Teslin narod neće imati za struju

Svjedočili smo rasprodaji banaka i telekomunikacija, prodana je INA, pratimo privatizaciju brodogradilišta, u planu je rasprodaja Hrvatskih šuma i dijelova Hrvatskih željeznica… Čini se da takva sudbina čeka i Hrvatsku elektroprivredu (HEP d.d.), što se naslućuje između redaka “Studije usklađivanja hrvatskoga energetskog sektora i energetskog zakonodavstva s energetskim propisima Europske unije”, koju trenutno recenziraju stručnjaci iz Energetskog instituta “Hrvoje Požar”. Studiju je od tvrtke “Ekonerg” naručilo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a suautorstvo nad njom, putem javnog natječaja, dobili su Institut za elektroprivredu i energetiku d.d. i odvjetnički ured Tilošanec.

Cilj studije je usklađivanje hrvatskoga energetskog sektora s “Trećim paketom energetskih propisa EU”, no sporno je što ona dobrim dijelom sugerira dokapitalizaciju HEP-a i izdvajanje elektroenergetskog sustava proizvodnje, opskrbe i distribucije.

Skuplja struja, radnicima otkazi

Dubravko Čorak, predsjednik Hrvatskog elektro-gospodarskog sindikata i član tima za prilagodbu dvaju zakonodavstava, ocjenjuje studiju skandaloznom i upozorava da razbijanje HEP-a na više dijelova može biti preduvjet za njegovu rasprodaju i privatizaciju.

– Studija u jednom velikom dijelu tendenciozno sugerira vlasničko razdvajanje tvrtke na proizvodnju, distribuciju i opskrbu električne energije, što formalno znači nestanak HEP-a kao vertikalno integrirane tvrtke. Smatram da će studija uskoro postati političko pitanje u zemlji, jer u kojoj to državi na svijetu privatne tvrtke pišu zakone o energetici na temelju javnog natječaja za sektor koji je krvotok svake zemlje? Pitamo se tko je i kada stvorio obavezu Hrvatske za scenarij pred kojim smo se našli? Čak ne znamo postoji li zajednički interes i cilj sindikata i menadžmenta u HEP-u, jer u cijeloj studiji nigdje nije vidljiva buduća uloga Uprave HEP-a. Uostalom, gdje su pregovarači i tko su oni? – pita Čorak.

Administrativnim rječnikom punim kratica, dvosmislenih prijedloga, direktiva i sugestija teško razumljivih običnim građanima, studija na dvjesto stranica navodno potiče “konkurentno, sigurno i okolišno održivo tržište električne energije i prirodnog plina te njegovo otvaranje za sve kupce i opskrbljivače”. Predlaže da se cijene proizvodnje i opskrbe energentima za sve kategorije kupaca formiraju na tržištu. Takva otvorenost HEP-a prema tržištu i konkurenciji logično zaziva privatne interese, pa se moramo zapitati što to u perspektivi znači za građane i same radnike HEP-a?

– Privatizacija HEP-a neminovno u startu donosi 30 do 40 posto veće cijene električne energije koju velik dio građana neće moći plaćati. Država neće kontrolirati cijene političkim odlukama, one će biti tržišna a ne socijalna kategorija. Nadalje, trajno ćemo izgubiti resurs koji jednu zemlju čini neovisnom, što će implicirati otpuštanje nekoliko tisuća radnika i povećanje armije nezaposlenih – tvrdi Čorak.

Naš sugovornik upozorava da su članice EU-a obavezne provesti potrebne prilagodbe propisa u roku od 18 mjeseci, dakle do 3. ožujka 2011. No skreće pažnju i na podatak da 24 zemlje od ukupno 27 članica Unije nisu prihvatile niti u svoje zakonodavstvo implementirale “Treći paket” o usklađivanju s energetskim propisima EU-a.

– Iako nismo protiv liberalizacije tržišta, pitamo se kamo to žurimo ovako maleni? Kao najveći sindikat u HEP-u spremni smo biti partneri do trenutka kada nekim odlukama HEP i njegovi radnici neće biti ugroženi. Ukoliko se to dogodi, pozvat ćemo zaposlenike HEP-a i građane na neposluh – kaže Čorak.

