Hypo Alpe Adria Banda

Nakon što je prošlog tjedna uhapšen bivši predsjednik uprave austrijske Hypo Alpe Adria Banke Wolfgang Kulterer, afera Hypo, o kojoj je u Hrvatskoj do sada sporadično izvještavano, po prvi je put istovremeno popraćena u svim hrvatskim medijima, dospjevši na naslovnice listova i u udarne minute dnevnika svih televizija.

Istragu o mutnim transakcijama i kreditnim aranžmanima bivših čelnika banke i njenih privilegiranih klijenata, austrijske su vlasti pokrenule još koncem prošle godine, kada je zbog prikrivenih gubitaka Hypo banka morala biti dokapitalizirana s 1,5 milijardi eura, kako bi se održala na životu.

Iako je dobar dio sumnjivih plasmana banke realiziran u Hrvatskoj, tek nakon Kultererovog pritvaranja po prvi put se o tome oglasila i hrvatska premijerka Jadranka Kosor, nazvavši tu aferu “gnojnim čirom kojeg konačno treba rastvoriti” i kazavši kako željno očekuje odgovore, u čije će pribavljanje biti uključeno Državno odvjetništvo RH i ostale hrvatske institucije. Policiju i DORH zazvao je i predsjednik Ivo Josipović, također se založivši da se “konačno raščisti pitanje Hypo banke u Hrvatskoj”.

Gazda nije kriv

Čini se da više nikome nije sporno to da bi afera Hypo trebala dobiti epilog u Hrvatskoj, budući da je Kulterer, koji je bankom upravljao od početka 90-ih do 2006. godine, od male koruške financijske kuće stvorio regionalno važnu banku upravo širenjem na zapadni Balkan, u prvom redu na Hrvatsku, Srbiju i BiH. Međutim, sudeći po izvještavanju hrvatskih medija, itekako je sporno tko bi trebali biti domaći akteri te afere. Za jedne medije, uključujući portal Index, Hrvatski radio i HTV, to bi trebali biti general Vladimir Zagorec, bivši tenisač Bruno Orešar te Ninoslav Pavić, suvlasnik medijske kompanije EPH.

Za Novu TV, akteri su Zagorec, Orešar i bivši premijer Ivo Sanader. Jutarnji list, koji je u vlasništvu Pavićevog EPH, naravno ne spominje gazdu i zadržava se samo na generalu Zagorcu, dok druga EPH-ova novina Slobodna Dalmacija kao glavne mete istrage identificira Sanadera i istarskog župana Ivana Jakovčića.

Riječki Novi list, pak, navodi svu petoricu spomenutih likova. Međutim, kao što Jutarnji list i Slobodna Dalmacija ne spominju Pavića, tako ni Novi list ne spominje svojeg vlasnika Roberta Ježića, čije se ime, kao i imena mnogih drugih osoba, poput Mate Granića, Mira Oblaka, Ivića Pašalića, Milana Naperotića, Zdenka Zrilića ili Steve Zufića, pojavljuje u dokumentima o aferi Hypo, povremeno objavljivanim na različitim portalima i novinarskim blogovima.

Koja će od tih imena biti zahvaćena istragom za sada nije jasno, budući da se iz navedenih izjava nositelja izvršne vlasti može zaključiti da hrvatsko Državno odvjetništvo, premda pomaže Austrijancima, još nije pokrenulo vlastitu istragu oko Hypa. Iz izjave Rolfa Holuba, predsjednika koruškog parlamentarnog istražnog povjerenstva za aferu Hypo, proizlazi da se proširivanje istrage na Hrvatsku može očekivati na jesen. Holub je prilikom nedavnog posjeta Zagrebu kazao da je u Hrvatskoj sumnjivo desetak poslova vrijednih oko 300 milijuna eura, među kojima je imenovao jedino projekt tvrtke Skiper, čiji je bivši vlasnik Miro Oblak bio pokretač gradnje resorta Kempinski u Savurdiji, te s ukupno tri milijuna kuna bio najveći donator HDZ-a za Sanaderove vladavine.

