Pokrajine

Nagrada vukovarskim dokumentaristima Bubalu i Kovaču

Priča o ljudskoj upornosti

Dokumentarac TV produkcije Zajedničkog veća opština, autora Slavka Bubala i Darka Kovača, govori o životnoj borbi invalida Zorana Vinčića iz Mirkovaca

Na prvom festivalu autorskog filma zemalja podunavskog regiona pod nazivom “Profest-Apatin 2010. godine”, koji je u Banji Junaković kod Apatina održan 21. i 22.maja, učestvovala je i TV produkcija Zajedničkog veća opština s dokumentarnim filmom Slavka Bubala “Zoran” i osvojila specijalnu nagradu za četvrto mesto u kategoriji televizijske reportaže.

S radovima na temu “Lepota različitosti” za festival se prijavilo 117 autora  iz 8 podunavskih zemalja. Među 20 reportaža, 12 televizijskih i 8 radijskih, koje su  nominovane za tri glavne nagrade i prikazane na festivalu, našao se i 16-minutni dokumentarac novinarsko-snimateljskog dvojca Slavka Bubala i Darka Kovača.

– I sama nominacija za jednu od nagrada u tako velikoj konkurenciji za nas je bio veliki uspeh i priznanje. Za festival smo se prijavili na inicijativu voditelja naše produkcije Srđana Kolara, ali bez nekih velikih očekivanja pošto u film nisu uložena nikakva materijalna sredstva sem onog što inače koristimo u svakodnevnom poslu. Nismo imali ni puno vremena. Dok su neki autori imali spremne filmove koji su urađeni pre godinu ili dve i već su se pojavljivali na drugim festivalima, mi smo naš uradili za nepunih nedelju dana. Mislim da je za taj uspeh  presudna priča jer ako je priča dobra, onda tu onaj ko je sve to snimao i sastavljao nema neku veliku ulogu. Treba to samo malo poslagati i na određeni način približiti gledaocu, skromno će Slavko Bubalo, urednik TV produkcije ZVO-a i autor filma.

Proteza umesto čekića

Priča koja nosi naslov “Zoran” govori o upornosti. Zoran Vinčić je četrdesetpetogodišnjak iz  Mirkovaca  pored Vinkovaca koji je u teškim ratnim okolnostima ostao bez desne podlaktice, ali se bez obzira na činjenicu da je invalid nije predao. Oženjen je suprugom Jovankom s kojom ima petoro dece, četiri sina i ćerku. Ova porodica je drugačija od ostalih jer se svi osim majke bave karateom, i to veoma uspešno. Druga, još veća  posebnost je u tome što je Zoran samouki vajar koji od drveta pravi izuzetno lepe skulpture i gravure.

– Zanimljivo je da Zoran sve proteze za ruku izrađuje sam od nekakvih oluka u koje zakuje drvo, a sama proteza mu, dok izrađuje figure, služi umesto čekića. Kada je publika videla neke od takvih detalja, vrlo je emocionalno reagovala i meni je to bio jedan od pokazatelja da je priča uspela. Bilo je puno pozitivnih komentara u toku same projekcije, ljudi su se osvrtali prema nama hvaleći film…, kaže Bubalo dodajući da je bez obzira na temu, priča optimistična jer Zoran i njegova porodica, koji još žive i u skromnim materijalnim uslovima, naprosto  zrače voljom za životom.

Prvu nagradu u kategoriji televizijske produkcije dobio je film pod nazivom  “Začinjeno suncem i ljubavlju” autorke Jelene Đokić iz banjalučke Nezavisne televizije, dok je u kategoriji radio-emisija pobedila reportaža “Zajedno nekada, zajedno sada” Aleksandre Andrić iz Radio Tuzle.

Nagrade za prva tri mesta bile su novčane u iznosu od 30 hiljada do 80 hiljada dinara.Festival su organizovali Televizija Trend iz Bačke Topole i Skupština AP Vojvodine uz tehničku podršku RTV Vojvodine, Skupštine opštine Apatin i Banje Junaković.

Dragana Bošnjak

Prijem kod dožupana vukovarsko-sremskog Đorđa Ćurčića

Okupila se generacija karlovačkih bogoslova

Đorđe Ćurčić, zamenik župana vukovarsko-sremske županije, primio je u Palači Srem u Vukovaru generaciju karlovačkih bogoslova, a sada sveštenika koja se okupila u Vinkovcima u povodu proslave 17 godina mature. Susret generacije karlovačkih bogoslova 1989-1993. održava se svake godine, a ovoga puta domaćini su bili Vinkovačka parohija i njen sveštenik prota Predrag Azap.

