Pokrajine

Osmi “Susreti na Baniji” u Malom Gradcu

Najznačajnija ovogodišnja smotra srpskog stvaralaštva

Okupili su se folklorni, pjevački i muzički ansambli iz 15 pododbora “Prosvjete” i dvije pjevačke grupe iz Srbije

Osmi po redu “Susreti na Baniji” koji su u subotu, 31. jula održani u Malom Gradcu, najznačajnija su ovogodišnja smotra srpskog stvaralaštva, ne samo po broju folklornih, pjevačkih i muzičkih ansambala (15 pododbora “Prosvjete” i dvije pjevačke grupe iz Srbije), nego i po broju okupljenih, kojih je bilo preko 1.500.

Osim pjevačke grupe KUD-a “Prigrevica” iz istoimenog mjesta u apatinskoj općini u Vojvodini, kao i Ženske pjevačke grupe “Zora” iz Kragujevca, koja već više godina nastupa na Susretima, nastupili su i ansambli “Prosvjete” iz svih krajeva zemlje, od Vere i Trpinje na istoku, preko Okučana, Virovitice, Daruvara, Garešnice i Zagreba do komšija iz Vrginmosta, Vojnića, Krnjaka, Siska i Petrinje, Kostajnice i Dvora, kao i samih domaćina. Susrete su obogatile recitacije osnovnoškolca Duška Gruborovića i pjesnik Mirko Demić koji je čitao odlomke iz svojih djela.

Manifestaciji su prisustvovali predstavnici Gline, na čelu s gradonačelnikom Milanom Bakšićem i Sisačko-moslavačke županije, koju su uz izaslanika Zorana Vasića predstavljali i zamjenici županice Milan Oblaković i Andrija Rudić. Uz brojne predstavnike gradova i općina, susretima su prisustvovali i čelni ljudi VSNM-a, te aktivisti i funkcioneri SDSS-a, ali i predstavnici Kragujevca i Prigrevice.

Vasić i Bakšić naglasili su značenje manjina i njihovog kulturnog stvaralaštva za društvo u cjelini i za međudržavnu suradnju. Podsjetivši na velik broj nacionalnih manjina koje žive u županiji, Vasić je najavio i centralnu smotru manjina koja će se 27. avgusta održati u Lipovljanima, mjestu s brojnim manjinskim zajednicama.

Otvarajući Susrete, predsjednik “Prosvjete” Čedomir Višnjić podsjetio je na značenje Banije i Korduna i ljudi poniklih u tim krajevima u političkim dešavanjima u prošlosti, ali i na činjenicu da su Banija i Kordun bili središte antifašizma u Hrvatskoj, zbog čega bi i tu trebalo obnavljati spomenike. Naglasio je da je malogradački pododbor “Prosvjete” nastao na inicijativu stanovnika sela koji su se okupili i stvorili samoniklu manifestaciju s mnogo pozitivne energije.

Program je trajao preko tri sata. Dok su Okučanci svojim šaljivim pjesama razgaljivali publiku, dotle su folkloraši Siska i Petrinje aplauze izmamili svojim zajedničkim nastupom, Dvorčani nastupom dječjeg ansambla koji je dobro izvježbao njihov voditelj Slobodan Repak, Garešničani svojom uvježbanošću, a folkloraši iz Vere izuzetnom kvalitetom tri različite koreografije. Kažimo i da su Zagrepčani svoju dobro izveden koreografiju morali ponoviti zbog zatajivanja tehnike, zbog čega su dobili naročito jak aplauz. Kao uostalom i domaća pjevačka grupa, koja je jednu pjesmu o svom selu otpjevala s gošćama iz Kragujevca, koje su također dobile veliki aplauz.

Prije folklornog programa održan je malonogometni turnir na kome je od devet ekipa, od toga dvije iz Beograda, najbolja bila ona iz Slavskog Polja, domaćini su bili drugi, a predstavnici Krnjaka treći. Najbolji igrač bio je Miloš Lukač, najbolji sudac Đuro Šimunović, najbolji strijelac Nebojša Bunčić, najbolji golman Branko Tarbuk, a najbolji tehničar njegov brat Janko. Nagradu za ferplej dobila je ekipa Banije iz Beograda, a kao najstariji igrač Milan  Malenčić. Zahvalnice, pokale, donaciju braće Vure i Čede Vukmirovića iz Beograda, uručio je Čedomir Višnjić.

Svi učesnici dobro su ugošćeni, kako sa 500 porcija paprikaša tako i s večerom tokom koje su između domaćina i dijela gostiju razmijenjeni pokloni, od slika do knjiga i boca rakije. Nastavljeno je druženje uz pjesme i svirku Slobodana i Dušana Žarkovića, ali je sve prekinula kiša. Financijsku podršku dali su Savjet za nacionalne manjine, gradske i županijske vlasti, VSNM-i Grada Zagreba i Gline te SDSS.