Kriminalna struktura

Oblaka je nedavno spomenuo i austrijski novinar Kurt Kuch, čijem je tjedniku News bila zabranjena objava dokumentacije istražitelja o aferi Hypo. Koch je kazao kako se Oblak i Zagorec za sada jedini nalaze pod službenom istragom, dok se nekim drugim imenima barata još uvijek u neslužbenoj fazi. Oblak i Zagorec označeni su, dakle, kao akteri afere od strane samih Austrijanaca, a u svojem svjedočenju pred koruškim tužiteljstvom u veljači i ožujku ove godine naveo ih je i sam Kulterer. Sada pritvoreni bivši čelnik Hypo banke tada je najveći teret odgovornosti za sumnjive aranžmane svaljivao na svojeg zamjenika Güntera Striedingera, a u Hrvatskoj na Heinza Truskallera, bivšeg šefa hrvatskog Hypa. Istom prilikom Kulterer je govorio o poslovima Bruna Orešara, Ninoslava Pavića i Zdenka Zrilića, zadarskog savjetnika banke. Kazao je kako se oko Orešara nagomilalo oko 100, a oko Zagorca oko 136 milijuna eura rizičnih kredita te spominjao rizične kredite oko Zrilića. Krediti za Orešara bili su vezani za njegov projekt Novi Resort u Novom Vinodolskom, pri čemu je, istako je istražiteljima Kulterer, na čelu Orešarove tvrtke Jadrankamen bio Erwin Truskaller, brat šefa hrvatskog Hypa.

Veliki dio tog Kultererova svjedočenja odnosio se na tvrtku Hypo Consultants, koju je Hypo banka prodala 2007. godine, pri čemu se spekuliralo da iza njene kupnje stoji medijski tajkun Ninoslav Pavić. Kulterer je naveo da je tvrtka, koja je u svojem portfelju imala veliki broj nekretnina u Hrvatskoj, prodana za trostruko nižu cijenu od vrijednosti tih nekretnina, zbog čega je, prema pisanju austrijskih medija, taj slučaj zanimljiv istražiteljima. Nakon što je tvrtka prodana hrvatskom Auctoru, preimenovana je u Consultants Grupu, da bi se uskoro kao njen osnivač počela voditi švicarska tvrtka Allegheny financial, čiji su vlasnici bili nepoznati. No početkom ove godine Consultants je još jednom promijenio ime, ovog puta u Allegheny financial, a nakon toga je u sudskoj dokumentaciji postalo vidljivo da su njegovi suvlasnici, s udjelima od po 18 posto, Ninoslav Pavić, njegova desna ruka Stjepan Orešković te dugogodišnji direktor tvrtke Damir Farkaš.

Osim ovih sumnji, od Austrijanaca dolaze i sumnje u upletenost u aferu kruga ljudi vezanih za kupovinu zemljišta na području Barbarige i Dragonere u Istri. Sadašnji odvjetnik Hypo banke Guido Held, koji se nalazi na čelu istražiteljske jedinice CSI Hypo, a na temelju čijih prijava djeluje austrijsko tužiteljstvo, u travnju je protiv Kulternera i Striedingera podnio kaznenu prijavu zbog kreditiranja tvrtki AB Maris i Darija, preko kojih je kupovano navedeno zemljište. Tamo zamišljeni luksuzni resorti nikada nisu izgrađeni, a novo vodstvo Hypo banke sumnja da je iz kredita odobrenih tim tvrtkama izvučeno više od 30 milijuna eura na osnovu fiktivnih projekata. Held je, ne otkrivajući imena drugih sudionika ove priče, kazao da je riječ o bivšim članovima uprave i nadzornog odbora banke te njihovim poslovnim partnerima, odnosno o 10 do 20 osoba koje su bile aktivne u vanjskoj mreži oko banke, dodajući da je “Hypo grupa godinama bila okružena kriminalnom strukturom”.

Iako se Austrijanci nisu upuštali u navođenje drugih imena, u vezi s tim projektom u hrvatskim su se medijima pojavila imena istarskog župana i predsjednika IDS-a Ivana Jakovičića, savjetnika bivše uprave Hypo banke Milana Naperotića te Steve Žufića, bivšeg IDS-ovog istarskog župana i predsjednika županijske skupštine. Za Žufićeva mandata je došlo do prodaje zemljišta, a on je potom zasjeo na funkciju direktora projekata tvrtki AB Maris i Darija. U privlačenju novih investitora u projekt, osobno je sudjelovao i bivši premijer Sanader.

