Pokrajine
11. Međunarodni festival folklora na istoku Hrvatske
Mađari, Bugari i Grci zaplesali u Borovu
Posetioce su posebno oduševili Grci koji su na borovskom festivalu nastupili prvi put. Praćeni gromoglasnim aplauzima publike, odigrali su i popularni sirtaki
U organizaciji Kulturno-umetničkog društva “Branislav Nušić”, u Borovu je od 25. do 27. juna održan 11. Međunarodni festival folklora, koji je okupio oko 300 izvođača iz sedam folklornih ansambala i šest država: Bugarske, Grčke, Mađarske, Republike Srpske, Srbije i Hrvatske. Kiša je i ove godine naterala organizatore da priredbu u poslednji čas upriliče u sportskoj dvorani borovske osnovne škole.
Ove godine je za festival vladao veliki interes. Prijavilo se čak 16 folklornih društva od kojih je organizator odabrao sedam, rukovodeći se željom da program bude raznovrstan i zanimljiv te da posetioci svake godine vide nešto novo. Prvi festivalski program održan je u petak u Dardi, gde je domaćin bilo Kulturno-umetničko društvo “Branko Radičević”, a centralni program festivala upriličen je sledeće veče u Borovu. Pored Borovaca i Darđana, nastupila su kulturno-umetnička društva “Kuleš” iz istoimenog mesta u Mađarskoj, “Vitošanče” iz Sofije u Bugarskoj, “Zora” iz Srpskog Itebeja u Srbiji, folklorna grupa “Meraklides” iz Agrinia u Grčkoj te Srpsko prosvjetno i kulturno društvo “Prosvjeta” iz Teslića u Bosni i Hercegovini.
Od Teslića do zapadne Grčke
Posetioce su posebno oduševili Grci koji su na borovskom festivalu nastupili prvi put. Uz nekoliko karakterističnih grčkih plesova, praćeni gromoglasnim aplauzima publike, odigrali su i popularni sirtaki. Grci su se na istoku Hrvatske zadržali nekoliko dana, a pre festivala u Borovu nastupili su u Dardi te na festivalu dečjeg folklora “Perlice” u Osijeku.
– Dolazimo u vašu zemlju po prvi put i veoma smo zadovoljni. Trudimo se da izvedemo naše plesove najbolje što možemo, ali sve ipak ovisi o publici. Ovde smo osetili jake emocije iz publike i to nas je potaklo da plešemo još bolje. Godišnje nastupamo na dva do tri festivala, u Evropi, Kanadi, Americi, Australiji. U Hrvatskoj smo protekla tri dana imali tri nastupa. Mogu reći da je ovaj u Borovu bio najbolji. Postojimo 20 godina i imamo oko 500 članova. Pre dve godine, folklorna grupa iz Borova nastupala je na festivalu u našem Agriniu. Tamo smo se sprijateljili i tako je došlo do našeg nastupa u Hrvatskoj, ispričao nam je Dimitrius Pljacigas, stručni rukovodilac ansambla “Meraklides”.
Zapažen nastup imala je i dečja grupa iz Bugarske čiji su članovi polaznici škole folklora koja kod njih deluje u okviru osnovne škole. Folklorni ansambl “Zora” iz Srpskog Itebeja u opštini Žitište, osim igrom, pažnju je privukao i autentičnim nošnjama iz Banata. Kako nam je rekao koreograf Branislav Zarin, većina nošnji je rekonstruisana, ali neke su originalne i stare preko sto godina. Srpsko prosvjetno i kulturno društvo “Prosvjeta” iz Teslića nekoliko puta je učestvovalo na borovskom festivalu folklora. Pored folkloraša, publici se ove godine predstavila i pevačka grupa teslićke “Prosvjete” čiji su članovi izbeglice sa prostora Sarajeva i Romanije, a neguju izvorne pesme svog zavičaja.
Uprkos nestabilnom vremenu, pre početka programa svi učesnici festivala su u svečanom defileu i uz pratnju trubača prošetali ulicama u centru Borova.
