Cilj je prikupiti sto miliona eura
Kad se krajem ove godine u Beogradu održi donatorska konferencija na kojoj će se prikupljati sredstva za međunarodni humanitarni fond za stambeno zbrinjavanje izbjeglica s područja bivše Jugoslavije, to će biti uspješan završetak inicijative Srpskog narodnog vijeća koji zajedno s UNHCR-om radi na ostvarenju tog projekta.
Taj projekt naročito je važan za srpske izbjeglice iz Hrvatske, koji u regionalnim okvirima – 116.692 izbjeglica i 341.129 interno raseljenih osoba – čine značajan udio. Od procijenjenih 250.000 srpskih izbjeglica iz Hrvatske, zaključno s junom, službeni podaci govore o 132.451 registriranih povratnika: 109.220 iz regije i 23.231 interno raseljenih. Poznavaoci situacije ističu da značajan dio onih koji se vode kao povratnici čine oni koji su samo uzeli dokumente, ali se zbog nemogućnosti ostvarivanja svojih prava, među kojima i stambenog, obično vraćaju u zemlju azila, u Srbiju ili BiH.
Riješiti problem nosioca stanarskog prava
Podsjetimo, SNV je ideju rješavanja položaja izbjeglih Srba predstavio krajem avgusta 2009. visokom komesaru Ujedinjenih naroda za izbjeglice Antoniju Guterresu. U Uredu UNHCR-a u Hrvatskoj podsjećaju da su i regionalna turneja Guterresa i brojni ostvareni kontakti između funkcionera i nadležnih organa zemalja regiona, rezultirali martovskom regionalnom konferencijom o izbjeglicama u Beogradu.
S obzirom na to da glavni potencijalni donatori – Evropska komisija, OESS i SAD, uz UNHCR koji se po prirodi stvari bavi tim pitanjem – pokazuju spremnost da se u fond skupi i do stotinjak miliona eura, kako putem klasičnih donacija tako i putem izuzetno povoljnih kredita Razvojne banke Vijeća Evrope, jasna je i ocjena predsjednika SNV-a Milorada Pupovca koji kaže da je to prilika za Hrvatsku da svoje probleme riješi tuđim novcem koji joj se nudi.
– Podržavam svako rješenje koje je zadovoljavajuće za ljude koji će izabrati opciju ostanka u zemljama u koje su pobjegli, ali i za ljude koji se vraćaju, pa i za pomoć zemljama u koje se ti ljudi vraćaju – kaže vicepremijer Slobodan Uzelac.
Prikupljenim novcem rješavalo bi se stambeno pitanje Srba izbjeglica, bilo da je riječ o stambenom zbrinjavanju putem programa reintegracije u Srbiji ili održivog povratka u Hrvatskoj. Pogotovo je to važno za najkritičniju grupu, bivše nosioce stanarskog prava koji su ga ostvarivali u dijelovima Hrvatske izvan područja od posebne državne skrbi (PPDS). Za razliku od PPDS-a, gdje se može podnijeti zahtjev za stambeno zbrinjavanje, rokovi za podnošenje takvog zahtjeva u gradovima odavno su prošli i sada se pregovara kako da se za tu kategoriju uspostave novi rokovi.
Rok najmanje šest mjeseci
– Rok za podnošenje takvih zahtjeva ne smije biti kraći od šest mjeseci kako bi ljudi mogli prikupiti potrebne dokumente – kaže Milorad Pupovac.
Također naglašava da se ne radi dovoljno brzo i da su donatori zbog toga zabrinuti jer donatorsku konferenciju smatraju jedinstvenom prilikom. Pogotovo što bi ponuđena rješenja bila značajno manje restriktivna od onih koje sada primjenjuje hrvatska Vlada. Po sadašnjim zakonskim propisima, tražioci stambenog zbrinjavanja u Hrvatskoj moraju dokazati da nigdje u zemljama regiona nemaju vlasništvo nad imovinom. Ipak, oni koji u Hrvatskoj imaju nekretnine u vlasništvu ostali bi njihovi vlasnici bez obzira na to što bi bili zbrinuti u Srbiji.
Garancije ministrice graditeljstva
Pred povratnicima koji pokušavaju ostvariti svoja prave često stoje birokratske prepreke. Na primjer, ljudi koji su imali pravo na obnovu ali su propustili rok i sada imaju pravo na stambeno zbrinjavanje, bili su prisiljeni proći rigoroznu birokratsku proceduru za dobivanje građevinske dozvole kao da uopće nisu u programu obnove. Na pitanje je li se tu nešto primijenilo, Uzelac odgovara da postoje konkretne promjene.
– Razgovarao sam s ministricom graditeljstva Marinom Matulović Dropulić i ukazao joj na taj problem. Ona me uvjeravala da sve eventualne prepreke na planu realizacije u sadašnjoj situaciji treba otklanjati odmah. Shvatimo ovo i kao poziv ljudima koji imaju prepreka administrativne prirode da se direktno obrate ili mom uredu ili uredu ministrice, koja me uvjerava da će svaki pojedinačni slučaj biti promptno riješen – kaže Uzelac.