U okviru ovoga susreta odslužena je najpre sveta liturgija u hramu Svetog Duha u Vinkovcima, a potom je u Vukovaru upriličen prijem u sedištu Vukovarsko-sremske županije, gde je sveštenike i njihove supruge primio dožupan Ćurčić koji ih je upoznao s radom županije i konkretnom saradnjom sa SPC-om. Po završetku prijema svi gosti i uzvanici su zajedno s dožupanom Ćurčićem otišli u restoran “Mornar” na Dunavu gde je pripremljen svečani ručak.

Sveštenstvo ove generacije pokazalo je uspešan rad u misiji Srpske pravoslavne crkve, a žive i rade na svim prostorima bivše Jugoslavije, u Loznici, Valjevu, Bjelovaru, Vukovaru, Vinkovcima, Zrenjaninu, Derventi, Novoj Varoši i Prnjavoru. Razredni starešina ove generacije bogoslova je sadašnji rektor Bogoslovije svetog Arsenija u Sremskim Karlovcima, prof. protojerej-stavrofor Dušan Petrović. (Info-služba Eparhije OSPiB)

Odavanje počasti žrtvama logora Jadovno

I ove godine 26. juna bit će odana počast žrtvama kompleksa ustaškog logora Jadovno. U toj preteči Jasenovca, u samo 132 dana njegovog postojanja 1941. godine, ubijene su 40.123 osobe. Na nepotpunom poimeničnom popisu žrtava, koji je sačinio Đuro Zatezalo, nalaze se imena 10.502 žrtve.

– Većina onih koji znaju nešto o Jadovnu, poistovjećuju ga sa Šaranovom jamom. Nije im za zamjeriti, pošto putokaza do tamo nema – kaže Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno 1941. iz Banjaluke.

– Neko se pobrinuo da se Jadovno rijetko pominje, da se spomenik izgradi čak i van šumske saobraćajnice, na mjestu gdje ga je namjerniku gotovo nemoguće naći, da se mjesto samog logora ne može naći. Ovo prikrivanje samog događaja ustaškog zločina ima svoj jasan kontinuitet. Tokom poslednjeg rata, žrtve su ponovo ubijene, jer su sve spomen-ploče porazbijane a spomenici minirani – ističe Bastašić.

Ističući da su Srpsko narodno vijeće i Udruženje odredili 24. jun kao Dan sjećanja na Jadovno, Bastašić kaže da će se 26. juna prva komemoracija održati kod Šaranove bezdane jame, u krugu devastiranog spomen-obilježja pobijenim žrtvama. Drugi dio komemoracije bit će održan u spomen-području logora Slana na Pagu, a predviđeno je da Zatezalo održi istorijski čas na nedavno pronađenom mjestu logora Jadovno, šest i pol kilometara udaljenom od Šaranove jame. N. Jovanović

Prva zbirka pesama daljskog humoriste Milovana Ćurčića

Vragolasti debitant u šezdesetoj 

Ćurčićev humor sa satiričnom žaokom izleće iz erotskih i tzv. patriotskih pesama, te aforizama, ubadajući u ljudske predrasude, licemerje i društvenu stvarnost koja neguje lažne vrednosti

“Dečje pesme za odrasle” naslov je knjige pesama Milovana Ćurčića, koja je u izdanju Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” pododbora Dalj nedavno izašla iz štampe. Promocija prve pesničke zbirke poznatog daljskog humoriste održana je u prepunoj sali Doma kulture u Dalju pred posetiocima koji su se nasmejali do suza.

– Puno sam vremena proveo na pozorišnim daskama i na raznim priredbama, ali nikad nisam imao tremu kao večeras, priznao je Ćurčić. Ovaj duhoviti 60-godišnjak, po zanimanju nastavnik biologije i hemije, kaže kako se oseća srećnijim i rasterećenijim, ali i starijim jer je izlaskom knjige iza sebe nekako ostavio detinjstvo i ušao u ozbiljnije godine. Ćurčić se pisanjem pesama počeo baviti za potrebe skečeva koje je zajedno sa svojim prijateljima izvodio na popularnim daljskim mačkarama. Iako su ga svi nagovarali da pesme koje već godinama javno izvodi, objedini  i konačno izda knjigu, on je oklevao.

– Bez lažne skromnosti, smatrao sam da to nije vredno truda niti finansija, ali na nagovor i uz pomoć prijatelja – Drage Ocića Trulje, Đorđa Nešića i Stevana Babića, knjiga je ipak ukoričena. Zahvaljujem najviše SKD Prosvjeti Zagreb i pododboru Dalj koji je finansirao izdavanje ove knjige, istakao je Ćurčić.

Knjiga sadrži 50-ak pesama podeljenih u nekoliko ciklusa. U jednom od njih autor na duhovit način, pomalo i sa nostalgijom, progovara o svom detinjstvu, o Velikom sokaku u kojem živi, a koji se našao i na naslovnici knjige.

