Kaos i bombe iza MIG-ova

Nitko ne tvrdi da je Marija Klipa namjerno ranjena, ali je drugačija odgovornost ako je pogođena dijelom aviona ili dijelom projektila. Nadamo se da će nadležne institucije napraviti posao, da se ne bi manipuliralo dokazima ili zataškavalo razlog ranjavanja. Očevici su tvrdili su da se uoči nesreće pucalo iz 20-milimetarskih avionskih topova, da su ispaljivane bombe i rakete te da su se čule tri eksplozije kilometar-dva dalje od mjesta gdje je žena nastradala –  kaže Siniša Ljubojević, zamjenik gradonačelnika Ogulina, koji je prvi bio u Šupicama po stradanju Marije Klipe, 69-godišnje povratnice i najveće žrtve nesreće u kojoj su srušena dva MIG-a 21 Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.

Marija Klipa oporavlja se u zagrebačkom KBC-u Rebro, gdje je podvrgnuta operacijama kojima joj liječnici pokušavaju spasiti teško ozlijeđenu ruku. Dok je kopala krumpir na svojoj njivi, ranili su ju komadi metala za koje se službeno još pokušava ustanoviti jesu li dijelovi  nekog od srušenih aviona ili krhotine eksplodiranog projektila.

– Nakon što je na tom području obavljen uviđaj, u nedjelju je Marijin brat zatekao krater u kojem je bila neeksplodirana bomba. Došla je policija i uklonila je, ali je opasnost od mogućih bačenih projektila ostala – kaže Ljubojević, koji smatra da bi se trebalo obaviti sistematsko pretraživanje terena kako se ne bi dogodilo da za koji mjesec ili godinu netko od mještana naiđe na bombu i od nje strada.

Ljubojević je u bolnici posjetio ranjenu ženu koja se nakon ranjavanja, puna krhotina i smrskane lijeve podlaktice, u šoku vukla prema svojoj kući, gdje ju je nakon bezuspješnog čekanja Hitne pomoći spasio susjed Đuro Jančić, koji ju je automobilom odvezao u ogulinsku bolnicu.

– Izgleda da u cijeloj priči jedino doktori rade svoj posao. Ogulinski liječnici svoj su posao napravili izuzetno kvalitetno, jer su Mariji u petosatnoj operaciji spojili kosti smrvljene ruke –  kaže Ljubojević ističući zasluge kirurga Zlatka Grbačića i Igora Tripala. Ukazuje na još jedan aspekt nesreće.

– Prilikom uviđaja i pregleda terena usjevi su kompletno izgaženi, a žrtva i njena majka, kao i  drugi čije su njive u blizini, nisu imućni ljudi, jedva preživljavaju s penzijama od 1.000 kuna. Porodici Klipa ponudio sam svaku pomoć iz domene VSNM-a Ogulina, a to su učinili i predstavnici Općine Plaški. Mislim da bi Marija i njena majka Milka trebale dobiti donaciju i pomoć, prije svega od Ministarstva odbrane – smatra Ljubojević.

To svakako ne bi trebala biti vrećica s promotivnim materijalom, kakvu je ranjenici uručila delegacija Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva prilikom posjeta u ogulinskoj bolnici. Takav potez javnost je oštro osudila, kao i činjenicu da su piloti s tek pokojom ogrebotinom helikopterom odmah prebačeni u Zagreb i pregledani uz promptna izvještavanja o njihovom stanju, a teško ranjenoj Mariji Klipi, čiji je život bio ugrožen, bio je dovoljan i prijevoz susjedovim “yugom” do Ogulina.

Čelična krila naše armije

Nesreća u kojoj su stradala dva MIG-a 21 pokazala je slabosti Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva čija je flota, s tim tipom aviona kao okosnicom, ozbiljno načeta. Otkako je 2003. izvršen remont na 12 MIG-ova u prosjeku starih 35 godina, ozbiljnijih zahvata nije bilo. Ministar odbrane Branko Vukelić tvrdi da HRZ ima još šest borbeno sposobnih MIG-ova, no mediji ističu tvrdnje da su svega četiri – po par u Zagrebu i Puli. HRZ ima i dva modernizirana transportna aviona Antonov An-32B, dvadeset Pilatusa PC-9  i PC-9M za školsku i patrolnu ulogu, u službi od 1998, kao i pet školskih aviona Zlin Z-242 od 2007. 

Šest aviona Canadair CL-415 i šest aviona Tractor AT-802  služe za gašenje požara, ali se razmatra opcija da se izdvoje iz HRZ-a.

Stanje je bolje s helikopterima: deset transportnih/borbenih helikoptera Mil Mi-17 uvedeno je  u službu 2008, a 14 transportnih helikoptera Mil Mi-8 modernizirano je 2000, no jedan je stradao u Vukovaru uz pogibiju triju osoba. Tu je i osam školskih helikoptera Bell 206, koji su u službi od 1997. U raspravi koliko bi u narednih desetak godina Hrvatsku stajala zaštita zračnog prostora, iskazana je brojka od milijardu i pol eura, a procjenjuje se da bi kupnja flote stajala milijardu eura.