Dugovi ruše besplatnu prvu godinu faksa

Dug Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta prema Sveučilištu u Zagrebu opasno se približio iznosu od čak 100 milijuna kuna, no drugim hrvatskim sveučilištima Ministarstvo ili ne duguje gotovo ništa ili je riječ o relativno malim iznosima: dugovi svim drugim sveučilištima zajedno ne prelaze 30 milijuna kuna. Zbog duga je na pojedinim fakultetima zagrebačkog Sveučilišta upitan početak akademske godine, a postoji i mogućnost da će se na cijelom Sveučilištu ipak naplaćivati prva godina koja je trebala biti besplatna.

Objašnjenje o tome zašto je dug prema zagrebačkom Sveučilištu čak 12 puta veći nego, primjerice, dug prema splitskom Sveučilištu, koje je po broju studenata manje samo 2,5 puta, od Ministarstva nismo uspjeli dobiti, jer je njegov glasnogovornik Duje Bonacci na naš upit ustvrdio da dugovi – ne postoje.

Srezana vanjska suradnja

– Ministarstvo redovito isplaćuje plaće zaposlenika, troškove održavanja i hladnog pogona, troškove međunarodne suradnje, kao i sva ostala ugovorena sredstva – kazao nam je Bonacci, čiji je odgovor doista začuđujući, s obzirom na to da su nam sveučilišta poslala podatke o dugovima.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš već je više puta javno iznio problem stomilijunskog duga Ministarstva, a Sveučilište nam je poslalo i detaljnu strukturu tog duga, kao i sveučilišta u Rijeci, Zadru i Splitu: zajedničko je svima da su svote predviđene za “vanjsku suradnju” u akademskoj godini 2009/2010. već bile prepolovljene, a da im ni taj smanjen iznos dosad nije isplaćen, zbog čega vanjski suradnici nisu primili plaću već godinu dana.

Kako doznajemo od zadarskog Sveučilišta, troškove za vanjsku suradnju srezali su s lanjskih 3,4 milijuna na dva milijuna kuna u ovoj godini, no Ministarstvo im dosad nije isplatilo ni kune, što je rezultiralo otkazivanjem suradnje nekih vanjskih predavača. Dug Ministarstva sveučilištima u Rijeci i Splitu također se većim dijelom temelji na vanjskoj suradnji. Iz splitskog Sveučilišta potvrđuju da je vanjska suradnja jedina stavka po kojoj nisu isplaćena sredstva, i to za zimski semestar tekuće akademske godine, a ukupan iznos duga je osam milijuna kuna. Sveučilište u Rijeci navodi da od Ministarstva potražuje 11 milijuna kuna, pri čemu je veći dio duga iz ove akademske godine. Iako potvrđuju da dug Ministarstva postoji, podatak o visini duga od Sveučilišta u Osijeku nismo dobili: odgovoreno nam je da su pregovori s Ministarstvom o problematici financiranja u tijeku te da se dugovanja rješavaju određenom dinamikom.

Opravdan strah Sveučilišta

Ne uplati li Ministarstvo Sveučilištu u Zagrebu potreban iznos od 100 milijuna kuna duga, što  uključuje i neisplaćena sredstva za ljetni semestar 2009/2010., “besplatna” prva godina studija, na što je Vlada nedavno pristala, ipak bi se mogla naplaćivati: Senat Sveučilišta već je donio odluku da svaki brucoš pri upisu s fakultetom potpisuje ugovor u kojem stoji da će troškove studija platiti sam ako ih Ministarstvo znanosti ne uplati na vrijeme. Strah Sveučilišta je opravdan, jer mu Ministarstvo već duguje 25,7 milijuna kuna za studentske participacije za akademsku godinu na isteku (do sada je dalo svega 18 posto potrebnog iznosa), a za sljedeću je za tu svrhu dužno osigurati novih 40 milijuna kuna. Nadalje, Ministarstvo je dužno 17,66 milijuna za isplate honorara vanjskim suradnicima za zimski te isti iznos za upravo završen ljetni semestar.

Neizvjesno je kada će i kako taj novac biti plaćen, pa dekani umjetničkih akademija dovode u pitanje početak nastave u akademskoj godini 2010/2011., jer vanjski suradnici odbijaju suradnju bez naknade. Iz Ministarstva im je također stigla preporuka da obustave zapošljavanje, osim tamo gdje je nužno zbog održavanja nastave. Uza sve to, država Sveučilištu duguje još 26,1 milijun kuna s kamatama za božićnice koje su 2001. bile ukinute i još 6,3 milijuna kuna na ime naknada za otežane uvjete rada.