Nenad Jovanović

Međunarodni tjedan kulture u Pečuhu

Mladi svijeta bavili se Balkanom

Međunarodni tjedan kulture završen je koncertom najveće balkanske muzičke zvijezde Gorana Bregovića i njegovog Orkestra za svadbe i sahrane

Međunarodni tjedan kulture u Pečuhu poznata je kulturna manifestacija koja se već 14 godina organizira u tom mađarskom gradu za mlade ljude, uglavnom studente, koji dolaze iz mnogih zemalja svijeta. Manifestacija se sastoji od ljetne škole, različitih kulturnih i sportskih priredbi, puno muzike, plesa i zabave.

Ovogodišnji Međunarodni tjedan kulture trajao je od 24. jula do 1. avgusta, s namjerom da se zajedno s mladim ljudima iz svijeta pokuša doći do različitih ideja koje bi pomogle u razvijanju i promoviranju balkanskih država. Oko 250 učesnika iz cijelog svijeta moglo je uživati u izlaganjima predavača iz Austrije, Kenije, Mađarske i Hrvatske (Lidija Geto, predavačica engleskog jezika na osječkom Odjelu za kulturologiju) i u radionicama koje su im držali mentori iz Finske, Mađarske, Makedonije i Ukrajine. Na predavanjima i radionicama učesnici su se bolje upoznali s Balkanom te su iznosili svoje ideje i prijedloge kako bi se život na njemu mogao poboljšati.

Da se ne bi previše umorili od predavanje i sudjelovanja u radionicama, organizatori su sudionicima i ove godine pripremili puno zanimljivih događanja, a svaki dan na pečuškom Katedralnom trgu bili su koncerti bendova iz Mađarske, Njemačke, SAD-a i Srbije (novosadska muzička grupa Zbogom Brus Li).

Međunarodni tjedan kulture, kako i priliči ovogodišnjoj temi, završen je koncertom najveće balkanske muzičke zvijezde Gorana Bregovića i njegovog Orkestra za svadbe i sahrane, koji su dva sata odličnom svirkom zabavljali i brojne posjetioce iz Mađarske, Hrvatske i svijeta. Nakon koncerta, učesnici su se povukli u studentski dom gdje su bili smješteni i tamo priredili oproštajnu zabavu.

Sonja Nedić

Počast žrtvama glinskog pokolja

Vicepremijer Slobodan Uzelac i predstavnici Srba, 2. avgusta u Glini odali su počast žrtvama pokolja u glinskoj crkvi i žrtvama drugih ustaških zločina u tom kraju 1941, položivši vijence uz podnožje spomenika ispred nekadašnjeg Spomen-doma u centru grada, koji od 1995. nosi naziv Hrvatski dom. Osim Uzelca vijence su položili i zamjenik gradonačelnika Gline Đuro Stojić i Dušan Metikoš, predsjednik VSNM-a Grada Gline. Nakon toga, predstavnici Srba u Glini razgovarali su s vicepremijerom o aktualnoj situaciji u gradu i o planovima za obilježavanje 70. godišnjice ustanka naredne godine.

Prema podacima historičara Đure Zatezala, u pravoslavnoj crkvi Rođenja Presvete Bogorodice od 29. jula do 3. augusta 1941. ustaše su poklale 1.564 Srba, najvećim dijelom s Korduna, odnosno područja kotara Vrginmost. Oni su bili pozvani na pokrštavanje i nakon toga pobijeni u crkvi.

Crkva je nakon nekog vremena srušena, a na njenom mjestu sagrađen je Spomen-dom i postavljeno spomen-obilježje s imenima žrtava. Nakon “Oluje”, ploče s imenima žrtava su skinute i stavljene u podrum Spomen-doma, koji je preimenovan u Hrvatski dom. SNV i SDSS traže da se ploče vrate na spomen-obilježje i da se vrati ime doma, a cijeli kompleks obnovi. N. Jovanović

Komemoracija u Ivanović jarku kod Krnjaka

Prevareni i namamljeni u smrt

I ove godine 29. jula u Ivanović jarku pored Krnjaka održana je komemoracija u znak sjećanja na više od 380 civilnih žrtava koje su ustaše mučki ubili u Drugom svjetskom ratu. Žrtve, okružene sa svih strana pijanim ustašama, nisu imale nikakve šanse za spas.

Ovu likvidaciju, u kojoj su stradali ljudi iz Gline, Vrginmosta, Vojnića, Krnjaka i okolnih kordunaških mjesta, organizirao je ustaški povjerenik za općinu Krnjak Dragutin Muić.

Stanovnici su se odazvali na poziv povjerenika općine “kako bi radili na uređenju lokalnih puteva te prihvatili Slovence koje su Nijemci protjerali iz Slovenije”. Među žrtvama je bio i seoski učitelj Božo Ribar, čije je ime u Krnjaku, sve do “Oluje”, nosila osnovna škola.

Na događaje iz tog vremena prisutne je podsjetio historičar Đuro Zatezalo. Osvrnuo se i na sve učestalije pokušaje revizije povijesti i događaja iz Drugog svjetskog rata. I ovogodišnju komemoraciju organizirali su Općina Krnjak i tamošnji VSNM. Parastos za žrtve služili su karlovački paroh protojerej Slaviša Simaković i monah Naum Milković iz manastira u Donjem Budačkom. M. C.