Bajata politička roba
U Bosni i Hercegovini zvanično je počela kampanja za opšte izbore koji se održavaju 3. oktobra, mada ona nezvanična traje već pola godine. Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije, naglasila je da očekuje od svih aktera u političkom nadmetanju fer kampanju i pridržavanje izbornih pravila ili će u suprotnom uslijediti sankcije.
Političke stranke su spremno dočekale početak kampanje i BiH je premrežena stranačkim plakatima i bilbordima, mediji su puni političkih poruka, a izborni karavani idu od mjesta do mjesta i nude svoju političku robu. A ta roba izgleda malo bajato i ne čuje se ništa suštinski novo u odnosu na ono što je ranije nuđeno.
Saveznici za lošiju budućnost
To malo deprimira jer je BiH u teškoj situaciji, a njene političare čeka zadatak stvaranja funkcionalne države, ako misle da idu ka evroatlantskim integracijama, bar onim tempom koliko i druge zemlje u regionu. Sudeći po predizbornoj retorici, kao da je to učesnicima izborne trke deveta rupa na svirali. Čak su i svi glavni igrači ponovo tu, a jedino se kao novo lice pojavio medijski tajkun Fahrudin Radončić i njegov Savez za bolju budućnost. Radončić će u trku za Predsjedništvo BiH iz redova bošnjačkog naroda i predstavljaće ozbiljnoga konkurenta Harisu Silajdžiću i Bakiru Izetbegoviću. Osnovna politička trka događaće se u entitetima i unutar nacionalnih zajednica.
U Republici Srpskoj glavni favorit je Milorad Dodik i njegov SNSD. Dodik je i kandidat za člana tročlanog Predsjedništva BiH iz redova srpskoga naroda. Rivali su mu Mladen Ivanić iz PDP-a i Ognjen Tadić iz SDS-a, ali početne ankete daju ogromnu prednost Dodiku i njegovoj stranci. SNSD čak, prema nekim istraživanjima, ima zavidnu prednost mjereno na području čitave BiH.
Dodik je u kampanji izabrao tri osnovna pravca. Prvi je očuvanje Republike Srpske, drugi napad na strance, a treći, već u ovoj fazi, izbor partnera sa kojima će praviti vlast na centralnom nivou. A tu je već sada isključio SDP Zlatka Lagumdžije i namignuo nacionalnim strankama u Federaciji da ne brinu. Istovremeno je jako zainteresovan da u trci za Predsjedništvo BiH iz redova hrvatskog naroda ne bude izabran Željko Komšić, kandidat SDP-a, već kandidatkinja HDZ-a Borjana Krišto. Sa HDZ-om je Dodik već duže vrijeme čvrsti saveznik i dragi gost svake varoši u zapadnoj Hercegovini. I predsjednik Hrvatske Ivo Josipović mu je uputio komplimente, hvaleći ga da “drži riječ”. Dodik je riječ održao tako što je pomogao da u Republici Srpskoj sada ima za četvrtinu više registrovanih birača negoli ih je bilo na prošlim izborima.
Dodikova velika prednost nad svim političkim konkurentima je podrška koju ima u Beogradu.
Tu ga hvale svi, od Dobrice Ćosića do Borisa Tadića. On je uspio da Srbiji proda “Telekom RS” za 700 miliona evra, a Srbija će svoj ukupan “Telekom”, koji je sa ovim pridruženim iz Republike Srpske veći jedno šest puta, prodati za nešto malo više od milijardu evra. Za to vrijeme će poreski obveznici u Srbiji vraćati kredit podignut za transakciju između Beograda i Banjaluke.
Ništa bez podrške iz Beograda
Sve računice koje se prave, govore da niko među bosanskim Srbima nije nikada dobio izbore bez podrške iz Beograda. Pa da su sto puta Dodik, Karadžić ili Biljana Plavšić. To jednostavno tako funkcioniše. Zato je i ovu kampanju Dodik započeo sa Borisom Tadićem u Višegradu, a u Banjaluku mu je na noge otišao Ivica Dačić. U srbijanskim medijima drugi kandidati i ne postoje. Do kraja kampanje biće još podrške od vodećih političara u Srbiji, bilo da oni odu u Banjaluku ili da Dodik svrati u Beograd, na čašicu razgovara i kakvu utakmicu Partizana.
Biće zanimljivo vidjeti kako će proći izbor za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH. Dodik je riješen da pomogne izbor kandidatkinje HDZ-a Borjane Krišto, ali su među bošnjačkim strankama riješeni da potpomognu izbor Komšića, koji u kampanji uopšte ne ide u Hercegovinu.
Kako god, Bosna i Hercegovina će za svoju političku konsolidaciju još trebati pomoć sa zapada. Bilo da se otuda sprečava da ona nalikuje na partiju preferansa u kojoj će dvojica igrati protiv trećeg, bilo da sprečava majorizaciju trećeg nad ostalo dvoje.
– Nećemo im dati da propadnu – rekao je skoro, prilikom posjete Balkanu a govoreći o BiH, ministar spoljnih poslova Velike Britanije Vilijam Hejg. Treba se nadati da su političari u BiH shvatili ovu poruku.