Boyle predvidio transplantaciju i GPS navigaciju
Iako nam izgledaju kao čuda suvremene znanosti, ideje koje su dovele do satelitskog upravljanja, presađivanja organa i kozmetičkih operacija nisu novog datuma. Naime, prije 350 godina jedan znanstveni pionir sastavio je popis želja za koje se nadao da će ih znanost ostvariti u dalekoj budućnosti. Zaista je začuđujuće koliko je Robert Boyle, filozof i osnivač moderne kemije, u svojim predviđanjima bio točan. Ta lista uključuje let, suvremenu zdravstvenu skrb radi produljenja života, proizvodnju sintetskih vlakana, podvodna istraživanja i GPS navigaciju.
U šezdesetim godinama 17. stoljeća Boyle je u Engleskoj bio jedan od osnivača Kraljevskog društva, a njegov popis, koji nikad dosad nije bio prikazan javnosti, dio je izložbe kojom se obilježava 350. godišnjica tog društva. Smatra se kako je Boyle, vodeća intelektualna figura svog vremena, popis zapisao uz pomoć asistenta, diktirajući mu svoja predosjećanja. Rezultat je popis od 24 želje, o kojima je vodio žustre i detaljne rasprave s kolegama znanstvenicima, a koje su prosječnom čovjeku zvučale kao neostvariv san.
Prva Boyleova želja bila je produljenje života. S obzirom na to da je prosječan životni vijek na početku 17. stoljeća bio tek 40 godina, ta mu se želja sigurno ostvarila. I današnjim znanstvenicima to ostaje jedna od najintrigantnijih tema. Sljedeće o čemu je razmišljao bilo je obnavljanje mladosti ili bar nekih njezinih odlika, kao što su novi zubi ili boja kose kao u mladosti. Tri stoljeća kasnije, pomoću suvremene stomatologije, ljudi su počeli dobivati nove zube, a mladenačke nijanse umjetnih boja postale su spas za osijedjele uvojke. Ostale njegove želje pokrivaju ključne izume u inženjerstvu, kemiji i medicini. Neke od njih, poput transmutacija vrsta minerala, životinja i biljaka, i danas su na samom rubu znanosti.
Nedavno je profesor Jonathan Ashmore, član engleskog Kraljevskog društva, rekao kako su Boyleova predviđanja u znanosti bila zaista izvanredna. Njegove nade za liječenje raznih bolesti pomoću presađivanja organa i lijekova za smanjenje osjećaja boli te pomoći kod spavanja postale su sastavni dio suvremene medicine. Profesor Ashmore je rekao kako bi bilo fascinantno kad bi danas napravili sličan popis sa željama za budućnost.
Mnoge Boyleove želje odražavaju se u predmetima koji će se moći razgledati na londonskoj izložbi posvećenoj 350 godina znanosti. Izložba pokazuje kako su velika imena poput Christophera Wrena, Isaaca Newtona, Charlesa Darwina i Humphreyja Davyja oblikovala budućnost. Primjerice, bit će izložen komad drveta na kojem je rasla Newtonova jabuka, zajedno s primjerkom “Podrijetla vrsta” koji je Kraljevskom društvu dao Darwin.
Robert Boyle, koji je u Europi postao poznat svojim opsežnim pisanjem o kemiji i religiji, primjer je osobe koja je živjela ispred svog vremena. Njegov način razmišljanja u svemu je bio usklađen s modernim vremenom. Po njemu je nazvan i poznati Boyle-Mariotteov zakon koji povezuje obim plina s tlakom. Inače, ovaj genijalni znanstvenik zastupao je tezu kako se zbog objektivnog promišljanja ne smije biti ničijim sljedbenikom. U skladu s njom svoje je najvažnije znanstveno djelo nazvao “Skeptični kemičar”.