Ko kaže da veličina nije bitna?

Na kružnoj raskrsnici na ulazu u grad Kragujevac podignut je ogromni krst visine 18 i širine 11 metara, sa uklesanim Hristom na raspeću visine šest metara na jednoj strani, dok je na drugoj postavljena ikona Svetog Đorđa, zaštitnika Kragujevca, prečnika 2,6 metara. Ova građevina koštala je preko 110.000 evra, a samo gromobran na vrhu krsta oko 2.000 evra. U krst je ugrađeno osam tona armature i oko 100 kubika betona, dovoljno za  gradnju dvije povelike kuće. Investitor je gradska vlast Kragujevca, a krst je “pustio u rad” patrijarh SPC Irinej.

Građani Kragujevca su se izjašnjavali u anketi otvorenoj na sajtu “Šumadija press” i preko 80 posto njih je bilo protiv “građevinskog podviga” njihova gradonačelnika Veroljuba Stevanovića argumentujući to na najrazličitije načine, ali gradonačelnik nije odustao. On ipak očekuje, i vjerovatno je u pravu, da ima nepodjeljenu podršku među onima koji ne koriste internet.

No, nije Kragujevac jedini koji će imati veliki krst. Ekspresno su se javile Nišlije gdje se 2013. godine obilježava 1700 godina od Milanskog edikta, kad je car Konstantin, rođeni Nišlija, priznao hrišćanstvo kao državnu religiju. Te godine se u Nišu očekuje i dolazak rimskoga pape.

Niški krst će biti visok čitavih 80 metara i biće izgrađen na brdu Vinik, tako da će moći da se vidi odakle god pogledaš. Kao što je red i običaj i što se ovdje jedino priznaje, inicijatori podizanja niškoga krsta kažu da će “on biti najveći na Balkanu”.

Inicijator gradnje niškoga krsta je izvjesni vlasnik “sekjuriti” tvrtke Dragan Milošević, a za tili čas sve strukture, od policije i vojske do crkvenih velikodostojanstvenika, podržale su tu inicijativu.

Ako se nastavi ovo takmičenje u “krstoljublju”, pa nekome u Beogradu padne na pamet da gradi krst, taj će, u skladu sa prisutnim trendom, biti visok bar sto metara.

Kakve se poruke šalju gradnjom ovih objekata u jednoj sekularnoj državi i sredini gdje egzistira više vjera i gdje nije zanemariv broj ateista? To izgleda kao neukusno takmičenje vlasti u nečemu za šta očekuju da će donijeti političke poene. I onda se nastoji igrati simbolima.

Nije Srbija jedina zemlja gdje se realizuju ovakve ideje.

Slični “krstaški” poduhvati mogu se vidjeti po drugim balkanskim državama, recimo u Skoplju i Mostaru. Ovu vrstu religioznog kiča možda je najbolje opisao jedan anonimni komentator riječima: “Ovo je ipak veliki plus za Kragujevac”.