Kum i domaćin ovogodišnje slave bio je protojerej – stavrofor Čedo Lukić, prvi borovski paroh i član predsedništva, dok je kumstvo preuzeo Miroslav Mikerević, preduzetnik iz Bobote gde će sledeće godine biti organizovana proslava.

Zavičajno udruženje Srba Ozrena i Posavine osnovano je krajem oktobra prošle godine, a danas okuplja 60-ak članova. Sedište im je u Borovu, ali se planira osnivanje zavičajnih klubova u Bršadinu, Boboti, Trpinji, Negoslavcima i drugim mestima u kojima živi značajan broj ljudi čiji su koreni sa Ozrena i iz Posavine. D. B.

Akcija mladih zagrebačkih antifašista

Uredili spomenik prosinačkim žrtvama

Nekoliko članova udruženja mladih antifašista grada Zagreba nedavno je očistilo spomenik prosinačkim žrtvama na području Dubrave u Zagrebu. Po riječima njihovog predsjednika Maria Šimunkovića, to je bila jedna od njihovih akcija njegovanja sjećanja na antifašističku borbu, usmjerena da se tim hrabrim ljudima oda zaslužena počast.

Šesnaest antifašista, hrabrih ilegalaca, ustaše su objesili dan nakon partizanske akcije blizu Zagreba, 20. decembra 1943. za stupove javne rasvjete u Dubravi. Među njima i Bogdana Ogrizovića, čije ime nosi jedna od najpoznatijih knjižnica u gradu.

Njihovu žrtvu Zagreb nije zaboravio, pa je nakon oslobođenja najdulja ulica u Dubravi bila nazvana Ulicom prosinačkih žrtava. 1959. je podignut je i spomenik, rad Dušana Džamonje, a pored raskršća s Konjščinskom ulicom postavljen obelisk sa spomen pločom.

Devedesetih je ulica u Dubravi preimenovana, a spomenik i obelisk su devastirani, postajući tako dio od 3.000 spomenika i spomen obilježja koja su u Tuđmanovom režimu uništena, uklonjena, oštećena ili devastirana. 

– Od tada tek rijetki čuvaju uspomenu na te izvanredne ljude koji su dali živote za našu slobodu, ističu u udruženju. N. Jovanović

Episkop Gerasim pisao predsjedniku i premijerki

Stop krađama crkvenih zvona

Episkop Gornjokarlovačke eparhije Gerasim ovih je dana uputio predsjedniku Ivi Josipoviću i premijerki Jadranki Kosor protestna pisma.

Razlog pismima su, u posljednje vrijeme, učestale krađe zvona sa pravoslavnih crkvi na području Gornjokarlovačke eparhije. Za sada nepoznati počinioci ili više njih, kako se to obično u policijskim izvještajima kaže, ukrali su i odnijeli zvona sa crkvi u Gornjoj Čemernici, Komogovini i prije par dana u Velikoj Graduši.

U pismima vladika Gerasim moli i traži od prvih ljudi RH da svojim autoritetom utječu na ministra policije Tomislava Karamarka da poduzme sve zakonske mjere u sprječavanju daljnjih krađa i napada na hramove u Gornjokarlovačkoj eparhiji Srpske pravoslavne crkve.

Tijela Gornjokarlovačke eparhije do sada su uputila dva protestna pisma ministru Karamarku, tražeći punu zaštitu pravoslavnih hramova, ali do sada ništa nije poduzeto u zaštiti te su krađe zvona nastavljena. M.C.

Promocija knjige Darka Derenja u Pakracu

“Inventura” spomenika i crkava Zapadne Slavonije

Po riječima recenzenta Filipa Škiljana, voditelja Arhiva Srba u Hrvatskoj, služeći se postojećom literaturom, Derenj je “inventarizirao” kulturnu baštinu Srba na području Požeško-slavonske županije

Jedna od knjiga koja će se sasvim sigurno koristiti prilikom proučavanja istorije Srba na prostoru današnje Požeško-slavonske županije je monografija “Kulturno-historijski spomenici i sakralni objekti na području Požeško-slavonske županije” koju je napisao Darko Derenj.

