Poništite natječaj, na djelu je nezakonitost
Povodom uzurpacije poljoprivrednog zemljišta na benkovačkom području, ovaj put od strane lokalne samouprave, saborski klub SDSS-a uputio je pismo predsjednici Vlade Jadranki Kosor, ministrima pravosuđa i poljoprivrede te Državnom odvjetništvu. Traži se da spriječe daljnje štetno postupanje sa zemljištem na području od posebne državne skrbi (PPDS).
Na konferenciji za novinare, održanoj nakon što je Grad Benkovac objavio javni natječaj o davanju na prodaju i u zakup na 20 godina 210 hektara zemljišta u deset katastarskih općina, čiji su većinski stanovnici Srbi, saborski zastupnik i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac ustvrdio je da su natječajem obuhvaćene i privatne čestice te je od nadležnog ministarstva zatražio njegovo poništenje. Sporne se čestice nalaze u katastarskoj općini Kolarina, gdje se u zemljišnim knjigama kao njihovi vlasnici vode fizičke osobe Ilija Ikač, Đuro Ikač i Jasminka Mrkić. Bez njihova je znanja zemljište, koje su ionako uzurpirali pojedinci iz Lepura i na njemu posijali ječam, ponuđeno na javnom natječaju.
Društveno se rastočilo, uzima se privatno
– Benkovac je šampion u otežavanju situacije srpskim povratnicima. Ne vodi se računa o zaštiti privatnog zemljišta građana srpske nacionalnosti, koji su prvo bili na udaru pojedinaca što su otimali zemlju povratnicima, dok država nije stala u njihovu zaštitu. Sada država radi to isto, samo na drugačiji način. Mora se zaustaviti trend prema kojem se Hrvatska automatizmom upisuje u zemljišne knjige, bez provjere u pravu narav i katastar. Pri upisu vlasnika potrebno je više puta provjeriti tko su stvarni vlasnici i nikako se ne smiju zaobilaziti podaci iz katastra – komentirao je Pupovac praksu države da se, nakon Zakona o vlasništvu iz 1997, ubrzano knjiži na zemljišne čestice koje su nekada vođene kao općenarodna ili društvena imovina ili imovina društvenih poduzeća.
– Srbi koji su bili u izbjeglištvu nisu bili informirani o tome što se događa s njihovom zemljom. Gdje bismo stigli da je država na takav način vodila brigu o bankama? Ovako, društveno se rastočilo, a privatno se uzima – kaže Pupovac i poručuje da država mora pomoći ranjivoj grupi, u ovom slučaju građanima srpske nacionalnosti, u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa.
– Sutra se u toj neugodnoj poziciji mogu naći i drugi građani koji nisu u prilici zaštiti svoje vlasništvo. Naime, u Hrvatskoj se kao društveno vlasništvo vodi milijun i pol čestica.
Često se zna čuti da su mnogi sami krivi za svoje sadašnje stanje, jer nisu sredili vlasničke papire.
– Ni u samom Zagrebu nije u proteklih 30 godina provedena uknjižba vlasništva. Imate situacije da su fizička lica otkupila stanove, a posjeduju samo kupoprodajne ugovore, jer je u zemljišnim knjigama na mjestu njihove zgrade ucrtana livada. Kakve bi reakcije bile kada bi se na stanove tih ljudi uknjižila država? – pita Pupovac.
Ratko Gajica naglašava da je na djelu nezakonitost, jer je evidencija vlasništva nesređena na relaciji zemljišne knjige-katastar. Rok za sređivanje nereda je 2015, a sve dotle je prijelazno razdoblje. To vrijedi i za benkovačko područje.
– Davanje poljoprivrednog zemljišta u zakup na 20 godina u takvoj situaciji je otimačina i jasna poruka ljudima kojih tu nema da nisu poželjni. Prema tome, ovaj potez nije samo štetan i nepravedan, on je nezakonit – ocjenjuje Gajica.
Kakvo je stanje u zemljišnim knjigama najbolje govori podatak da u Kolarini šest zemljišnih čestica, po vlasničkim papirima, ima čak 140 vlasnika. Iako novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu potiče na rješavanje problema usklađivanja zemljišno-knjižnih odnosa s katastrom, upitan je njegov efekt na loše informiranu i raseljenu izbjegličku populaciju. Zakon u nepovoljan položaj stavlja upravo posjednike državnog zemljišta, kojih je puno na PPDS-u. Naime, iako su faktički u posjedu zemlje i upisani u katastar, ovim zakonom oni mogu biti izbrisani jer nisu vlasnici.
Slučaj porodice Zečević
– Pravno gledano, zemljište smo izgubili, a da to nismo znali. Sada nam jedino politika može pomoći da stvarno ne postanemo narod i selo bez zemlje – kažu stanovnici benkovačkog kraja. Još uvijek sumnjaju u namjere lokalne samouprave, koja je natječaj raspisala samo za zemljišta koja koriste stanovnici srpskih sela.
Spomenimo ovaj put slučaj porodice Zečević: njihov posjed u Jagodnji Donjoj ometa Ivica Žepina (iako im se i država pribilježila kao vlasnik), a oni se ne usuđuju razgovarati s njim jer strahuju da će ih fizički napasti. Pozvali su i policiju, koja je intervenirala, te Općinskom državnom odvjetništvu podnijela optužni prijedlog. I tu posao policije prestaje – niti je ovlaštena iščitavati zemljišno-knjižne izvatke, niti može uvoditi stranke u posjed bez sudske presude i zahtjeva sudskog izvršitelja. Dakle, Zečevićima jedino preostaje dugi građansko-pravni spor, a puno smo se puta mogli uvjeriti kako takvi sporovi najčešće završavaju – s nepovoljnim ishodom i podebljim računom za sudske troškove.