Vojvođani u Guči
Šidski trubači pod upravom Mustafe Durakovića drugi put učestvuju na borovskom festivalu, ali su česti gosti na ovom području. Prvu trubu svira Goran Brestovački koji je ponosno najavio nastup šidskih trubača u takmičarskom delu programa ovogodišnjeg sabora u Guči, gde su se, kako je objasnio, kvalifikovali kao prvi orkestar iz Vojvodine, dok su ranijih godina nastupali samo u revijalnom programu.
Međunarodni festival folklora u Borovu svečano je otvorio savetnik vukovarsko-sremskog župana za prekograničnu saradnju Jovan Ajduković budući da je, uz opštinsko pokroviteljstvo, ta županija i ove godine generalni pokrovitelj manifestacije.
– To je samo dokaz jednog iskrenog pristupa zaštiti kulture nacionalnih manjina posebno najveće, srpske manjine. To je nivo poštovanja prema bogatstvu različitosti kultura koje se susreću na ovim prostorima. Najbolje oružje za očuvanje nacionalnog identiteta je kultura jer sadrži običaje, tradiciju, pesmu, igru, pa i veru. Kultura je doprinela i da svih ovih godina očuvamo svoj identitet, istakao je Ajduković.
Dragana Bošnjak
Beogradski i kosovski sveštenici i vjernici u Hrvatskoj
Posjeta dragih gostiju
Ne mogu da kažem dovoljno reči hvale kako nas je taj narod primio i ugostio, rekao je Zoran Vučić, direktor Izdavačkog fonda SPC-a Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke
Grupa od 70 sveštenika, monaha i vjernika SPC-a iz Beograda i s područja Kosova boravila je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odnosno na području Zagrebačko-ljubljanske mitropolije.
– Došli smo uz blagoslov i na poziv mitropolita Jovana i uz blagoslov patrijarha Irineja, kako bismo obišli svetinje na području Zagrebačke eparhije i uručili časni krst, osveštan u Svetoj zemlji, manastiru Sveta Petka u Zagrebu, izjavio je Zoran Vučić, direktor Izdavačkog fonda SPC-a Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke.
Među gostima su bili članovi KUD-a “Božidar Micić” iz Velike Hoče kod Orahovca na Kosovu, KUD-a “Lazar Hrebeljanović” iz Beograda, učenici Filološke i Vojne gimnazije sa svojim vjeroučiteljima, polaznici vjeronauke u crkvi Sv. Georgija iz Novog Beograda, monahinje manastira Vavedenje iz Beograda i narodna umjetnica Svetlana Stević. U subotu su obišli manastir Lepavinu, pravoslavne crkve u Koprivnici i Dugoj Rijeci, kao i crkvu u Velikom Pogancu na planini Kalnik, gdje su u Domu kulture održali kulturno-umjetničko veče s preko 150 posjetilaca iz cijelog kraja oko Kalnika. Nakon što su prenoćili kod tamošnjih porodica, u nedjelju su bili na liturgiji u hramu Sv. Prebraženja Gospodnjeg u Zagrebu, nakon čega su obišli Eparhijski muzej SPC-a, pravoslavnu gimnaziju “Kantakuzina Katarina Branković” i manastir Sv. Petke. U nedjelju su na poziv Pravoslavne omladine “Sv. Dositej Zagrebački”, koja djeluje u okviru SPCO zagrebačke, u punoj dvorani u Preradovićevoj ulici održali kulturno-umjetnički program. I gosti i domaćini bili su zadovoljni susretom.
