Posmrtno razvrstavanje narodnih heroja

Park narodnih heroja u Hrvatskoj Kostajnici osim svog naziva, prije 13 godina izgubio je i sva obilježja koja su čuvala sjećanje na Narodnooslobodilačku borbu. Spomenička postavka, kao simbol antifašizma, bila je izgrađivana dvadeset godina, počevši od 1953, a cijeli kompleks činila su dva spomenika, biste petero narodnih heroja i njihove grobnice. Na samoj sredini parka bio je brončani spomenik, u obliku otvorenog dlana, podignut u spomen poginulim stanovnicima Kostajnice u NOB-u i španskim borcima. Imao je natpis s datumom kada je Josip Broz Tito posjetio Kostajnicu.

Etnički ključ

U centralnom krugu parka, na mramornim postoljima, stajale su biste narodnih heroja: Nine Marakovića, Živka Bronzića, Petra Mećave, Rade Milojevića i Simice Dragića, a pod mramornom pločom bile su njihove grobnice. Na južnoj strani parka nalazila se brončana figura partizana, visokog oko tri metra, u stojećem položaju, s trorogom kapom, ogrnuta šatorskim krilom ispod koga je provirivala cijev automata.

Park je neoštećen dočekao 1995. godinu, da bi poslije “Oluje” prvo bio srušen kip partizana. Muzički paviljon, koji sada krasi centralni kostajnički park, izgrađen je odmah po uklanjanju spomenika Kostajničanima, nakon što je 1997. godine odlukom gradskog poglavarstva uklonjen čitav kompleks.

– Od komunalnog redara sam doznao kako se biste nalaze u depou gradske galerije, u nekadašnjoj zgradi stare gimnazije, i navodno nisu oštećene, dok je spomenik Kostajničanima, zbog veličine, smješten u Komunalno poduzeće. Nažalost, mislim da je kip partizana, koji je poslužio za špicu filma “Nikoletina Bursać” Branka Bauera iz 1964, posve uništen – kaže Željko Puškar, član kostajničkog VSNM-a.

Iz grobnica u parku, sanduci s posmrtnim ostacima heroja preneseni su na groblja prema njihovoj vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti. Ostaci Nine Marakovića prebačeni su na katoličko groblje Sveti Rok u porodičnu grobnicu, dok su ostali heroji pokopani na pravoslavnom groblju Svetog Petra, i tu sahranjeni bez označenih grobnih mjesta. Puškar kaže da su prve dvije godine na mjestu grobova stajali mali drveni krstovi, ali ih već dugo nema.

– O ovom bogohuljenju, vjerojatno jedinstvenom u Hrvatskoj, da su se na ovako neciviliziran i nehrišćanski način premjestili posmrtni ostaci heroja NOB-a (inače svih s područja bivše Općine Kostajnica: Nina Maraković iz Kostajnice, Simica Dragić i Živko Bronzić iz Svinice, Petar Mećava iz Živaje i Rade Milojević iz Komogovine), pismeno sam se obratio i SABAH-u u Zagreb, no zasad su se oglušili na ovaj slučaj – dodaje Puškar.

Komisija kod gradonačelnika

VSNM Hrvatske Kostajnice prije dvije godine obratio se poglavarstvu grada s ciljem da se grobovi obilježe i na njih vrate biste. Do danas nisu dobili nikakav odgovor: tek su nezvanično čuli da je o dopisu raspravljano i da je predloženo da se potraži rodbina narodnih heroja, pa da “svatko brine o svome”.

Puškar kaže kako je zahvaljujući razumijevanju gradonačelnika Tomislava Paunovića, koji je dao radnu snagu, prije tri godine od korova očišćeno masovno stratište Bajića jame. Podignuti su i drveni krstovi i održan je parastos, koji se od tada održava na Ilinje.

– Nedavno je VSNM imao sjednicu gdje je prihvaćen moj rad “Stanje kulturno-historijske baštine Srba na području grada Hrvatske Kostajnice”, u kome je obrađeno i pitanje spomenika NOB-u. Donijeta je odluka da tročlana komisija ode do gradonačelnika i zatraži rješavanje uočenih problema. Želja nam je da se obnovi nekoliko spomenika, od onih iz 16. i 17. stoljeća, pa sve do ovih iz NOB-a u Kostajnici i Utolici, te da Bajića jame postanu spomen-zona a ne mjesto građevinskih radova – zaključuje Kostajničanin Željko Puškar.

Paunović: Park nije primjeren za grobište

Tomislav Paunović, gradonačelnik Hrvatske Kostajnice, smatra kako današnji kostajnički gradski park izgleda upravo onako kako je i bio zamišljen početkom prošlog stoljeća, kada je 1903. izgrađen na mjestu nekadašnjeg sajmišta.

– Gradski park je nakon Drugog svjetskog rata bio pretvoren u groblje, no riječ je o povijesnom parku koji nije primjeren da bude grobište. I sam spomenik partizanu koji je u njemu bio uvijek je izazivao razne debate, jer izgledao je kao neki talijanski partizan zaogrnut pelerinom. Sada je naš centralni park oblika četverokuta s kosim stazama, košenom zelenom travom i obnovljenim platanama – kaže Paunović.

Prema planu uređenja Gradske galerije, u budućnosti bi se mogla ostvariti ideja da se spomenik poginulim civilima Kostajnice, koji se nalazio u parku, postavi u dvorištu Galerije.

– Posmrtni ostaci narodnih heroja na primjeren su način ekshumirani i pokopani na grobljima, ovisno o njihovoj pripadnosti. Križevi na pravoslavnom groblju su propali zbog neodržavanosti, te bi petrinjska Udruga antifašista, koja pokriva ovaj kraj, trebala pronaći sredstava da se grobovi obnove. Bista s likom heroja Nine Marakovića nalazi se uz njegovu grobnicu – dodaje Paunović.