Monografija sadržava sudbinu kulturno – historijskih spomenika, mahom iz narodno – oslobodilačke borbe i pravoslavnih crkava od njihovog nastanka do današnjih dana kada je većina njih u devastiranom i zapuštenom stanju.

Uz opis svakog pojedinog spomenika i crkve stoje podaci o nastanku, razvoju, odnosno izumiranju sela, mjesta u kojima se toponimi nalaze kao i samih žitelja koji su ne tako rijetko dijelili sudbinu istorijskih spomenika svog mjesta.

Kao što sam autor ističe, knjiga čije je izdavanje sufinanciralo Ministarstvo za dijasporu Republike Srbije, treba poslužiti kao pisano svjedočenje pokušaja da se 500 godina istorije Srba na ovim prostorima izbriše ne samo kroz fizičko uništavanje i protjerivanje stanovništva, već i kroz duhovno uništavanje sakralnih objekata i spomenika žrtvama fašističkog terora.

U monografiji koju je izdalo Vijeće srpske nacionalne manjine Požeško-slavonske županije, Derenj je uz tekst svakog spomenika i sakralnog objekta dokumentirao i fotografiju sadašnjeg stanja.

Po riječima recenzenta Filipa Škiljana, voditelja Arhiva Srba u Hrvatskoj, služeći se postojećom literaturom, Derenj je “inventarizirao” kulturnu baštinu na području županije.

U promociji knjige u Pakracu sudjelovali su predstavnici grada Pakraca, Vijeća srpske nacionalne manjine Koprivničko-križevačke županije, općine Đulovac i grada Daruvara.

O monografiji kao bogatoj građi koja nudi aktuelne podatke o sakralnoj baštini i spomenicima NOB-a na području općina Jakšić, Brestovac, Velika, Čaglin, te gradova Lipika, Pakraca, Pleternice, Požege i Kutjeva, govorio je profesor Gojko Bosanac koji je istaknuo da je Derenjev rukopis dobra osnova za daljnji istraživački rad.

Paulina Arbutina

Aktivni članovi “Prosvjete” iz Malog Gradca

Gostovali u Novom Sadu i Prigrevici

Ovog su proljeća članovi pododbora SKD “Prosvjeta” u Malom Gradcu učestvovali na dvije manifestacije u Srbiji – Danima krajiške kulture u Novom Sadu 24. aprila i Banijskoj večeri u Prigrevici početkom maja.

Po riječima članice pododbora Milice Sanković, na novosadskoj manifestaciji gostovalo je 26 članova pododbora – folkloraša i muzičara koji su, kako je riječ o očuvanju starih običaja i instrumenata, svirali na dvožici.

Malogračani su sa sobom donijeli i košaru punu autohtonih banijskih jela, od kobasica do kolača. Na manifestaciji na kojoj su inače učestvovala 33 društva iz Srbije i okolnih zemalja, iz Hrvatske je sudjelovao i pododbor “Prosvjete” iz Bijelog Brda.

U Prigrevici je bilo samo četvoro članova pododbora koji su prisustvovali Banijskoj večeri i tamo održanom kulturno umjetničkom programu. Položili su vijence na spomenik herojima Banije i razgledali bogato opremljenu biblioteku i etnografsku izložbu starih predmeta i običaja čiji će dio, ako se ostvari dogovor između Malogračana, Prigrevičana i hrvatskog Ministarstva kulture, biti i jedna izvorna banijska kuća.

Osim učešća na manifestacijama, Malogračani se pripremaju i za već tradicionalne “Susrete na Baniji” koji će se održati 31. jula ove godine.

