Znanost i nauka surađuju punom parom

U  sjeni uspješne policijske suradnje, kulturne suradnje, buduće vojne suradnje i pokojeg incidenta u turističkoj sezoni, odvija se plodonosna naučna suradnja Hrvatske i Srbije. Pretpostavke za uspostavljanje naučno-istraživačke suradnje između dviju država stvorene su potpisivanjem Memoranduma o suradnji 2005. godine. Iste godine u decembru dogovoreni su kriteriji za pokretanje zajedničkih naučno-istraživačkih projekata, termini raspisivanja natječaja i ostale pojedinosti u vezi s procedurom izbora projekata.

– Na drugom zasjedanju Zajedničkog povjerenstva za znanstvenu i tehnološku suradnju, u listopadu 2008. u Zagrebu, odobreno je financiranje 21 projekta za razdoblje od 1. studenoga 2008. do 1. studenoga 2010. Na trećem zasjedanju, održanom 14. prosinca prošle godine u Beogradu, odobreno je 14 novih projekta za 2010. i 2011. godinu – ističe portparol Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Duje Bonaći.

Suradnja Instituta “Ruđer Bošković”

Projekti pokrivaju spektar od historije i političkih nauka do kvantne fizike i biokemije, sa značajnim učešćem projekata iz oblasti poljoprivrede. Fakultetima u Hrvatskoj, prije svega Poljoprivrednom u Osijeku ili Agronomskom u Zagrebu, partneri su odgovarajući fakulteti ili instituti u Srbiji. Voditelji projekata dolaze iz eminentnih naučnih ustanova, od fakulteta iz Zagreba, Osijeka, Rijeke, Splita i Slavonskog Broda, do instituta, prije svega Instituta “Ruđer Bošković”, koji je po ocjenama mnogih vodeća naučna institucija u zemlji i u zajedničkim je projektima zastupljen u velikoj mjeri.

– Suradnja Instituta kroz projekte u okviru hrvatsko-srpske bilateralne suradnje traje od 2008. i to s Institutom za nuklearne nauke iz Vinče, Fizičkim fakultetom, Fakultetom za fizičku hemiju i Rudarsko-geološkim fakultetom iz Beograda – ističe Ratko Mileta iz službe za odnose s javnošću Instituta “Ruđer Bošković”.

– Za sada u Institutu nemamo nekog novaka ili znanstvenika iz Srbije – dodaje Mileta.

Projekti su iz oblasti eksperimentalne fizike, fizike materijala, interakcije ionskog zračenja s materijalima, fizike elementarnih čestica i polja, kemija, novih materijala i biomedicine. Temelj financiranja s hrvatske je strane Ministarstvo znanosti, putem sredstava za znanstvene projekte. Sa srpske strane, temelj financiranja su projekti, a kroz bilateralu financiraju se samo troškovi puta i boravka znanstvenika.

– Sredstva za sufinanciranje po sudioniku projekta iznose 10.800 kuna godišnje – kaže Mileta i ističe da u suradnji dviju zemalja nije bilo problema.

Sveučilišni profesor Drago Roksandić, jedan od najvećih stručnjaka za srednjovjekovnu i novovjekovnu historiju na ovom prostorima, s profesorom Nikolom Samardžićem iz Beograda voditelj je projekta “Hrvati i Srbi u Habsburškoj Monarhiji u 18. stoljeću: interkulturni aspekti ‘prosvijećene’ modernizacije”.

– Svojim sam akademskim obrazovanjem zagrebački i beogradski đak, a što se moje akademske prakse tiče, ona je na različite načine i s različitim intenzitetima već trideset godina s obje ove nacionalne kulture u vezi. Dakle, sporedno mi je hoće li me u poslovima koji se odnose na srpsko-hrvatske i hrvatsko-srpske teme podržavati jedna ili druga država. To je naprosto ono čime se kao istraživač bavim. Ovo je prvi moj projekt koji, dakako vrlo skromno, financiraju Hrvatska i Srbija. Drago mi je što smo dobili makar i skromnu podršku, jer želimo raspraviti tezu da moderna hrvatska i srpska nacija uvelike imaju zajednička srednjoevropska izvorišta. To se nerijetko previđa ili poriče s obje strane – ističe Roksandić.

