Ovakav kapitalizam je monstruozan

Ova knjiga je namijenjena akademskoj zajednici, ali i svima koje zanima kako podići nivo znanja u financijama i politici, rečeno je na promociji knjige Branke Mraović “Globalni novac – politička uvjetovanost financijske informacije”, održanoj 17. juna na Geodetskom fakultetu u Zagrebu. Knjigu Branke Mraović, inače pročelnice katedre za organizacijsku teoriju i menadžment na Geodetskom fakultetu, izdalo je Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta”.

Novac je moć

Ističući da se ova teoretičarka sociologije bavi financijskim stvarima, profesor Dejvid Krauder, direktor Centra za istraživanja korporacijskog upravljanja s univerziteta De Montfort iz Velike Britanije, naglasio je da će knjiga mnogima pomoći da shvate probleme te prirode.

Profesor Zvonko Lerotić s Fakulteta političkih nauka u Zagrebu rekao je da knjiga sadrži članke pisane u periodu od osam godina i da se bavi temom globalnog novca kao početka globalizacije, tezom da je novac vrsta moći, kao i socijalnom kritikom financija. Ističući da su u knjizi zastupljeni stavovi i tvrdnje brojnih filozofa, Lerotić se pozvao i na tezu o dvostrukom karakteru novca – jednom razarajućem i uništavajućem, a drugom podsticajnom jer je pojava novca pomogla čovjeku da iziđe iz primitivnog stanja i stvori modernu civilizaciju.

– Čitaoci mogu biti apsolutno svi, samo što se ja obraćam prije svega akademskoj zajednici za koju smatram da treba biti glas javnosti, rekla je nakon promocije Branka Mraović.

Rekavši da bi svojom knjigom željela povezati ljude financija sa stručnjacima iz drugih znanstvenih disciplina, bez obzira na to da li su to inženjeri, liječnici ili profesori lingvistike, autorica je naglasila da se to u svijetu radi vrlo uspješno.

– Time bi mogli utjecati na obrazovne sustave koji traže reformu, ocijenila je i izrazila očekivanje da će knjigu čitati i u susjedstvu, “prije svega u Srbiji, u Bosni i Hercegovini, a sigurna sam i da će je čitati i Slovenci koji znaju hrvatski”.

Izvoz patologije

Otkud ideja za knjigu, pitali smo autoricu. 

– A kako nekom može pasti na pamet da razbija državu, otpusti 400 hiljada ljudi i to zove demokracijom? Zapravo je to knjiga o raspadu, ne samo Jugoslavije. Slični su modeli korišteni i u Indiji: Salman Rušdi u “Djeci ponoći” govori o primjeru uništavanja čitavih regija. To je priča o pozadini vremena hladnog rata, ističe autorica knjige.

Ona smatra važnim i razotkrivanje divljeg kapitalizma u filmovima.

– Smatram da je plejada filmaša učinila veliku uslugu ne samo Americi, nego ljudima u svijetu, zato što, kritizirajući ili parodirajući kapitalizam na životnim primjerima, govori ljudima da to nije jedina opcija. Ljudima se nakon raspada socijalističkog bloka nameće istina da je socijalizam propao jer nije valjao, pa nam jedino ostaje kapitalizam, pri čemu se ne pravi razlika između tržišta i kapitalizma. Ovaj predatorski kapitalizam nije kapitalizam o kome je sanjao Adam Smit, to nije kapitalizam o kome su sanjali Britanci ili očevi američke demokracije. To je kapitalizam Margaret Tačer i Donalda Regana koji je uništio povjerenje u zapadnjačke vrednote jer je vlastitom narodu učinio veliko zlo. U knjizi koristim analize brojnih anglosaksonskih autora koje govore koliko je to monstruozan sustav. Moja knjiga nije protiv Amerike, Britanije ili Zapada, ona govori o patologiji koju su nam prenijeli. Osnovna poruka moje knjige je: opasno je kad se nekritički kopira neki sustav, što ljudi koji se bave privatizacijom najbolje znaju, kaže Branka Mraović.