Prašina Velikog sokaka

Upravo je “Detinjstvo pedeset i pete” u kojoj je opevao poznatu daljsku ulicu, njegova najdraža pesma, za koju je rekao da je svaki put izgovara drugačije i da ona, zapravo, još uvek nije dovršena.

Glavni “krivac” za izlazak knjige Milovana Ćurčića je njegov dugogodišnji prijatelj i saradnik Dragoljub Ocić Truljo koji ga je na to pre nekoliko meseci uspeo nagovoriti.

– Milovana poznajem od detinjstva, a nekih 35 godina zajedno smo proveli u dramskoj grupi KUD-a Branko Radičević u Dalju. Sve što sam naučio vezano za glumu, kulturu i “nekulturu”, našalio se Ocić, naučio sam od Milovana i to je jedno veliko iskustvo i bogatstvo. On je jednostavno čovek otvorenog srca, kaže ovaj pedesetogodišnjak.

– Humor i nepretencioznost, osnovne su odlike poezije Milovana Ćurčića, napisao je u zapisu o autoru pod naslovom “Prašina Velikog sokaka”, pesnik Đorđe Nešić iz Bijelog Brda.

– Reski humor dolazi do izražaja u stihovima o babama i dedama, ali još uvek je to iz vizure unuka. Humor sa satiričnom žaokom izleće iz erotskih i tzv. patriotskih pesama, te aforizama, ubadajući u ljudske predrasude, licemerje i društvenu stvarnost koja neguje lažne vrednosti, navodi Nešić.

– Ipak, kad se do kraja sagleda ovo što je Milovan Ćurčić ispisao, iz rukopisa iskače šestogodišnjak koji radoznalo posmatra svet oko sebe i, vukući šerpu, diže uvis prašinu Velikog sokaka, zaključuje u pogovoru naš poznati pesnik.

U programu promocije učestvovali su Bogdanka Ćurčić kao recitatorka te muzičari Nikola Popović iz Dalja i Mirko Delibašić iz Vukovara koji je izveo i dve kompozicije na stihove iz objavljene knjige Milovana Ćurčića. D. Bošnjak

Poplavljena općina Čaglin

Uzelac hitno osigurao vojne čamce

Poplavljeno područje općine Čaglin u Požeško-slavonskoj županiji posjetio je potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac. Nabujala Lonča koja je preplavila neizgrađenu branu, poplavila je cestu koja spaja Čaglinska sela Sapnu i Darkovac sa njihovim općinskim sjedištem. Lonča je izazvala nevolje mještanima tih sela jer im voda stigla do samih kuća i staja te tako onemogućila da mnogi od njih dođu do stoke koja je ostala zarobljena.

Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac odmah je intervenirao i osigurao hitnu pomoć u vidu vojnih čamaca koji su žiteljima bili neophodni dok se Lonča nije povukla u svoje korito. Također, Uzelac je pozvao na saradnju načelnika opštine Ivana Đurina, da se cesta kraj nedovršene brane izmjesti na viši teren kako više ne bi dolazilo do odsijecanja sela od ostatka svijeta.

Pored potpredsjednika Vlade Slobodana Uzelca i načelnika opštine Ivana Đurina, poplavljeno područje posjetili su predsjednik županijskog vijeća srpske nacionalne manjine Darko Derenj i Predrag Kusić predsjednik općinskog vijeća srpske nacionalne manjine. P. A.

Spašena naselja Luč, Šumarina i Šećerana

Nabujala i baranjska Karašica

Nakon obilnih i dugotrajnih kiša koje su se krajem maja i početkom juna ove godine sručile na istočnu Hrvatsku, podzemne vode, nabujale rijeke i rječice poplavile su brojne njive i zaprijetile naseljima u Slavoniji.

Činilo se da će Baranja biti pošteđena jer je moćni nasipi (bentovi kako ih naziva lokalno stanovništvo) čuvaju od visokih voda Dunava i Drave. Baranjce su, međutim, iznenadile visoke podzemne vode, koje su poplavile polja te napunile podrume u Belom Manastiru i drugim baranjskim naseljima, ali još više rječica Karašica i to ne ona slavonska, kojoj se u pjesmi pjeva da teče “do Valpova od Našica”, nego baranjska, koja izvire “oko Rac-Mečke” u Mađarskoj, istočno od Pečuja, a kod Luča ulazi u Hrvatsku i nakon 30 km, tekući podno sjevernih obronaka Baranjske planine, utječe u Dunav.