– Moja ranija iskustva s međudržavnim podrškama nisu bila pozitivna. Primjerice, dosad nije bilo nikakvog ozbiljnijeg interesa da se ustali dijaloška komunikacija u programu istraživačkih rasprava “Desničini susreti”, koji vodim na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doživljavam to kao izraz oklijevanja resornih vlasti s obje strane da podrže dugoročnije osmišljena kritička istraživanja – na komparatističkim i interkulturnim pretpostavkama – o temeljnim problemima hrvatske i srpske povijesti i kulture. Srećom, kolege iz Srbije redovno sudjeluju u radu “Desničinih susreta” – kaže Roksandić, koji je angažiran i u evropskoj inicijativi otvaranja Međunarodnoga sveučilišnog centra u Kuli Jankovića u Islamu Grčkom, što su dogovorili Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Zadru.

– Nadam se da će sveučilišta u Srbiji biti među prvima koja će se uključiti, i to ne samo deklarativno – dodaje Roksandić.

Pokretanje regionalnog tehnološkog fonda

Na konkurs za sufinanciranje hrvatsko-srpskih naučno-istraživačkih projekata za 2011. i 2012, koji je bio otvoren do 1. juna, pristigla su 73 prijedloga projekata.

– Od toga je 16 iz područja prirodnih znanosti, 14 iz područja tehničkih znanosti, sedam iz područja medicine i biomedicine, 23 iz područja biotehničkih znanosti i 13 iz područja društvenih i humanističkih znanosti – kaže Bonaći.

– Nakon recenzija projekata, koje su u toku, krajem godine održat će se sjednica Zajedničkog hrvatsko-srpskog povjerenstva na kojoj će biti odabrani projekti za 2011. i 2012. Prihvaćeni projekti započet će s provedbom 1. siječnja 2011. godine – ističe Bonaći.

Ministri koji pokrivaju nauku u objema zemljama, Radovan Fuhs i Božidar Đelić koji je i vicepremijer Srbije zadužen za evropske integracije, posvećeni su suradnji dviju država. Već nekoliko mjeseci rade na pokretanju regionalnog tehnološkog fonda, koji bi imao kapital od 100 milijuna eura, o čemu su razgovarali u Zagrebu prilikom nedavnog Đelićevog posjeta. Fond, u kojem bi 17 milijuna eura došlo iz IPA projekata, 13 milijuna iz zemalja zapadnog Balkana, 30 milijuna iz Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicijske banke, deset od raznih donatora i 30 milijuna učešća privatnog kapitala zainteresiranog za istraživanja vezana uz industrijsku proizvodnju, omogućio bi adekvatno financiranje naučnih kompanija i instituta. Ministar Fuhs kao način financiranja ističe i mogućnost takmičenja zajedničkih projekata za sredstva iz Sedmog okvirnog programa (FP7), stvaranje zajedničke baze recenzenata za javno financirane znanstveno-istraživačke projekte, te omogućavanje razmjene vremena za korištenje kapitalne znanstvene infrastrukture kojima dvije države raspolažu.

Kao jedan od načina jačanja suradnje, dvije države bi u narednih godinu dana trebale organizirati i prvi hrvatsko-srpski naučni dan, koji bi omogućio izravnije povezivanje njihovih naučnika i jače povezivanje znanosti i privrede u cijeloj regiji.

Đelić: Stop odlivu naučnika

– Zajednički problem zemljama regiona je nedovoljno finansiranje projekata, pri čemu jedan broj naučnika kao jedini izlaz vidi emigraciju. To zahteva brzu reakciju, jer se samo zajedničkim radom možemo odupreti odlivu mozgova u EU, da ne govorimo u SAD – kaže Božidar Đelić.

– Oni koji ignorišu činjenicu da će Nemačka trebati 400.000 naučnika u narednih deset godina, oni koji ignorišu da će Obama duplirati ulaganja u nauku, oni koji ignorišu godišnji rast od 30 odsto kineskog budžeta za nauku ili oni koji ignorišu povećanja izdvajanja za nauku u zemljama Bliskog istoka, ignorišu ozbiljan izazov za ovaj deo Evrope, da očuvamo naučni i tehnološki kapacitet, ali i da ostvarimo zajedničke nastupe na trećim tržištima – dodaje Đelić.