Premijerski pritisci

Spomenuti Rolf Holb kazao je i kako su njegovom parlamentarnom povjerenstvu zanimljiva i događanja iz ljeta 2007. godine, zbog kojih očekuju i svjedočenje guvernera HNB-a Željka Rohatinskog. Riječ je situaciji koja je nastala kada je austrijski Hypo bio prodan bavarskoj BLB banci, nakon čega su bavarski premijer Edmund Stoiber, Sanader i ministar financija Ivan Šuker pritiskali Rohatinskog da dozvoli prodaju hrvatskog Hypa BLB-u. S tim je u vezi austrijski list Der Standard objavio kako je Hypo banka od 2006. do 2008. za lobističke usluge isplatila 762.000 eura tvrtki Magra Mate Granića, koji je, između ostalog, trebao izlobirati i odobrenje Rohatinskog.

Granićeve veze s Hypo bankom datiraju cijelo desetljeće prije toga. Kako je ispričao Kulterer, Hypovi poslovi u Hrvatskoj intenzivirani su nakon što ga je tadašnji ministar vanjskih poslova Granić posjetio 1996. godine kako bi dobio 20 milijuna DEM kredita za hrvatske ambasade. Kredit je bio odobren, a 1998. godine osnovana je Hypo Bank Kroatien. No sudeći prema svjedočenju Milene Šenator, bivše tajnice Miroslava Kutle, danom DORH-u još 2000. godine, po kojima su preko Ive Sanadera isplaćivane provizije za kredite koje je od Hypo banke Kutle uzimao 1995. i 1996. godine, bančine veze s tadašnjim HDZ-ovim vrhom još su starije. Kulterer je jednom ranijom prilikom izjavio da je upravo Sanader “otvorio vrata banci u Hrvatskoj”.

Sva navedena imena za sada samo čine djeliće slagalice, dometnute od strane Austrijanaca, a slaganje slike o “kriminalnoj strukturi” oko Hypo banke u Hrvatskoj ovisit će o budućim aktivnostima DORH-a. Koliko će duboko i široko ići istraga i koliko će ta slika biti potpuna, po svoj će prilici ovisiti o intenzitetu pritiska na hrvatske vlasti od strane Austrije i Njemačke, koje su morale platiti sanaciju Hypo banke. Ukoliko je istina da je Sanader zbog izbijanja afere Hypo morao odstupiti po nalogu njemačke kancelarke Angele Merkel, onda taj pritisak može biti vrlo snažan.

Zovi Robija radi lobija

Novinar Željko Peratović ovih je dana na svojem blogu objavio pismo Wolfganga Kulterera iz prosinca 2007. godine, u kojem on svojem nasljedniku na čelu Hypo banke Tilu Berlinu piše kako će Sanader ponovo postati premijer, “to jest, lobistička situacija ostaje nepromijenjena”, a dodaje da neće biti promjena ni u najvažnijim ministarstvima. Čelnicima Hypa poručuje da im kao lobist od koristi može biti “najbolji prijatelj i saveznik premijera gospodin Robert Ježić, koji preko bivšeg zamjenika premijera Linića i prema SDP-u održava dobre kontakte”.

“On preko premijera ima veze u svim strukturama i ekstremno nam je pomogao oko DAB-a, pripremanja arbitražnog spora u Londonu, u slučaju sanacije Lipovca (stari slučaj velike važnosti) i u mnogo škakljivih situacija. Također je i priznati poslovni čovjek i ima izravan pristup u najviše krugove u Hrvatskoj, političke, gospodarske, sportske, kulturne. Da bi riješili stare, otvorene ugovore, ako ih ima, predlažem da s gospodinom Ježićem potpišemo dvogodišnji ugovor o lobističkoj i konzultantskoj suradnji”, preporučuje Berlinu Kulterer.

Ježićeve veze s Hypo bankom u slučaju kupnje DIOKI-ja, kao i niz drugih u tekstu spomenutih osoba, obrađuje i hrvatsko špijunsko izvješće iz 2007. godine, koje je po svoj prilici nastalo uoči preuzimanja Hypo banke od strane bavarske BLB banke.