Domaći gost – kap u jadranskom moru
Ni ove godine mnogi hrvatski građani neće godišnji odmor provesti na plavom Jadranu. Što god Vlada govorila, hrvatsku ekonomsku stvarnost možda ponajbolje oslikava činjenica da sve više njezinih stanovnika pamti i doživljava Jadran kroz HTV-ovu emisije tipa “Boja turizma”.
– Ne treba se čuditi što malo građana sebi može priuštiti ljetovanje. To je postao luksuz, isto kao i nenadana smrt u obitelji, vjenčanje ili rođenje djeteta. Primanja su mala i za podmirenje redovitih troškova: režije i hrane i ostalog, a sve su drugo izvanredni troškovi. Naš nedavni izračun košarice pokazuje da ljudi s primanjima mogu podmiriti samo 80 posto potreba, a penzioneri tek 60 posto, s tim nam je košarica vrlo skromna i mnogo toga u nju nije uračunato. Realno, kada bi tu košaricu malo obogatili, četveročlanoj hrvatskoj obitelji bi nedostajalo 25 posto prihoda za podmirenje osnovnih životnih potreba – kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Štedimo i na hrani
Ljudi se, dodaje Sever, odriču svega i svačega te je prostora za uštede sve manje i manje: odgađaju se nove kupovine u kući, kućanski se aparati popravljaju
unedogled, odjeća i obuća sve se rjeđe kupuju, a s polica se umjesto poznatih brendova uzimaju jeftinije trgovačke marke.
– Poseban je problem hrana, na kojoj se također počelo štedjeti. Hrana i prehrambeni proizvodi sudjeluju u našoj košarici s 31 posto, a prema nekim evropskim standardima čak i s 40 posto ukupne potrošnje. Kako nakon svega ići na more? Krediti su sve skuplji, sve se teže zadužiti, više ni “igre” s karticama ne prolaze. Mi smo, naprosto, siromašna zemlja, jer je udio hrane u ukupnoj potrošnji prevelik. U srednje razvijenim zemljama EU-a hrana u potrošnji sudjeluje s oko 13 posto, u razvijenima s pet do sedam posto. Domaći gost naprosto nema financijskog prostora za odlazak na more. Ako u tome i uspije, najesen ga čeka kupnja knjiga za djecu, pa novogodišnji i božićni praznici, pa zimski raspust, pa tako unedogled. Prema tome, nije čudno što je na Jadranu sada samo 10 posto domaćih turista – zaključuje Sever.
Jasno je zašto ministar Ivan Šuker kaže da ni ovogodišnja turistička sezona neće izvući državni budžet iz minusa. Šuker će, kaže Sever, ubrati samo porez na prihod, pa bi turistički rezultat morao biti nekoliko puta bolji da se uspije popuniti minus u državnoj kasi.
– Opće je poznata stvar da unazad nekoliko godina standard u Hrvatskoj pada. Mnogi su ostali bez posla, mnogi se toga boje, zaposlenima su plaće smanjene, pa ljudi ne mogu priuštiti odmor na moru – kaže Pave Župan Rusković, ministrica turizma u bivšoj vladi Ivice Račana.
– Oni koji sebi mogu omogućiti odmor, biraju jeftinije strane destinacije tipa Tunisa. Svakako da ima i jedan dio hrvatskih građana koji borave na odmoru ali nisu prijavljeni i evidentirani, no toga je uvijek bilo i bit će. Ovakav rezultat posljedica je sadašnje ekonomske situacije i mislim da uopće nije trebalo očekivati neke velike pomake u tom području – kaže Pave Župan Rusković.
Dodaje da bi bilo suludo očekivati da turizam iznese i riješi sve te ekonomske probleme, jer treba gledati i na opću situaciju u kojoj se nalazimo. Povećanje broja gostiju još ne mora značiti da će sezona biti dobra. I lani smo na kraju godine imali povećanje noćenja od dva-tri posto, ali je zabilježena i 15 posto manja potrošnja. Bolje bi bilo da je bilo obratno: da je došlo 15 posto manje turista, a da smo imali dva ili tri posto veću potrošnju. Povećanja su dobra kao trend, znači da smo popularni, da nam se vraćaju bivši i dolaze novi gosti, no uspjeh sezone se vidi u konačnoj potrošnji i eventualnom produženju sezone, makar za par dana. Dakle, ne bih sada govorila o uspješnoj sezoni samo sa stranim gostima, sve ćemo vidjeti na kraju godine, ali ja od ovoga nisam više ni očekivala – ističe Pave Župan Rusković.
Vladine mjere bez rezultata
– Proteklih dvadesetak godina udio domaćih u hrvatskom turizmu je oko 10 posto, što je adekvatan odraz standarda građana – kaže dr. Ljubo Jurčić. Kao mala zemlja, smatra, moramo imati veliki udio stranih turista, ali ipak ne 90 posto, kao sada.
– U svakoj zemlji glavni izvor prihoda u turizmu čine domaći turisti koji de facto cijele godine idu u turizam. Udio od 10 posto pokazuje vrlo nizak standard hrvatskih građana. Potražnja ovisi o dohotku tih građana. Dokazano je da ako dohodak turista raste stabilno godišnje za jedan do dva posto, da turizam raste šest do osam posto. Ako je lani Evropa u dohotku pala za pet posto, a nama s tog područja dolazi 90 posto gostiju, prihod od turizma smanjio nam se za 15 posto. To dokazuje da mjere koje je radila Vlada nisu dale rezultata. Ove godine ne možemo očekivati porast prihoda. Ne zna se ni što će biti 2011. ili 2012. godine. Meni se čini da će turistički prihod biti oko pet posto manji nego lani – kaže Jurčić.
Nažalost, čini se da u prilog Jurčićevim prognozama ide i nedavna izjava ministra financija Ivana Šukera da ni ovogodišnji turistički priljev neće zakrpati rupu u državnom budžetu.
Stranci postižu uvjerljivu pobjedu na našem terenu
Strani su gosti lani ostvarili 9,34 milijuna dolazaka, a domaći 1,6. Stranci su ostvarili 50,5 milijuna, domaći 5,8 milijuna noćenja.
U odnosu na 2005, broj noćenja u ovoj je godini veći 21 posto; u odnosu na 2006. veći je za 13 posto; u odnosu na 2007. za 7 posto; u odnosu na 2008. za dva, a u odnosu na 2009. za pet posto.
U julu ove godine ostvareno je 2,7 milijuna dolazaka, što je devet posto više nego lani. Od toga je bilo 2,5 stranih (+10 posto u odnosu na 2009) i 250 hiljada domaćih dolazaka (+2 posto u odnosu na 2009). Kada je o noćenjima riječ, ostvareno ih je 19 milijuna (sedam posto više nego godinu prije), od toga je bilo 17 milijuna stranih (+8 posto) i dva milijuna domaćih. Ako se kumulativno gledaju podaci za period januar-juli 2010, ostvareno je 5,5 milijuna dolazaka (+3 posto u odnosu na isti lanjski period). Od toga je bilo 4,8 milijuna stranaca(+4 posto) i 670 hiljada domaćih
(-5 posto). Što se noćenja tiče: ostvaren je 31 milijun (+5 posto u odnosu na 2009), od čega 27,7 milijuna stranaca (+ 5 posto) i 3,5 milijuna domaćih (kao i 2009).