– Ne mogu da kažem dovoljno reči hvale kako nas je taj narod primio i ugostio, rekao je Vučić, dok je voditelj Pravoslavne omladine, đakon Branimir Jokić, izrazio zadovoljstvo boravkom gostiju iz Srbije. N. Jovanović
Akcija pododbora “Prosvjete” i manastira Krke i Krupe
Likovna kolonija u manastirima
U organizaciji kistanjskog i karlovačkog pododbora “Prosvjete” te manastira Krke i Krupe, održana je treća likovna kolonija “Dalmatinski manastiri”. U radu kolonije učestvovalo je osam slikara iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Kolonija je započela rad u manastiru Krupi, gdje ih je ugostio iguman manastira Gavrilo, a urađene slike umjetnici su poklonili manastiru. Rad je nastavljen u manastiru Krki, a u večernjim časovima kistanjski pododbor “Prosvjete” i crkvena opština Kistanje priredili su večeru za učesnike u novoobnovljenom parohijskom domu u Kistanjama. Koloniju je u posjetio i vladika dalmatinski Fotije, koji je izrazio nadu da će takav skup postati tradicionalan i da bi ga trebalo proširiti slikarima iz drugih zemalja. Kolonija je rad završila svečanim ručkom na kojem su učesnicima uručeni darovi pododbora “Prosvjete” i manastira Krke, saopćeno je iz informativne službe eparhije. N. J.
Umjetničko-prometna signalizacija
Cesarec šeta osječkim semaforima
Osječki akademski kipar Stjepan Gračan službeno je u rad pustio prvi pješački semafor s kipom Augusta Cesarca, Osječanima poznatijeg kao “Šetača”. Nalazi se u Ulici Hrvatske Republike kod samog kipa “Šetača”.
Novinar “Glasa Slavonije” Tomislav Levak došao je na ideju da se na osječkim pješačkim semaforima dosadašnji unificirani motivi “crvenog stajača” i “zelenog hodača” zamijene crvenom i zelenom siluetom “Šetača” (koje je dizajnirao njegov brat Krešimir), nadajući se da će takvi semafori postati brend grada Osijeka.
U svečanom otvaranju, uz idejnog začetnika Tomislava Levaka, učestvovali su autor “Šetača” Stjepan Gračan, popularni radijski voditelj Vinko Pejić, osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo, Hrvatsko pjevačko društvo (HPD) “Lipa” te studenti smjera Medijska kultura. Trideset šest studenata (a to je broj koji podsjeća na 36 proteklih godina od 1974. kad je postavljen “Šetač”) u crvenim i zelenim majicama izveli su performans kojim su stvorili živu sliku popularnog “Šetača”. Očekuje se da će se u sljedećih nekoliko godina “Osječki Šetač” pojaviti na svih 400 semafora na 77 osječkih raskršća. Uz motive za pješačke semafore, osječki gradski čelnici već su načelno prihvatili da motiv “Šetača” bude i oznaka na pločniku za pješačku zonu. J. Nedić
Sajam udruga Baranje
Na još uvijek nedovršenom središnjem belomanastirskom Trgu slobode ispred Knjižnice održan je Sajam udruga Baranje 2010, koji su organizovali Mirovna grupa Oaza i Grad Beli Manastir u partnerstvu s Centrom za kulturu. Cilj Sajma bio je da baranjske udruge prezentuju svoje programske aktivnosti te da svoje proizvode prodaju u humanitarne svrhe ili za potrebe svojih radionica.
Mirovna grupa Oaza Sajam udruga organizuje svake godine od 2006, a na ovogodišnjem Sajmu učestvovalo je 15 udruga sa stotinjak aktivista. Od tristotinjak baranjskih i stotinjak belomanastirskih udruga na Sajmu su učestvovali: “Alerga”, “Baranja bike”, “Baranja-film”, “Baranjsko srce”, DVD Beli Manastir, “Hrvatska žena”, Mala škola nogometa, “Oaza”, P.G.D.I., Udruga antifašističkih boraca i antifašista Beli Manastir, Udruga “Izbor”, Udruga žena “Fijolice”, Udruga žena “Izvor”, Zlatna žena Bolman i Žene Bilja – Čuvarice tradicijske kulture. J. N.