– Cilj manifestacije je da očuvamo tradiciju ovoga kraja, a u isto vrijeme želimo se upoznati s drugim običajima iz cijele zemlje i šire. U proteklih sedam godina uspjeli smo okupiti naše pododbore iz Istočne i Zapadne Slavonije, Like, Korduna, Dalmacije, Gorskog kotara, Moslavine, Banije i ostalih regija Hrvatske, kao i iz Kragujevca, Aranđelovca, Lazarevca, Prigrevice, Beograda i Tavankuta, kažu članice Pododbora Milica Sanković i Ljuba Vrga.

Osim nastupa folklornih i pjevačkih grupa koji nije takmičarskog karaktera, održat će se i malonogometni turnir. Prijave se primaju do 20. jula, ističu u pododboru. N. Jovanović

U Kumrovcu na Dan mladosti

Više policije nego u Niksonovo doba 

Opuštajuću atmosferu izletničkog dana u Kumrovcu, sa tek kratkotrajnim pljuskom, “naoblačila” je jedino pojava brojnih policajaca i pripadnika interventne policije

Više od 11 hiljada ljudi krajem maja proslavilo je u Starom selu Kumrovcu svoj dan, pod prepoznatljivim sloganom “Dan mladosti – dan radosti”. Na 118. godišnjicu Titovog rođenja prisjetili su se nekadašnjue državu, na bratstvo i jedinstvo koje ih je u njoj spajalo.

Dok su Tita jedni uzdizali u visine članovi Zdruga udruga i hrvatski pravaši nazivali su ga zlikovcem. No, pored prosvjeda ljudi koji “mrze”, pažnju su zaslužili upravo oni koji “vole”. Pripadnici svih naroda i narodnosti iz najudaljenijih krajeva Jugoslavije tog dana slili su se autobusima i automobilima u mali Kumrovec.

Na ovogodišnju 65. obljetnicu  pobjede nad fašizmom u II. svjetskom ratu, Tomislav Badovinac, predsjednik Saveza društava “J. B. Tito”, ustvrdio je “pobjeda nad naci-fašizmom je ostvarena, no on i dalje živi. U interesu je čovječanstva da se spriječi njegova povampirenost. NDH utemeljenu na zločinima, neki žele proglasiti pretečom hrvatske države, no ona je velika sramota”.

– Pod Titovim vodstvom izvojevana je sloboda u borbi protiv antifašizma čime je stvoreno pravednije i humanije društvo ravnopravnosti – rekla je Vesna Čulinović-Konstantinović, predsjednica Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH. Okupljenima su se obratili i predstavnici antifašista iz Srbije, BiH, Slovenije i Makedonije.

Štovaoci Tita ponosno su odjeću ukrasili crvenim maramama, pionirskim ili partizanskim kapama. Neki su posudili uniformu djedova. No, bilo je i starih partizana i partizanki koji su ponovno, prepuni davno proživljenih emocija, obukli partizanske odore s ordenjima. Među njima bila je i partizanka Ljubica Jekić, pripadnica 8. kordunaške divizije, kojoj je kao bolničarka pristupila 1942. godine, u 16 godini. Pokazujući medalje za hrabrost, ispričala je da je tri puta ranjavana, ali “da opet mora proći isto, život ne bi mijenjala”.

– Brinula sam i previjala ranjenike, često puta kidajući dijelove odjeće, radi zavoja. Bilo je teško, no bila je to ljubav prema drugovima – rekla je Lj. Jekić iz Vojnića.

Atomosferu zajedništva upijali su svi prisutni. Oči su se caklile na Titove slike i parole, koje su godinama iste: “Što je više kleveta i laži, Tito nam je miliji i draži!”

Općina Kumrovec prepoznala je značaj Dana i vrijednost Titova lika za seoski turizam, pa su na glavnim prilazima selu bile postavljene drvene “barikade”, kako bi naplatili ulaznice za obilazak i razgledavanje etno kućica sa prikazima nekadašnjeg seoskog života.

