Pokrajine
Mirovna grupa Oaza iznosi zastrašujuće podatke za Hrvatsku
Godišnje se podijeli milijardu plastičnih vrećica
Mirovna grupa Oaza iz Belog Manastira organizirala je dosad nekoliko akcija s ciljem da se utječe na svijest građana kako bi se smanjila upotreba plastičnih vrećica, čak je 2008. i 2009. godine provodila i projekt s takvim ciljem pod imenom “Vreće ne u smeće”. Inače, “životni vijek” plastičnih vrećica vrlo je kratak. Obično se u njih stavi roba kupljena u pekari, prodavaonici, na tržnici ili u apoteci, a kad se stigne kući, vrećica se baci, da bi se pri novoj kupnji uzela nova. Time se odlagališta otpada zatrpavaju plastičnim vrećicama, kojima trebaju godine i godine da se razgrade.
U jednoj od belomanastirskih pekara doznali smo da se – dok su se vrećice plaćale – “trošilo” nekoliko desetaka komada dnevno, a otkad se ne plaćaju – nekoliko stotina dnevno. Većina mušterija svaki dan uzima novu vrećicu, a pojedinci se i ljute ako im se uz kupljeni pekarski proizvod, makar bio i mali, ne ponudi i vrećica. Rijetkost je da kupac ne želi uzeti plastičnu vrećicu, da radije kupljene stvari stavi u džep, neku svoju torbu ili da upotrijebi staru plastičnu vrećicu koju je donio sam. Zato se takvi kupci pamte pa ih prodavačice znaju pitati: “Vi ne želite vrećicu?”
A koliko se plastičnih vrećica na taj način “potroši”? “Oazina” aktivistica Stela Fabijan napravila je eksperiment koji je trajao mjesec dana. Svi članovi njene četveročlane porodice uzimali su besplatne vrećice gdje god su im bile ponuđene i brojali ih. Na kraju mjeseca skupilo ih se preko 70. Iako uzorak od jedne porodice nije reprezentativan, ipak ćemo izvesti ovakav račun: 70 vrećina mjesečno na 4 člana = 17,5 vrećica po osobi. Beli Manastir je na posljednjem popisu stanovništva 2001. godine imao 10.986 žitelja. Ako taj broj pomnožimo sa 17,5 vrećica, dobit ćemo 192.255 vrećica. Dakle, Grad Beli Manastir mjesečno “pojede” skoro 200.000 vrećica, a to je godišnje dva milijuna i 400.000. Ne bismo li se trebali zamisliti nad tim podatkom?
Brojevi za cijelu Hrvatsku upravo su zastrašujući. Dnevno se kupcima podijeli preko dva i pol milijuna, mjesečno gotovo 80 milijuna, a godišnje gotovo milijardu plastičnih vrećica, a sve one – prije ili kasnije – završe u smeću. I sad, ne bi li bilo pametno oporezovati tu golemu količinu otpada, na primjer iznosom od 50 lipa ili još bolje iznosom od jedne kune po vrećici? Time bi se dodatno napunio državni proračun, oni koji stvaraju nepotreban otpad to bi i platili, a vremenom bi se postigli i ekološki efekti. J. Nedić
Obnova kordunaške crkve
Pomoć za gradnju crkve u Boviću
Pri topličkoj parohiji Eparhije gornjokarlovačke, formiran je crkveni odbor za gradnju hrama Vaskrsenja Gospodnjeg u selu Boviću. Članovi odbora apeliraju na ljude dobre volje da novčano pomognu izgradnju crkve, koju su naši pradjedovi podigli kao drvenu 1735. godine.
Kronika kaže da je 1890. godine na tom mjestu srušena drvena i uzidana nova crkva iz cigle, i
tako postala najveća u cijeloj eparhiji. Ako su mogli naši preci, možemo i mi, kažu u odboru.
Crkva je bila oslikana i ukrašena darovima pravoslavnog i katoličkog naroda Korduna. Imena svih priložnika i ktitora bit će postavljena u unutrašnjosti hrama.
Otvoren je žiro-račun kod Karlovačke banke: 2400008- 1510066911 i devizni: HR 78 2400008151006691. M. K.
Svečano na Kordunu
Obilježena Velika Gospojina
Na prostorima Banije, Like i Korduna, odnosno na području Gornjokarlovačke eparhije prošle subote obilježen je praznik Velike Gospojine. Jutarnju liturgiju u karlovačkom hramu Svetog Nikole služio je prvi karlovački paroh protojerej Slaviša Simaković. On je služio i večernju liturgiju u ostacima crkve u Poloju kod Perjasice. U Utinji, naselju koje pripada Gradu Karlovcu, liturgiju je služio drugi karlovački paroh Saša Umičević. I ovaj put u Utinju su došli mnogi Kordunaši koji trenutno ne žive ovdje, pa su se mogle vidjeti registracije automobila raznih evropskih zemalja. Pravoslavni vjernici 21. septembra obilježit će i praznik Male Gospojine, a glavna liturgija, osim u Karlovcu, služit će se u crkvi u Gornjoj Trebinji. Nakon toga, u oktobru u crkvi na Kolariću kod Vojnića obilježit će se Sveta Petka. M. C.