Politika nečinjenja

Rebalansom državnog proračuna kojim se ovogodišnji deficit povećava za 5,4 milijarde kuna, s originalno planiranih 8,6 milijardi na 14 milijardi kuna, Vlada Jadranke Kosor razočarala je sve one koje su vjerovali u njeno obećanje o odlučnom provođenju Programa gospodarskog oporavka, zacrtanog u proljeće. Umjesto bilo kakvih rezanja javnih izdataka, Vlada je troškove čak povećala za 0,9 milijardi kuna, iako je planirane prihode morala smanjiti za 4,5 milijardi kuna, za koliko su podbacili porezi.

“Dobitnici” i “gubitnici”

Takav rebalans s dodatnom rupom znači da će se država morati zadužiti za još 5,4 milijarde kuna kako bi izgurala godinu, a prema brojkama koje je iznio ministar financija Ivan Šuker, neplanirano zaduživanje će biti nešto i veće. U ovoj se godini, kazao je, umjesto ranije zacrtanih 28 milijardi kuna za pokrivanje deficita, ali i refinanciranje starih dugova, država planira zadužiti za ukupno 34,6 milijardi kuna, što je razlika od 6,6 milijardi kuna. Do sada je država već posudila 25,1 milijardu, što znači da će posuditi još 9,5 milijardi kuna.

Tjednima uoči najnovijeg rebalansa u javnosti se raspravljalo o tome koje će drastične poteze Vlada povući kako bi smanjila goleme izdatke, pa se spekuliralo da će ići u rezanje plaća od deset posto, da će se povećati PDV, uvesti porez na banke, no na koncu se nije dogodilo ništa od toga, a na prihodovnoj strani proračuna povećane su tek trošarine na duhan i gorivo, koje bi godišnje donosile još 500 milijuna kuna, a do kraja ove godine tek 70 milijuna kuna. Prevelika očekivanja poslovne javnosti pretvorila su se ovih dana u medijsko nizanje kritika  razočaranih poduzetnika i analitičara zbog održavanja na životu skupog državnog aparata, koji svakim novim zaduživanjem postaje sve skuplji, što će dodatno narušiti konkurentnost hrvatskog gospodarstva i usporiti njegov oporavak. Rebalans je nazvan “gubitničkim”, “predizbornim”, “kukavičkim”, a mediji zbrajaju tko je što njime dobio, napominjući da ćemo na koncu svi bankrotirati. Prema “Jutarnjem listu”, dobitnici su koalicijski partneri HDZ (jer su rebalansom povećane rodiljne naknade za 100 milijuna kuna), SDSS (jer se ne dira u prava srpskih povratnika) i HSS (jer su potpore i isplate šteta za seljake povećane za 900 milijuna kuna), zatim bankari (jer im nije uveden porez), umirovljenici (jer su mirovine povećane 356 milijuna kuna), sindikati (jer se ne smanjuju plaće), pa čak i oporbeni SDP (jer su naknade za nezaposlene porasle za 386,4 milijuna kuna) te poslodavci (jer im nije uveden veći PDV). Gubitnici su, navodi list, svi, jer je upitno koliko će se sadašnja fiskalna situacija održati.

No povećani izdaci za rodilje, mirovine i nezaposlene samo znače da je krizna politika vladajućih otjerala veći broj ljudi u te kategorije, pa je činjenica da rebalansom nitko ništa nije bitno dobio, odnosno da su svi ostali otprilike tamo gdje su bili, osim što su se zbog toga zadužili i što će to u budućnosti morati platiti. Osim toga, nakon što je u prvih osam mjeseci većina sredstava već potrošena, nikakva rezanja više ne bi donijela primjetnije uštede. Do rebalansa je došlo zato što je originalno bilo planirano da će se proračun puniti uz rast BDP-a od 0,5 posto, no ta je preoptimistična projekcija sada korigirana na pad od 1,6 posto.

Sjede kraj rijeke i čekaju…

Iz perspektive vladajućih, koji očigledno nemaju kapaciteta za odlučne poteze, najlakše je minus pokriti novim zaduživanjem i uzdati se da će se gospodarski trendovi sami od sebe, primjerice zbog oporavka u okruženju, preokrenuti u pozitivnom smjeru. Da pozitivni trendovi u okruženju mogu imati blagotvorni utjecaj bez ikakvog Vladinog angažmana, pokazala je već ova turistička sezona, kao i određeno povećanje narudžbi od hrvatskih izvoznika, što je zapravo rezultat aktivnosti drugih država.

Budući da je trend pada hrvatskog BDP-a ipak u opadanju s ovogodišnjih očekivanih 1,6 posto u odnosu na lanjski pad od 5,8 posto, iz Vladine perspektive najjednostavnije je bilo donijeti oduku o trogodišnjem zamrzavanju proračunskih rashoda na sadašnje 122,3 milijarde kuna i osloniti se na nadu u skorašnji gospodarski rast koji bi trebao početi povećavati proračunske prihode, sa sadašnje 108,3 milijarde kuna, do nešto manjeg deficita. Takva je Vladina politika nečinjenja posve logična, osim za one koji su od Jadranke Kosor imali prevelika očekivanja.