Četvrti “Brankovi dani u Vukovaru”
U čast velikog pesnika
Manifestacija je započela besedom o Branku Radičeviću i kulturno-umetničkim programom u kome su se predstavili pevačko društvo “Javor” i recitatori vukovarske gimnazije
Na Dobroj vodi u Vukovaru, pored hrama Svete Petke, 26. juna održan je završni program kulturne i duhovne manifestacije “Brankovi dani u Vukovaru”. Manifestacija je ustanovljena pre četiri godine u čast pesniku Branku Radičeviću, čija je majka Ružica bila rodom iz Vukovara, a zbog čega je veliki pesnik često dolazio u ove krajeve.
U subotnjem programu, koji je bio posvećen Vidovdanu, učestvovali su Vukovarsko-srpsko pevačko društvo “Javor” te pevačke grupe “Filigran” i “Karmen” s repertoarom pesama stare Srbije i Kosova koji je pripremila Snežana Knežević, vokalni pedagog. Uz zajednički nastup tri pevačke grupe, učestvovali su i vokalni solisti Milisav Petković i 12-godišnja Jasna Blitva, dok je izvođače pratio orkestar Kulturno-umetničkog društva “Sloga” iz Vukovara.
Ovogodišnji “Brankovi dani u Vukovaru” započeli su prve nedelje u junu, besedom o Branku Radičeviću i kulturno-umetničkim programom u kome su se predstavili pevačko društvo “Javor” i recitatori vukovarske gimnazije. Sedam dana kasnije upriličen je program pod nazivom “Tambur, tambur sitna tamburice” uz učešće Ansambla narodnih igara Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” iz Vukovara. Uz gradske igre i pesme Ansambl je premijerno izveo “Srpske igre iz Srema”. “Al se nebo osmehiva” naziv je kolažnog dramsko-muzičkog programa koji su u sklopu još jednog programa “Brankovih dana” pripremili glumci Dečjeg kulturnog centra iz Beograda. Vukovarskoj publici tog se nedeljnog popodneva predstavio i Crkveni igrački ansambl “Branko” iz Niša.
U okviru manifestacije i ove godine je raspisan konkurs za literarnu nagradu “Ružica Radičević”. Nagrađeno je 11 osnovaca i srednjoškolaca, koji su pisali na teme “Nezaboravan doživljaj iz mog đačkog života” i “Za svakog čoveka jedna od najlepših reči je ljubav”. To su Nemanja Stević, Nina Petković, Stefan Stojanović, Radmila Fišli, Nikola Mitrović i Ognjen Jeftić, učenici vukovarskih osnovnih škola te srednjoškolke Sara Jagetić, Ružica Babić, Biljana Ajduković, Sanja Babić i Milica Stanivuković. Osim nagrađenim učenicima, predsednik organizacionog odbora protojerej Jovan Radivojević uručio je zahvalnice svim institucijama i pojedincima koji su doprineli održavanju manifestacije. Drugi vukovarski paroh i starešina crkve Prepodobne matere Paraskeve na vukovarskoj Dobroj vodi je za sledeću godinu najavio obeležavanje dva značajna jubileja: pet godina “Brankovih dana u Vukovaru” i 200 godina od izgradnje hrama. D. Bošnjak
Pokvarena svečanost
Loša organizacija u Brezovici
U povodu 69. godišnjice dizanja ustanka i Dana antifašističke borbe te 65. godišnjice pobjede, u šumi Brezovica pored Siska održana je tradicionalna svečanost. Pokrovitelj te manifestacije bila je Vlada, a organizatori SABA RH i Sisačko-moslavačka županija. Ni ove godine, nažalost, nisu se iskazali primjernom organizacijom, prijevozom od parkirališta do spomenika te organizacijom ručka za sudionike (vojničkog graha), jer je u dva šatora moglo stati samo oko 150 ljudi dok ih je svečanosti prisustvovalo više od hiljadu pa se stvorila velika gužva.
Umjesto da prilazna cesta i prostor za ručak budu nasuti pijeskom, ljudi su gazili po blatu i vodi do gležnja. Prisutnima su se obratili županica Marina Lovrić, Vesna Čulinović Konstatinović, predsjednica SABA RH, potpredsjednik Sabora Neven Mimica, premijerka Jadranka Kosor i predsjednik Ivo Josipović.
