Mogućnost za četvrtog srpskog zastupnika

Izmjene Zakona o izborima zastupnika u Sabor, po kojima će na sljedećim parlamentarnim izborima pripadnici manjina glasati po novom izbornom modelu, dok će za zastupnike dijaspore umjesto nefiksne biti uvedena fiksna kvota, mogle bi biti usvojene već do sredine prosinca, doznaju “Novosti”.

Prošlog je tjedna, u sjeni povratka bivšeg premijera Ive Sanadera u saborske klupe, ostala vijest da je tom prilikom u Saboru izglasano i usvajanje Ustavnog zakona za provedbu Ustava, kojim su propisani rokovi za pretakanje ljetos usvojenih ustavnih odredbi u nove zakonske odredbe. Između ostalog, propisano je da će se zakoni kojima se uređuje izbor zastupnika u Sabor donijeti najkasnije godinu dana prije održavanja redovnih izbora. Budući da mandat sadašnjeg saziva traje do 11. siječnja 2012. godine, a izbori se moraju održati najkasnije 60 dana od raspuštanja Sabora, krajnji mogući termin parlamentarnih izbora je 11. ožujka 2012, što znači da bi Hrvatska novi izborni zakon morala dobiti do početka ožujka sljedeće godine.

MEĐUNASLOV: Stanimirovićev prijedlog

No kako za “Novosti” kaže predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Vojislav Stanimirović, usvajanje novog izbornog zakona može se očekivati već ove godine, kroz sljedećih mjesec i pol dana. SDSS je, dodaje Stanimirović, već izradio svoj prijedlog izmjena izbornog zakona u pogledu odredbi koje se tiču biračkih prava nacionalnih manjina te ga dostavio ministru uprave Davorinu Mlakaru. Ministarstvo uprave trebalo bi u izmjene uključiti i zakonske odredbe koje se odnose na novi model glasanja dijaspore, te prirediti konačnu verziju izbornog zakona koji će Vlada potom predložiti Saboru.

– Očekujemo da će naš zakonski prijedlog u pogledu manjina proći u Saboru, jer je on uglavnom usuglašen s koalicijskim partnerima. Također, zajedno u paketu s tim ide i izmjena kvote za zastupnike dijaspore iz nefiksne u fiksnu, što je tražio SDP, pa i opozicija ima interes da se provede izmjena izbornog zakona – kaže Stanimirović.

Prijedlog SDSS-a kreće, naravno, od novih odredbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, pa bi u izborni zakon ušla odredba po kojoj manjine s udjelom u stanovništvu do 1,5 posto imaju dopunsko pravo glasa, dok manjina s više od 1,5 posto, odnosno srpska manjina, ima pravo na najmanje tri saborska zastupnika. “Malim” manjinama time se omogućuje da glasaju na općim listama kao i ostali građani, uz dodatno pravo da glasaju za ukupno pet manjinskih saborskih zastupnika u posebnoj izbornoj jedinici. Srpska manjina ipak nije dobila dopunsko pravo glasa, pa za nju više nije predviđeno glasanje u posebnoj izbornoj jedinici, već je Ustavnim zakonom o pravima manjina propisano da će se zastupnici srpske manjine birati na temelju općeg biračkog prava. Kako Ustavni zakon ne govori ništa o izbornom modelu koji će se pritom primjenjivati, model će biti definiran u samom izbornom zakonu.

Prijedlog izbornog modela koji je SDSS usuglasio s HDZ-om i drugim partnerima iz vladajuće koalicije, predviđa da se zajamčena tri zastupnika srpske manjine biraju s lista srpskih stranaka i nestranačkih srpskih lista (za koje je potrebno prikupiti 500 potpisa birača te manjine), istaknutih u svim izbornim jedinicama. Svaka srpska stranka ili lista morat će u svim izbornim jedinicama istaknuti liste s istim kandidatima i s istim redoslijedom kandidata, a može se mijenjati samo ime nositelja liste. Sva tri zajamčena zastupnika srpske manjine pripast će samo jednoj listi, onoj koja osvoji najveći broj glasova u svim jedinicama zajedno.