Opuštajuću atmosferu izletničkog dana u Kumrovcu, sa tek kratkotrajnim pljuskom, “naoblačila” je jedino pojava brojnih policajaca i pripadnika interventne policije. Kako su neki naveli, policije je bilo više nego prije 40 godina kada je Kumrovec posjetio američki predsjednik Ričard Nikson.

Mirna Jasić

Južni i sjeverni mjesni odbor SDSS-a u Puli

Prije godinu dana osnovani su gradski ogranak SDSS-a u Puli, a potom i organizacija Istarske županije, pa je došlo vrijeme za osnivanje mjesnih odbora. Pulu je lokalno rukovodstvo stranke podjelilo na Sjever i Jug, te je dogovoreno da se tako zovu i mjesne organizacije.

Na inicijativu Mirjane Galo, predsjednice gradske organizacije Pula, mjesni odbor Jug osnovan je u utorak, 25.5. 2010. Za predsjednika je izabran Slavomir Antanasković, a za potpredsjednika Mirko Janjić. Samo dva dana kasnije, na inicijativu Slavomira Antanaskovića, održana je osnivačka skupština mjesnog odbora Sjever. Za njegovog predsjednika odabran je Miloš Bajić, dok će funkciju potpredsjednika ovog mjesnog odbora obavljati Goran Kostić. Na obje osnivačke skupštine sve odluke donesene su jednoglasno, zbog čega je predsjednica pulskog SDSS-a izrazila veliko zadovoljstvo.

Novoosnovane mjesne odbore će voditi mladi ljudi, koji će pokušati da omasove i podmlade članstvo. Obzirom na to da će se iduće godine vršiti popis stanovništva jedan od njihovih glavnih ciljeva bit će animiranje što većeg broja Srba da se kao takvi i izjasne. A. D.

Kružni tok u Belom Manastiru

Baranjci koji su prije dvije-tri godine putovali npr. kroz Mađarsku ili Austriju mogli su se uvjeriti da kružni tokovi ubrzavaju i olakšavaju saobraćaj kroz brojna raskršća, ali i da predstavljaju ukrase za mjesta u kojima se nalaze.

Tada smo se mogli tek pitati kad će se takva prometna rješenja pojaviti i u Baranji. Nismo ih, na sreću, morali dugo čekati. Prošlei ove godine izgrađeni su kružni tok u Belom Manastiru i dva u Kneževim Vinogradima, a planira se i gradnja kružnog toka u centru Bilja.

Sa zadovoljstvom možemo reći i slikom pokazati da i belomanastirski kružni tok predstavlja ukras dijela grada u kome se nalazi, a nalazi se između ulica Republike, Petefi Šandora i Petra Preradovića. J. N.

Lukićevoj “Foki” nagrada “Zaharije Orfelin”

Žiri Udruženja srpskih pisaca Švicarske između osam knjiga objavljenih 2009. godine, prispjelih na konkurs tog Udruženja, odlučio se da roman “Foka” pisca Miodraga Lukića iz Badena, dobije ovogodišnju književnu nagradu “Zaharije Orfelin”.

Na konkursu su učestvovali i sljedeći pisci: Marko Ružićić s knjigama “Poklon” i “Rajko Banović-Učo”, Varadinka Miloradović s “Akordima života”, Žarko Nikolić-Legenda s knjigom “Hrabrost srca”, Sena Hegi Milošević s knjigom “Jedno srce, a dve domovine”, Milka Kajganić s “Čitankom Korduna” i Jasna Milovanović s djelom “U zlatnom kavezu”.

Odluka o dobitniku saopćena je na svečanosti u prostorijama Srpskog kulturnog društva u Cirihu. Pošto nagrađeni pisac nije bio prisutan, u njegovo ime nagradu (povelju i 500 franaka) primila je njegova kći Dejana Lukić. M. K.