– Apeliram na Sabor da izbjegne daljnje konfrontacije prilikom rasprave i donošenja Zakona o obilježavanju spomenika poslijeratnim stradalnicima. Vrijeme je da zaokružimo priču o Drugom svjetskom ratu i daljnje rasprave prepustimo povjesničarima, kazao je Josipović.
Devetorici istaknutih članova SABA RH podijelio je priznanja i odlikovanja: Vinku Šunjari, Ivanu Fumiću, Miljenku Benčiću, Vladimiru Juraku, Josipu Skupnjaku, Krešimiru Piškuriću, Antunu Magiću, posmrtno Zvonku Ivankoviću-Vonti i Mihajlu Majeru, jedinom živućem pripadniku Sisačkog partizanskog odreda koji je formiran pod vodstvom Vladimira Janića-Cape 22. juna 1941. M. C.
Aktivnosti karlovačkih antifašista
Vijenci za žrtve svih ratova
Antifašisti s područja Karlovačke županije tradicionalno su sudjelovali na svečanosti u Brezovici povodom Dana antifašističke borbe. Dan prije toga, položili su vijence na srušeni spomenik žrtvama fašističkog terora u nekadašnjem karlovačkom Perivoju slobode. U njihovo ime to je učinio Mirko Miladinović, predsjednik karlovačkog udruženja antifašista. U ime Grada Karlovca vijenac je položio dogradonačelnik Dubravko Delić, u ime Odbora za ljudska prava Jelka Glumičić, a u ime SDP-a Karlovca potpredsjednik Žarko Latković i Marina Novaković.
U povodu Dana državnosti karlovački antifašisti položili su vijenac za sve stradale u Domovinskom ratu kod centralnog križa na novom gradskom groblju Jamadol. U ponedjeljak, 28. juna, povodom 66. godišnjice oslobođenja Bosiljeva, jednog od jakih ustaško-njemačkih uporišta nadomak Karlovca, delegacije boraca iz Duge Rese, Karlovca, Karlovačke županije, primorsko-goranskih partizana i krajiških brigada iz BiH te Cankarjeve brigade iz Slovenije, koje su sve sudjelovale u oslobođenju Bosiljeva, položile su vijence na spomenik oslobodiocima u centru mjesta. Ni ovog puta nije bilo nikoga od službenih tijela Općine Bosiljevo. M. C.
Vladin akcijski plan
Ove godine 2.070 stanova za zbrinjavanje
Vlada je na svojoj sjednici od 24. juna donijela revidirani akcijski plan za ubrzanu provedbu programa stambenog zbrinjavanja na područjima od posebne državne skrbi i izvan njih za izbjeglice, bivše nosioce stanarskog prava koji se žele vratiti u Hrvatsku.
Revidirani akcijski plan donosi se u sklopu pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji radi ispunjavanja mjerila za zatvaranje pregovora u 23. poglavlju Pravne stečevine – pravosuđe i temeljna prava. Taj će plan biti dostavljen Nacionalnom odboru Sabora i poslan mjerodavnim tijelima Europske unije, najavio je Ured za odnose s javnošću Vlade.
Prema podacima UNHCR-a u vezi stambenog zbrinjavanja bivših nosioca stanarskog prava, podneseno je 13.803 obiteljskih prijava, od čega su 8.719 prijava podnijeli Srbi – izbjeglice, povratnici i interno raseljene osobe, kojima je po Vladinim podacima dodijeljeno 7.092 stambenih jedinica. Vlada računa da će tokom ove godine za stambeno zbrinjavanje dodijeliti oko 2.070 stambenih jedinica. N. J.