S crnim sindikalnim prognozama o sudbini HEP-a ne slaže se Zdravko Mužek, direktor “Ekonerga”, Instituta za energetiku i zaštitu okoliša. On kaže da studija ni jednom riječju ne spominje privatizaciju HEP-a.

– Točno je da se predlaže izdvajanje postojećeg operatora prijenosnog sustava zajedno sa svom mrežnom imovinom iz vertikalnog koncerna HEP-a. No oni bi ostali u vlasništvu države. Udovoljilo bi se i zahtjevu “Trećeg paketa” da operator prijenosa mora biti funkcionalno i pravno neovisan, odnosno odvojen od proizvodnje i opskrbe električnom energijom – kaže Mužek. Tvrdi da HEP neće biti rasprodan, da će ostati u državnom vlasništvu i da zbog predloženog izdvajanja i reforme energetskog sustava nitko od radnika neće ostati bez posla.

Kulić: To su barabe

Ekonomist Slavko Kulić nije u to uvjeren. Štoviše, on smatra da ćemo, prema studiji s kojom je upoznat, izgubiti HEP, a tada više nećemo biti ni država ni društvo.

– Studija služi da se HEP rastoči, a onaj tko u svoje ruke uzme distribuciju taj će i vladati. Privatnih distributera na tržištu će sasvim sigurno biti nekoliko i jedva čekaju da stvar uzmu u svoje ruke. Oni će cijenu struje povećavati kada god im to padne na pamet. Bit će otpušteno barem 30 posto radnika, a struja će, ponavljam, poskupljivati kako kome padne na pamet. Toga ćemo postati svjesni kada se ujutro više ne budemo mogli obrijati – tvrdi Kulić. Njegove prognoze aludiraju na siromašniji sloj građana koji se u studiji spominje kao kategorija “energetsko siromašnih kupaca”. Među uzroke “energetskog siromaštva” navode se mala primanja i visoke cijene grijanja, s čime se, kaže Kulić, velik dio građana suočava i bez studije.

– Energija je oskudno dobro, ona nije obična roba i kao takva nije za tržište. Drugim riječima, ona jest roba, ali je i civilizacijska stečevina ovog naroda i ne smije ići u privatne ruke, jer istovremeno energija čini i unutarnji integritet naroda – kaže Kulić. Njemu, kao ni sindikalistu Čorku, nije jasan odabir privatnih tvrtki za koautorstvo na tako bitnoj studiji.

– Nemoguće je da Državni institut za energetiku recenzira barabe koje su stvarale studiju. To je tragično – zaključuje Kulić.

Tragično ili ne, usklađivanje svoga energetskog zakonodavstva s “Trećim paketom energetskih propisa EU” Hrvatska treba provesti do 3. ožujka 2011., a izdvajanje operatora prijenosa mora provesti do istog datuma 2012. godine.

Ministarstvo gospodarstva: Kakva privatizacija?

– Mi radimo recenziju studije i još je nismo završili. Kada bude gotova, predat ćemo je Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva koje će se obratiti javnosti. O cijelom slučaju mogu reći da “Treći paket direktiva” ne tretira problem privatizacije, pa se ni studija ni naša recenzija ne bave tim pitanjem – kaže Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta “Hrvoje Požar” i bivši potpredsjednik Vlade. U Ministarstvu gospodarstva, očekivano, također negiraju bilo kakvu buduću privatizaciju HEP-a i napominju da se studija bavi modelima restrukturiranja elektroenergetskog sustava. Naglašavaju da donošenjem Zakona o prestanku važenja Zakona o privatizaciji HEP-a iz ove godine, ne postoji posebni zakonodavni okvir koji uređuje pitanje privatizacije HEP-a, pa stoga ona nije ni moguća. Iz HEP-a na temu studije i budućnosti tvrtke nismo dobili nikakav odgovor.