MEĐUNASLOV: Veća konkurencija

Uz to je predviđena i mogućnost da srpske liste osvoje i četvrtog, a teoretski i više zastupnika. Naime, ukoliko bi u nekoj izbornoj jedinici neka srpska lista prešla izborni prag te na temelju općeg biračkog prava ostvarila jednog saborskog zastupnika “regularnim” putem, kao i sve ostale hrvatske političke stranke, taj bi zastupnik bio četvrti predstavnik srpske manjine u Saboru. Ukoliko bi se pak na taj način osvojila dva mandata, u Sabor bi išla ta dva zastupnika, dok bi se umjesto trojice, sada pribrajala samo dvojica zastupnika iz zajamčene kvote. U slučaju osvajanja triju mandata, pribrajao bi se jedan zastupnik, a u slučaju osvajanja četiriju ili više mandata “regularnim” putem, više ne bi bilo pribrajanja iz zajamčene kvote.

Budući da će se po novom izbornom modelu natjecati s ostalim hrvatskim strankama, teoretski bi srpske stranke i liste mogle osvojiti velik broj zastupnika, no s obzirom na udio srpske nacionalne manjine u stanovništvu, realno je da ciljaju na četvrtog zastupnika.

Prema prijedlogu SDSS-a, sam izračun broja srpskih zastupnika s liste u nekoj izbornoj jedinici određivao bi se tako da se broj važećih glasova koji je dobila ta lista podijeli s najmanjim brojem glasova koji je bio potreban da se osvoji neki zastupnički mandat bilo gdje u Hrvatskoj. Primjerice, na parlamentarnim izborima 2007. godine najmanji broj glasova za jedan mandat bio je potreban u petoj izbornoj jedinici (Požega-Slavonski Brod), gdje je HSP dobio zastupnika sa 11.023 glasa ili 5,19 posto glasova u toj jedinici. Tom se rezultatu te godine bio približio SDSS u devetoj izbornoj jedinici (Zadar-Šibenik-Knin), gdje je izašao samostalno s općim izbornim listama, osvojivši 9.115 glasova. Budući da se na sljedećim izborima dio glasova srpskih birača više neće odlijevati na manjinske liste u posebnoj izbornoj jedinici, SDSS bi mogao postići i bolji rezultat, no to može ugroziti činjenica da će mu se sada kao konkurenti na općim izborima pojaviti i druge srpske liste. Osim na području ove izborne jedinice, SDSS ima šansi i za osvajanje jednog zastupnika na području četvrte izborne jedinice (Osijek-Vukovar).

MEĐUNASLOV: SDSS favoriziran

Ovaj izborni model po kojem tri zajamčena mandata pripadaju samo jednoj srpskoj listi, dok se dodatnog zastupnika može osvojiti u pojedinim izbornim jedinicama, favorizira najjaču srpsku stranku, odnosno listu, dok ostalima ostavlja vrlo male mogućnosti za ulazak u Sabor.

– I druge stranke imaju mogućnost da se organiziraju. Netko može reći da smo mi ovim modelom privilegirani, ali SDSS ima 96 općinskih, gradskih i županijskih organizacija i 240 različitih mandata, dok sve ostale srpske liste imaju ukupno 20 mandata. Također, ukoliko neka druga stranka u nekoj izbornoj jedinici pređe prag, redovni mandat pripast će njoj – kaže Stanimirović.

U izmjene izbornog zakona trebala bi ući i nova ustavna odredba o glasanju državljana bez prebivališta u Hrvatskoj (“dijaspora”) isključivo u diplomatskim sjedištima, i to s pravom na tri zastupnika. Unatoč tome što su se prije nekoliko mjeseci u medijima pojavljivale inicijative za radikalniju izmjenu izbornog zakonodavstva, Stanimirović ne očekuje da će do toga doći. Naime, govorilo se o HSS-ovoj ideji da se smanji broj izbornih jedinica, ali i o ideji da se smanji broj zastupnika koji se izabiru po pojedinim jedinicama, odnosno ukupan broj zastupnika u Saboru. Spominjao se i mogući preustroj postojećih izbornih jedinica, pa je nedavno ministar uprave Mlakar kazao da postoje velike razlike u broju birača po pojedinim jedinicama, a da one ne bi smjele prelaziti pet posto.

– Nisam siguran da je sada vrijeme za tako velike zahvate u izborni zakon i mislim da neće biti snage da se tako nešto napravi. To bi bile drastične promjene i mi bismo ovog momenta bili protiv toga. Smanjenjem broja izbornih jedinica nama bi bilo puno teže izboriti još jednog dodatnog zastupnika, jer bi za njega tada bilo potrebno više od 17.000 ili 18.000 glasova – kaže Stanimirović.