Nakon četiri gladne godine
Struja u Kokoćaku i Gornjoj Pištani
Sredinom mjeseca, a nakon pisanja “Novosti” kako mještani sela Kokoćaka i Gornje Pištane na području Orahovice godinama čekaju struju, radnici Hrvatske elektroprivrede počeli su priključivati pojedina domaćinstva na niskonaponsku mrežu. Predsjednik Gradske organizacije SDSS-a Orahovice Milutin Jovanović obišao je sela i razgovarao s domaćinima o uvođenju struje, nakon što su nedavno provedeni i radovi na postavljanju stupova i vodova.
– Dakle, gotovo nakon pune četiri godine otkako je Vlada osigurala novac za elektrifikaciju tih naselja, koja su tada stavljena u prioritet zbog povratka mještana, možemo zaključiti da je i taj dio Virovitičko-podravske županije reelektrificiran, ocijenio je Mladen Kulić, predsjednik VSNM-a Slatine i SDSS-a Virovitičko-podravske županije, koji se godinama borio da struja konačno dođe u ta sela. I on i Jovanović ističu da je to umnogome zasluga i saborskih poslanika SDSS-a, SNV-a i vicepremijera Slobodana Uzelca. N. J.
Zabrinutost na Kordunu
Općina Krnjak ne smije biti ugašena
Ljudi koji tu žive najbolje znaju koji su im prioriteti. Ako se općina ugasi, projekti poput poslovne zone, razvoja vodovoda i asfaltiranja nerazvrstanih cesta past će u vodu
Uz prisustvo brojnih gostiju i predstavnika lokalne samouprave s područja Karlovačke, Zagrebačke i Primorsko-goranske županije te gostiju iz Kranja iz Slovenije, u prepunoj sportskoj dvorani osnovne škole u Krnjaku obilježen je 25. jun, Dan općine. Načelnik Krnjaka Rade Kosanović podsjetio je da je to područje naseljeno 1685. godine sa skoro dvije i pol hiljade ljudi pravoslavne vjere, koji su trebali biti štit Austro-Ugarskoj od prodora Turaka.
Civilna vlast se prvi put spominje istog datuma 1881, pa je taj datum izabran kao Dan općine.
Kosanović je pobrojao što je sve općina u proteklih šest godina ostvarila, a to nije malo i vrijednost radova debelo prelazi deset miliona kuna. Time je opravdao neophodnost postojanja općine jer samo ljudi koji tu žive znaju koji su im prioriteti. U toku je i cijeli niz raznih projekata kao što su poslovna zona, razvoj vodovoda, asfaltiranje nerazvrstanih cesta. Ako se općina ugasi, svi će ti projekti pasti u vodu. Najveći razvoj Krnjak je imao do sredine 60-ih godina prošlog stoljeća i od 1995. naovamo, otkada je bio samostalna općina.
Prvi put dodijeljene su i nagrade općine. Dobitnici su liječnica Drenka Prolić-Alanović koja vodi ambulantu tako da ljudi manje trebaju ići u Karlovac i Osnovna škola “Katarina Zrinski” koja provodi i sve aktivnosti iz domene dopunske nastave za djecu srpske nacionalnosti, a nagradu je primila direktorica Branka Janjanin. Za privredu i poljoprivredu nagrađen je vlasnik eko-firme za proizvodnju voća i povrća Josip Rušitović. Općinsko vijeće Krnjaka za politički i javni život nagradilo je sadašnjeg načelnika Radu Kosanovića. Prvu nagradu za životno djelo dobila je Katarina Đurić, učiteljica koja je 1950. kao 19-godišnjakinja došla u Krnjak u osnovnu školu i radila gotovo cijeli život na odgoju djece. M. C.
Inicijativa mladih za ljudska prava u Hrvatskoj
“Dosje Sisak” i dalje otvoren
Sredinom juna Inicijativa mladih za ljudska prava u Hrvatskoj sastavila je dokument pod nazivom “Loše prakse u procesuiranju ratnih zločina u Hrvatskoj”, pregled u kojem se osvrnula na uzroke i posljedice dijela ratnih zločina koje su počinili pripadnici Hrvatske vojske, policije, specijalne policije, vojne policije, postrojbi HOS-a te drugih paravojnih formacija od 1990. do 1995. godine.