Karašica je “kanalizirana” još 1800-1805. godine i danas ima uređeno korito zaštićeno nasipima, no ove je godine dostigla vrlo visok vodostaj pa je, na mostovima gdje su nasipi niži, na ustavi kod Šećeranskog jezera i na dijelovima nasipa između Luča i Šumarine, zaprijetila opasnost da se izlije u polja i poplavi dijelove naselja Luč, Šumarina i Šećerana. Ojačavanjem nasipa vrećama napunjenim pijeskom i zatvaranjem nižih dijelova nasipa opasnost je otklonjena, a nabujala mutna voda završila je uglavnom tamo gdje joj je i mjesto – u Dunavu. Šteta će biti samo na okolnim poljima i na mostovima na poljskim putevima. Najgore su, čini se, prošli vlasnici nekoliko kuća u Ulici Augusta Šenoe u Šumarini, kojima su podzemne i slivne vode došle tik do kuća i samo su zečji nasipi spasili njihove kuće od poplavljivanja.

Jovan Nedić

Centar za razvoj i investicije SNV-a u Dalmaciji i Lici 

Radionice za kozare i ovčare

Centar za razvoj i investicije Srpskog narodnog vijeća održao je u Benkovcu, Kistanjama i Gračacu radionice o kozarstvu i ovčarstvu, na kojima se govorilo o problemima i preventivi u zdravstvenoj zaštiti ovaca i koza, o uzgoju i hranidbi, sa osvrtom na najčešće probleme i greške.

Na radionicama kojima se odazvalo tridesetak većih proizvođača dalmatinskog podneblja govorili su veterinari Rodoljub Džakula, jedan od iskusnijih uzgajivača sa područje Sunje i Antun Kostelić sa Veterinarskog fakulteta.

Učesnike radionice najviše su se zanimali za preparate koji se upotrebljavaju kod domaćih životinja, ali raspitivali su se i o uslovima koje EU zahtjeva za dobivanje poticaja. Tu prije svega ubrajamo uslove dobre poljoprivredne prakse i smještaja stoke koji su kod naših proizvođača u jako lošem stanju pri čemu je neophodna adaptacija postojećih objekata kako bi uspjeli ostvariti poticaje Evropske unije.

Jedno od pitanja koje se moglo čuti je preventiva od čestih bolesti kao što je šepavost ovaca, mastitis i metiljavost s kojima se proizvođači u svakodnevnom životu i ne tako rijetko sreću, a koja dovodi čak do uginuća životinja.

Centar za razvoj i investicije najavljuje sljedeće radionice već na jesen s tematikom prilagodbe uzgajivača stoke standardima Evropske unije kako bi se poljoprivredne zadruge i obiteljska poljoprivredna gospodarstva na područjima od posebne državne skrbi pripremili za ulazak Hrvatske u EU. P. A.

Medijski danak krizi

Ugašen “Nedjeljni Glas Slavonije”

Foto: Nedjeljni Glas

Potpis

Prvi i posljednji brojevi “Nedjeljnog Glasa Slavonije”

Tekuća ekonomska kriza prouzročila je gašenje još jednih slavonsko-baranjskih novina. Nakon što je s posljednjim danom prošle, 2009. godine prestao izlaziti osječki “Slavonski dom”, u nedjelju, 30. maja 2010. godine ugasio se, nakon 249 objavljenih brojeva, i “Nedjeljni Glas Slavonije”. Od tada subotnji broj “Glasa Slavonije” postaje dvobroj.

“Nedjeljni Glas Slavonije” izlazio je na 32 stranice, s brojnim tematskim cjelinama namijenjenim porodičnom štivu jer su posebni dijelovi bili za djecu i tinejdžere, žene, enigmatičare, ljubitelje sporta…, dok je uvodni dio bio informativan s informacijama iz Osijeka, Slavonije i Baranje, Hrvatske i svijeta. Glavni urednici bili su Bojan Divjak, Zoran Jaćimović i Damir Gregorović.

Prvi broj “Nedjeljnog Glasa” objavljen je 9. marta 2003. godine. Na njegovoj naslovnoj stranici najavljena je za ljeto 2003. godine gradnja osječkog Eurodoma (koji je danas skoro gotov), dok je glavna vijest posljednjeg broja bio neobičan ulov hrvatskih carinika na graničnom prijelazu Bajakovo: piton od 2,5 metra zatvoren u torbu u prtljažniku autobusa.

Od 1. do 99. broja dvije stranice bile su rezervisane za križaljke i ostale enigmatske vrsta, a od 100. do posljednjeg broja jedna stranica, s tim da je enigmatska rubrika (inače pripremana u Belom Manastiru) izostala samo nekoliko puta. Do 160. broja, uz prekide, objavljivana je i polustranična enigmatska rubrika za djecu pod naslovom “Feniksove zagonetke”. J. Nedić