Najznačajniji slučaj koji nije riješen je “dosje Sisak”: na početku rata u objektima Jodno, Barutana i ORA u Sisku pobijeno je više od 600 osoba srpske nacionalnosti. U istom periodu zbili su se i neprocesuirani slučajevi u gradovima Zadar, Gospić, Vukovar, Zagreb. Sisačke žrtve ratnih zločina uglavnom nisu uspjele dobiti nikakvu pravnu i moralnu zaštitu, ni materijalno obeštećenje. Upravo suprotno, podnosiocima tih tužbi protiv države Državno je odvjetništvo naplatilo troškove postupka.
Hiljade civila i vojnih zarobljenika prošlo je kroz splitsku Loru od 1992. do 1997, gdje su mučeni i ubijani. U ponovljenom sudskom postupku, koji su od početka pratile kontroverze, optuženici su osuđeni na kazne zatvora za zločine počinjene u razdoblju od samo tri mjeseca. Gotovo dvije godine nakon podizanja nove optužnice za Loru, i dalje se čeka početak suđenja.
Druga skupina neprocesuiranih zločina odnosi se na one počinjene nad civilnim stanovništvom tokom i nakon akcije “Oluja”: prema HHO-u, broj ubijenih doseže 700. S ciljem protjerivanja srpskog stanovništva, tu su i zločini raseljavanja požeških sela u akcijama “Otkos 10”, “Bljesak” i “Medački džep 1993”, akciji provedenoj usprkos sporazumu o prekidu vatre.
U Inicijativi mladih podsjećaju i na to da je na Zagrebačkom velesajmu osnovana postrojba koja je djelovala na području Pakračke Poljane. Pripadnici te jedinice povezuju se i sa zločinima nestanaka, ubojstava i oduzimanja imovine u Vukovaru, Gospiću i Zagrebu, gdje su 7. decembra 1991. ubili Mihajla i Mariju Zeca i kći im Aleksandru. Uslijed “nedostatka dokaza” počinitelji nikada nisu bili kažnjeni. M. Jasić
Članovi Udruženja “Naša Jugoslavija” susreli se u Sarajevu
Ne žele zaustaviti vrijeme
U Sarajevu su se krajem maja okupili članovi Udruženja “Naša Jugoslavija” iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Usvojena je i Deklaracija o pravu na nacionalnost Jugoslaven u BiH. Jedna od točaka dnevnog reda bio je trenutni status bosansko-hercegovačkog Udruženja “Naša Jugoslavija”, s obzirom na to da ni nakon pola godine Komisija za žalbe Vijeća ministara BiH još nije reagirala na žalbu Udruženja koju su članovi podnijeli povodom odbijanja zahtjeva za registracijom.
– Krajem prošle godine Ministarstvo pravde BiH odbilo je zahtjev Udruženja “Naša Jugoslavija” za registracijom uz obrazloženje da iz naziva Udruženja nije izbrisana riječ “Jugoslavija”. Iako je žalba podnesena u zadanom roku, nikakav odgovor do danas nismo dobili. Napominjem kako su istoimena Udruženja u Srbiji i Hrvatskoj upisana u tamošnje registre udruga, rekao je Dalibor Tomić iz Udruženja “Naša Jugoslavija” BiH.
Na sastanku je zaključeno i kako je neophodno detaljnije upoznati javnost o osnovama djelovanja organizacije, jer ona se još uvijek doživljava kao grupa jugonostalgičara ili pojedinaca koje žale za starim vremenima i priželjkuju njihovo vraćanje.
– Udruženje “Naša Jugoslavija” i Savez Jugoslavena nemaju namjeru provođenja bilo kakvih aktivnosti koje bi na neki način djelovale protuzakonito ili protuustavno u odnosu na neku od novonastalih država na teritoriji nekadašnje Jugoslavije, zaključio je Tomić. M. Jasić